I na sam spomen futurista mnogi odmahnu rukom i kažu da je riječ o frikovima koji samo gledaju SF filmove i bulazne o stravičnim posljedicama evolucije. No, zapravo to uopće nije tako. Dapače, evo nekih fantastičnih predviđanja što će biti s nama ako se strpimo kojih parsto tisuća godina.
1. Otporni na viruse i bakterije
Liječnici i bolničko osoblje mogu pomoći ljudima da prežive opasne bolesti, no kad se pojave epidemije poput ebole, koje napadnu cijele narode, ne može se baš mnogo učiniti za pojedinca. Jedino što u takvim situacijama može pomoći je prirodna genetika i vlastita otpornost - drugim riječima - na djelu je u punom smislu Darwinova teorija o preživljavanju jačih jedinki. Bolest ubija doslovno svakog tko nema dovoljno jak imunološki sustav, a onaj tko ima jak imunitet će preživjeti i prenijet će genetski otpornost na buduće generacije. Prema 'US News' i 'World Reportu', ljudi čiji su preci nekoć živjeli europskim gradovima u ranom srednjem vijeku imaju veće šanse da razviju prirodnu otpornost prema boginjama, a ljudi koji žive u subsaharskom području prirodno su otporniji na malariju.
Prirodna otpornost štiti ne samo pojedince nego i cijele obitelji. Časopis 'Science Daily' piše da ako je neka bolest raširena u nekoj obitelji, ukoliko postoji samo jedna osoba koja je otporna na tu bolest, smanjit će vjerojatnost da se ona proširi na buduća pokoljenja. To je ujedno i razlog zašto postoji uvijek barem jedan dosadnjaković koji nikad ne oboli od crijevnog virusa iako ga imaju svi u uredu.
2. Bez pizze i piva
Ljudska bića su pametna, uspješna, inteligentna i imaju prilično razvijeno umijeće preživljavanja, ali vjerojatno čak ni Chuck Norris ne bi preživio da ga meteor pogodi u glavu. Nažalost čak i on ima izvjesnu budućnost kao baš svako živo biće na svijetu - a to je smrt. Nažalost. Ipak prema pisanju časopisa 'Humanity+', jednog dana moći ćete skenirati mozak i to vrlo pedantno - atom po atom i onda ga uploadati u kompjutor. Na taj način moći ćete živjeti vječno i lijepo vidjeti što vaša djeca rade na internetu. .
Transhumanisti predviđaju budućnost u kojoj ćete se moći transferirati u robotičko tijelo ili samo visiti u kompjutoru i imati 'cool' iskustvo s virtualnom stvarnošću. Moći ćete izbjeći čekanje u redovima na, primjerice aerodromima, jer besmrtna kompjutorizirana svijest je bestjelesna i ne jede ni sendvič, ni hamburger, ni pizzu, ni čokoladu, niti pije pivo. Iako zvuči fantastično, zapravo je gore od same smrti.
3. Nema više crnih i bijelih
Različite rase razvile su se kad je neka populacija živjela u izolaciji, u kombinaciji s prilagodbom specifičnim uvjetima okoliša. To je razlog zašto se primjerice Europljani toliko razlikuju od Afrikanaca. Zato primjerice ne trebamo toliko pigmenata jer u Hrvatskoj nismo izloženi suncu 365 dana u godini, a i onih nekoliko ljetnih tjedana kad je temperatura 35, kukamo da će već danas popodne biti smak svijeta zbog globalnog zatopljenja. Ako je za vjerovati tekstu u 'Mother Nature Network', danas više gotovo da i nema izolirane populacije. Ljudi čiji su preci stigli iz Azije ili Afrike žene se i imaju djecu s pripadnicima drugih rasa, kao što se i bijelci sve više miješaju s drugim rasama, pa je vrlo izvjesna budućnost nestanka rasa. Jednostavno - više se nećemo dijeliti na bijele, žute, crne i crvene i, kako je rekao komičar Russel Peters - svi ćemo konačno postati bež.
4. Nema više depilacije
Onima koji vole svoje prste provlačiti kroz dlake voljene osobe taj će užitak u dalekoj budućnosti biti uskraćen. Tijekom povijesti dlake su bile u modi, pa su izašle iz mode, pa su se opet vratile u modu primjerice debele obrve, no u budućnosti nećemo više imati dlake. Jednako kao što danas nemamo dlake poput naših špiljskih predaka čije tijelo je bilo potpuno prekriveno krznom iz razumljivih razloga, u budućnosti će nam ova vrsta zaštite od hladnoće i ozljeda trebati još manje. Upravo taj nestanak dlaka je dokaz naše uspješnosti kao vrste. Prema Peteru Wheeleru iz Sveučilišta John Moores u Liverpoolu, naša sposobnost da se igramo vjerojatno je dovela do gubitka dlaka. Prema njegovoj teoriji - igra je bila moguća na travnjacima, a bez dlaka se lakše rashladilo tijelo i prelazile velike udaljenosti na užarenom suncu. Kako su ljudi migrirali u sjevernija područja, da bi se ugrijali nije im više bilo potrebno da puštaju dlaku, nego su se počeli grijati odijevajući životinjsko krzno. Uz današnje tehnologije, dlake su sasvim nepotrebne, a tako će ostati i u budućnosti, sve dok sasvim ne izgubimo i posljednju vlas.
5. Postat ćemo slabići
Fizička snaga pomaže nam da preživimo, a snažni muškarci su obično i atraktivniji. U pradavna vremena snažniji ljudi bili su bolji lovci i gradili su čvršća i sigurnija skloništa, pa su zato bili ženama poželjniji. U budućnosti snaga više neće biti presudna. Antropolog Peter McAllister jednom je rekao da su mišićavi muškarci 'najžalosnija kohorta Homo sapiensa koja je ikad hodala planetom', što je prilično ružna misao, ali vjerojatno i nije daleko od istine. Prema pisanju 'Mother Nature Network' strojevi su zamijenili ljudsku snagu. Bageri kopaju rupe, auti nas voze na velike udaljenosti, pa čak ne moramo ustati iz fotelje da bi promijenili TV-program.
Zapravo, mišići nam skoro više ni ne trebaju, a hrana će nam u budućnosti biti potrebna da bi energijom napunili sve veći mozak. To znači da ćemo u budućnosti biti fizički sve slabiji, ali i skloniji genetskim bolestima, pa će zadatak medicine biti da se poveća stopa preživljavanja za oboljele.
6. Udaljene planete će nas temeljito izmijeniti
Antropolog Cameron Smith iz Portland State Universitya kaže da će ljudska vrsta evoluirati i adaptirati se za život izvan Zemlje, u različitim uvjetima na udaljenim planetama. Primjerice, tanja atmosfera mogla bi utjecati na širenje grudnog koša da bi imali veću zapremninu pluća, a slabija gravitacija mogla bi utjecati na slabiju tjelesnu građu. Putovanje kroz svemir moglo bi nas također promijeniti, naročito zbog putovanja kroz vrijeme, putnici će biti izvrgnuti utjecaju kozmičkih zraka što bi moglo razviti zaštitu, poput debljih očnih kapaka, i jače pigmentiranu kožu. No, postoji i manji problem, a to je da bi zračenje moglo uzrokovati neplodnost, što ne zvuči previše zabavno.
7. Ljepotice i zvijeri
Klasne razlike uvijek su bile razlog konflikata, ali postoje znanstvenici koji misle da će podjela među klasama u konačnici rezultirati stvaranjem dvije sasvim različite vrste ljudi. Prema pisanju 'Live Science', Dr. Oliver Curry kaže da će gornja klasa evoluirati u inteligentna bića koja će biti vitka, gipka, visoka i lijepa, dok će donja klasa izgledati poput - recimo - genetički modificiranog Shreka. Ipak, ova hipoteza ima dosta nedostataka. Takva 'simpatrična specijacija', što je naziv za proces nastajanja novih vrsta na istom životnom prostoru je rijetkost. Sve dok postoji barem nekoliko ljudi iz gornje klase koji kao partnere odabiru ljude iz niže klase, nema načina da se stvore dvije potpuno različite vrste ljudi.
8. ET-jevske oči
Teško je predvidjeti kako će ljudi doista izgledati za 100.000 godina, hoće li postojati Zemlja, kakve će sve klimatske promjene utjecati na ljudski rod, ali možemo to barem zamišljati. Osim toga, kompjutorski generirane ilustracije izobličenih ljudi iz budućnosti su zabavne.
Umjetnički istraživač Nickolay Lamm 'kompjutorskom genetikom' tvrdi da ćemo imati mnogo veće čelo da bi se mogao smjestiti mnogo veći mozak, ali imat ćemo i veće oči koje će moći upiti više svjetla u slučaju da otputujemo izvan Sunčevog sustava, gdje je mnogo mračnije. Dakle više neće biti jednog Georgea Clooneya za kojeg je londonski estetski kirurg Julian de Silva izračunao da je njegovo lice 91,86 posto savršeno. Uglavnom, to znači da ćemo svi izgledati isto i prilično grozno - s divovskim čelima i ogromnim očima.
9. Postat ćemo vodozemci
Dr. Matthew Skinner predviđa vodeni svijet. Kopna će biti jako malo, a mi ćemo biti osuđeni na život u vodi da bi lovili ribu i jeli alge. U vodi ćemo provoditi toliko vremena da ćemo evoluirati u vodozemce s perajama i škrgama, te prozirnim kapcima, moći ćemo disati pod vodom. Ova teorija oslanja se na predviđanja da bi se razina mora mogla povisiti za cca nekoliko desetaka metara, što bi potopilo sve priobalne gradove, ali to ne znači da će nestati kopna, kojeg će ostati više nego dovoljno.
10. Postrodno društvo
Jeste li znali da je rod arbitrarno i nepotrebno ograničenje ljudskog potencijala? "Dobrodošli u svijet postrodnog društva. U svom radu pod nazivom 'Postgenderism: Beyond the Gender Binary', George Dvorsky i James Hughes objašnjavaju da postrodni pokret zagovara uporabu biotehnologije koja dobrovoljno eliminira spol iz ljudske vrste. U budućnosti ljudi će se reproducirati koristeći umjetne utrobe i imat će "dizajnerske genitalije", ili možda čak i sami se medicinski mijenjati kako bi izgledali i osjećali se potpuno androgino.
Postgenderisti ne moraju nužno smatrati da rodne osobine treba ukloniti, ali da osobine specifične za seks trebaju biti fluidne i podložne individualnom izboru. Sve ovisi o tome hoće li u budućnosti većina ljudi smatrati da je rodna podjela važno ljudsko obilježje ili predstavlja prepreku jednakosti. No, pustimo to budućnosti jer mi se još bavimo pitanjem treba li potpisati Istanbulsku konvenciju?
11. Svatko će imati svoje klonove
Svaki put kad znanstvenici spomenu riječ 'klon', mnogi dobiju ospice. Počinju rasprave oko toga znači li to kraj razmnožavanja ljudske vrste prirodnim putem, pa ćemo se samo razmnožavati kloniranjem. Ako će to ikad uopće postati moguće, nekim ljudima je ta ideja sasvim prihvatljiva i već razmišljaju kako bi bilo super da se kloniraju nekoliko tisuća puta, što bi rezultiralo cijelim gradovima punim primjerice Georgea Clooneya. Zvuči kao scenarij za horor. No hoće li se to stvarno dogoditi? Vjerojatno ne i to iz tri razloga:
a) Nisu svi takvi narcisi da misle kako bi njihova djeca trebala biti njihove kopije. Zapravo velika većina ljudi nisu toliko samoljubivi.
b) Kloniranje je samo puno skuplji način da se ima dijete, od onog klasičnog načina.
c) Ljudi naprosto vole seks.
Kako piše The Futurist, najveći problem s kloniranjem je da ćemo reducirati genetičku raznolikost i na taj način uništiti cijeli ljudski rod ukoliko se pojavi samo jedan patogen na koji klonovi nisu otporni. Ma čak i da se to sve riješi - zamislite samo: Zagreb u kojem živi milijun George Clooneya!!?
12. Ljudski rod uopće ne evoluira
Znanstvenici misle da je ljudska evolucija zastrašujuće usporila. Medicina je omogućila da fizički slabiji imaju jednake šanse za život kao i oni otporniji. Nema geografske izolacije, a evolucija ovisi o korisnim mutacijama koje se slučajno pojavljuju i omogućuju preživljavanje, a potom prelaze na sljedeće generacije sve dok ne prestanu biti mutacije i postanu karakteristike određene vrste. Primjerice kad se pojavio prvi čovjek s odvojenim palcem na ruci, to je bila mutacija koja je postala prednost i pomogla mu da lakše preživi. Danas nam je to omogućilo da lakše pišemo po tipkovnici i igramo igrice na PlayStationu.
Da smo živjeli u izoliranim, statičnim zajednicama, priroda bi u jednom trenutku vjerojatno zaključila da ljudi bez odvojenog palca više nisu sposobni slati SMS poruke i igrati video-igre, što je danas uvjet preživljavanja. Stoga danas možemo mirno sjesti u svoje fotelje, do besvijesti igrati PlayStation i umrijeti od gladi.
