Ljudi su uništili i oštetili četvrtinu Zemlje koja nije pod ledom, stoji u Izvješću panela o klimatskim promjenama UN-a o klimatskim promjenama (IPCC). Utjecaj koji bi klimatske promjene mogle imati na plodnu zemlju i zalihe hrane diljem svijeta glavna su tema Izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC). Opasnost od uništenja zemlje uzrokovanog klimatskih promjenama dodatno su naglasili nedavni toplinski valovi i šumski požari na sjevernoj hemisferi planeta.
Dolazi godinu dana nakon zaključka da bi do 2030. godine trebali drastično smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima kako bi spriječili rast globalne temperature na razinu do 2 stupnja, dok bi najprihvatljivije bilo održati rast do 1.5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na razine iz 19. stoljeća.
"Mi ljudi smo utjecali na 70 posto površine Zemlje bez leda. Način na koji proizvodimo hranu i ono što jedemo doprinosi gubitku prirodnog ekosistema i opadanju biološke različitosti", rekla je Valérie Masson-Delmotte iz IPCC-a.
Krčenje šuma i poljoprivreda također doprinose globalnom zatopljenju tako što slabe zemljine mogućnosti izvlačenja ugljičnog dioksida iz atmosfere i emitiranju velike količine stakleničkih plinova.
"Kada se smanji vegetacija na nekom području, smanjuje se i mogućnost tla da primi ugljik i tako se ubrzavaju klimatske promjene. Danas 500 milijuna ljudi živi na opustošenim područjima", naglašava Masson-Delmotte.
Da bi zaustavili ove promjene, znanstvenici upozoravaju, moramo promijeniti način na koji pristupamo zemlji, proizvodnji hrane a trebali bi jesti i manje mesa. Postoji mnogo toga što možemo napraviti kako bi smanjili taj proces, a među njima i sadnja drveća na farmama, ali i smanjenje otpada od hrane, piše CNN.
Zemlja veličine Južne Amerike je degradirana
Uništenje tla, prirodnih resursa, dolazi zbog raznih kemikalija, krčenja šuma i intenzivnog uzgoja, a do sada smo na taj način uništili zemlju veličine Južne Amerike. Zato zemlja nije toliko plodna. Poljoprivreda i krčenje šuma proizvodi gotovo četvrtinu stakleničkih emisija.
Trebamo jesti manje mesa i stvarati manje otpada iz hrane
Proizvodnja mesa i prehrambenog otpada jako doprinosi globalnom zatopljenju, pa prehrambeni otpad utječe sa 8 do 10 posto, a stoka sa 14,5 posto. Po izvješću Svjetskog fonda za prirodu (WWF-a) gotov 30 posto hrane nikada se ne pojede a istovremeno je 821 milijun ljudi neuhranjeno.
Da je taj otpad poput zemlje, bio bi odmah uz bok SAD-u i Kini.
"Nevjerojatno je da se više od milijardu tona hrane nikada ne pojede dok na svijetu svaki deveti čovjek na spavanje ide gladan", rekla je Claire Kneller iz WRAP.
Države bi trebale mjeriti količinu otpada i postaviti ciljeve redukcije, i njih se držati.
Moramo obnoviti prirodne 'bazene' ugljika
Šume su važna spremišta ugljika no njihova količina se mijenja zahvaljujući upravo ljudskoj aktivnosti. Između 2007. i 2016. godine zemlja je uklonila 29 posto ukupne emisije ugljičnog dioksida. Tresetišta, mokri životni okoliši, ugljik mogu čuvati stoljećima, no intenzivna suša, poplava ili šumski požar može biti okidač za ispuštanje ugljika iz tla.
Održivo upravljanje tlom jedina je budućnost razvoja kako bi mogli iskoristiti mogućnosti koje nam zemlje nudi.
Klimatske promjene prijetnja su sigurnosti hrane
"Prehrambeni sustav glavni je uzročnik ali i žrtva klimatskih promjena", kaže Joao Campari iz WWF-a.
Klimatske promjene povećavaju frekvenciju i snagu ekstremnih vremenskih događaja, poput suša i poplava, koji uništavaju usjeve i važnu poljoprivrednu infrastrukturu. Nisu samo ekstremni uvjeti uzročnici i prijetnja, klimatske promjene mijenjaju tipove usjeva koji mogu rasti na određenim lokacijama, s obzirom na temperaturu. Na proizvodnju hrane otpada 34 posto površine a sa 75 posto posto sudjeluju u krčenju šuma.
Campari naglašava da već sad imamo dovoljno poljoprivredne zemlje za uzgoj hrane s kojom bi nahranili svjetsku populaciju, tako da nemamo potrebe uništavati tlo raznim gnojivima ili krčenjem šuma.
Smatraju stručnjaci da rješenje problema nije ni bioenergija, te da ona neće temperaturu održati na željenim razinama. Povećavanje bioenergetske proizvodnje primjenom gnojiva i navodnjavanjem moglo bi izbrisati tlo, povećati nestašicu vode i ugroziti sigurnost hrane, navodi se u izvješću.
Trebalo bi se 7,2 milijuna kvadratnih kilometara zemlje, te 45 posto oranica, pretvoriti u bioenergetske usjeve kako bi se globalne temperature održale na željenim razinama.
"To nije moguće, barem ne na takav način kako oni to predlažu", naglašava Claudia Ringler iz International Food Policy Research Institute.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Ovo je najbolji posao koji Google sada plaća. Prvog mjeseca primio sam 27936 eura za rad 3 sata dnevno. Počeo sam prije četiri mjeseca i odmah sam kući ponio najmanje 7645 do 9264 eura tjedno. ------- >>>>> www.WebJob33.Com