Na Istru su se obrušile takve kiše da su diljem poluotoka krenule bujične poplave. Od Karlovca prema jugu i zapadu sručili su se u noći s nedjelje na ponedjeljak deseci litara kiše po metru četvornom, negdje i više od 100. Na Kvarneru bura, u Dalmaciji jugo, u Zagrebu udari vjetra i do 100 kilometara na sat, s prognozom da to preraste i u 120, lome stabla... A kad se sredinom tjedna sav taj džumbus smiri, onda će krenuti visoki vodostaji rijeka, jer sva ta kišurina nekuda mora i oteći.
Još početkom svibnja meteorolozi diljem svijeta najavili su prodor hladnog zraka s Arktika prema Europi, a BBC je već tada najavljivao teške kiše posebno na zapadnom Balkanu i u Italiji.
Uslijed sudara polarnog zraka sa sjevera i toplog s juga, na Atlantiku je nastala ciklona nazvana "Yukon" i protezala se od Norveške do Portugala. Još koji dan poslije BBC je opjevao ciklonu koja se stvorila nad Jadranom kao "zvijer", također nastalu uslijed prodora polarnog zraka, ali sad dalje prema Sredozemlju, odnosno u naše krajeve.
Tada je NASA objavila satelitsku fotografiju ciklone "Yukon" kako je izgledala 7. svibnja, prije skoro tjedan dana, a koja je najavila rijetko zapamćena svibanjska orkanska nevremena kod nas, kao i kaos diljem Europe sve do atlantske obale. Njemački meteorolozi iz DWD-a već 7. svibnja predvidjeli su da bi hladan zrak iz te ciklone mogao prodrijeti u središnju Europu i bili su u pravu. NASA je fotografiju "Yukona" naširoko podijelila zbog nekoliko razloga.
Prvo zato što je predvidjela da će narednih dana ovaj vrtlog isprovocirali nevremena diljem Europe. Potom i zato što je NASA-inim znanstvenicima bilo vrlo zanimljivo primijetiti da se ova oluja tako oblikovala da je počela "nalikovati uraganu". Sve je bilo tu; i vrtlog i "oko" i "fascinantna spirala oblaka" što su je opisivali meteorolozi, čak u jednom trenutku zaključivši da je ovdje riječ o "najljepšoj oluji godine". U sredini oluje tlak je u jednom trenutku bio samo 985 hPa.
No, ova oluja, koliko god nalikovala uraganu, to nije bila. Uragani nastaju kao vrtlozi koji se hrane energijom iz topline koja se uspinje iz toplog mora, ovaj je vrtlog nastao tako što se u travnju more u umjerenim područjima Atlantika zagrijalo brže nego inače i tamo gdje je došlo do sudara polarnog zraka sa sjevera i toplog s juga, nastala je ciklona, snažnija nego uobičajeno za svibanj zbog neuobičajeno velike razlike u temperaturama. U jednom trenutku promjer oluje bio je čak 2200 kilometara.
Do početka ovog tjedna diljem Europe vrijeme je bilo "pošemereno". U Portugalu je u nekim krajevima mjereno 34°C, odnosno više od 10 stupnjeva toplije od prosjeka za ovaj dio godine. Na hrvatskom Jadranu i do 8 stupnjeva hladnije, u dolini rijeke Po u Italiji 12 stupnjeva hladnije, a u Kojnasu na sjeverozapadu Rusije, dakle u arktičkom polarnom krugu, bilo je u nedjelju 31°C, odnosno oko 25 stupnjeva više od prosjeka.
Prošle godine Express je pisao o velikim požarima koji su posljednjih godina, a posebno prošlog ljeta, počeli izbijati po sjeveru Skandinavije, u šumama u tamošnjem polarnom krugu. Ovakav trend dao se naslutiti još prije nekoliko godina. 2017. su klimatske promjene na ovaj način kulminirale na Grenlandu kada je tamo, na zaleđenom otoku koji jedva da ima vegetacije, odnosno tek nešto malo šume, početkom ljeta izbio tako veliki šumski požar da ga gasitelji tjednima nisu uspijevali obuzdati.
Tief #Yukon immer noch als schöner Wolkenwirbel auf dem #Atlantik westlich von #Frankreich: https://t.co/ID3k2vangK pic.twitter.com/E6fTovTDpW
— WetterKontor (@WetterKontor) May 8, 2019
Osim toga počinje se pokazivati da su na šumske ljetne požare postali ekstremno osjetljivi i Aljaska i Sibir, i to u prvom redu polarni krajevi. Problem je postalo to što je Zemljino sjeverno polarno područje već nekoliko godina na udaru najgoreg klimatskog zatopljenja na svijetu.
Pretprošle zime u polarnom krugu su se u nekim trenucima bilježile temperature više nego u Dalmaciji, čak tipičnije za dalmatinsko proljeće nego za dalmatinsku zimu. Zima je na Sjevernom polu bila za 4,9°C toplija od prosjeka, na trećini njegove površine bila je toplija za čak za 15°C, zabilježeno je da se 21. veljače ove godine sam Sjeverni pol neprekidno tijekom punih 24 sata grijao na temperaturama iznad 0°C.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
kiša nije opasna nego čovjek