Otkriće jedne kosti mijenja ljudsku povijest

Srednji članak prsta (lat. phalanx media) pronađen je u pustinji Nefud na području današnje Saudijske Arabije. Pronašao ga je Huw Groucutt sa sveučilišta Oxford, a u svom radu kojeg je objavio znanstveni časopis Nature Ecology & Evolution objavili su kako je kost stara 88.000 godina, kada je Nefud još bio relativno vlažna stepa mnogo pogodnija za život nego što je sada. 

Datiranje je posebno važno jer, uz iznimku nekih "izleta" po istočnoj obali Mediterana, nema drugih dokaza da je Homo Sapiens Afriku napustio prije 60.000 godina. Taj egzodus, DNK pokazuje, dovelo je do naseljavanja Azije, Australije, Europe i Amerike. Otkriće dr. Groutcutta implicira kako je rana ne-afrička povijest Homo sapiensa puno kompleksnija no što se prije mislilo.

"Fosil pokazuje kako su moderni ljudi došli do današnje Arabije prije 90.000 godina. Konsenzus je do sada bio kako je Homo sapiens u velikoj migraciji napustio Afriku prije 60.000 godina. Sada imamo sve više dokaza da su ljudi polagano krenuli sa kontinenta mnogo ranije, u malim skupinama ljudi", kaže Michael Petraglia sa sveučilišta Oxford za Haaretz.

NASELJENA Znanost Amazonska prašuma nekada je bila dom milijunima ljudi

Arheološki najstariji ostatak Homo sapiensa izvan Afrike je čeljust otkrivena u sjevernom Izraelu, u špilji imena Misliya, koja datira prije 200.000 godina. To je pokazatelj, kaže Petraglia, da je Homo Sapiens krenuo s migracijama van Afrike prije 190.000 godina.

Neki znanstvenici tvrde kako Misliya nije veliko otkriće jer je, barem geografski gledano, Izrael dio Afrike. No nigdje niti blizu Africi nisu zubi koji su pronađeni na jugu Kine, a pokazuju da je Homo sapiens tamo došao prije 100.000 godina.