Zašto još nismo pronašli dokaze o izvanzemaljskom životu kad astronomi kažu da postoji više od sto milijardi planeta samo u našoj galaksiji i potencijalno bi neke od njih mogle biti nastanjive.
Zakon vjerojatnosti kaže kako bi izvanzemaljaca trebalo biti na više "lokacija", ali ljudska vrsta nije još pronašla niti jedan dokaz tome u prilog.
Talijanski fizičar i Nobelovac Enrico Fermi svoje je kolege tijekom večere na fakultetu pedesetih godina vrlo jednostavno pitao - pa gdje su svi?
Fermijev nas paradoks više muči danas nego ikada prije jer izvanzemaljce sistematski tražimo već više od 70 godina, a nismo pronašli ništa - niti civilizaciju superiornu nama, niti jednostavna bića.
Usprkos tome, čovječanstvo ne odustaje. Godine 2015. pokrenut je sto milijuna dolara vrijedan projekt imena "Breakthrough Listen". On traži signale koji bi mogli dolaziti od drugih civilizacija. "Prati" više od milijun nama najbližih zvijezda i sto galaksija.
Astronomi koriste i neke nove tehnike u potrazi za životom u svemiru. Traže zvijezde s neobičnim izbojima energije i svijetla koji možda indiciraju postojanje megastruktura koje su sagradile napredne civilizacije.
Posebno ih fascinira zvijezda udaljena 1.300 svjetlosnih godina, imena Tabby's koja pokazuje neobične promjene u jačini svjetlosti koje znanost, barem za sada, ne može objasniti.
U isto vrijeme astrobiolozi traže dokaze o jednostavnim oblicima života bližima našoj planeti.
Mikroorganizmi možda bujaju ispod neplodne površine Marsa. Ili na mjesecima Jupitera ili Saturna, u slanim oceanima vode koji su otkriveni ispod njihovih pokrova od leda. Saturnov najveći mjesec Titan nema tekuće vode, ali ima mora i rijeke sačinjene od tekućeg metana i etana u kojima, možda, preživljava neki oblik života baziran na ugljikovodiku.
Za sada Fermijev je paradoks neobjašnjen i nerazjašnjen, no tehnološki napredak, nova otkrića u biologiji i kemiji znače da smo sve bliži onome što će, nesumnjivo, biti najveće znanstveno otkriće stoljeća.
