Međutim, kako kaže, svijet je danas "u svakom smislu spremniji nego što je to bio prije stotinu godina".
"Na primjer, imamo cjepiva koja se neprekidno unaprjeđuju, i antibiotike za liječenje sekundarnih bakterijskih infekcija. Ali također imamo i problem sve većeg otpora prema cijepljenju i veću otpornost na lijekove. Ipak, sve to povećava našu zbirnu otpornost prema budućoj pandemiji", kaže Spinney.
Svijet svake godine pogađa sezonska gripa koja se u najvećem broju slučajeva ne razvije u smrtonosnu pandemiju. Svaki virus sezonske gripe koji danas kruži počeo je u jednom trenutku kao pandemijski soj gripe, koji je s vremenom ublažio svoju zaraznost kako bi se prilagodio koegzistenciji s ljudskim domaćinom "u benignoj ravnoteži". U evolucijskom smislu virusu gripe je u interesu svog domaćina održati što duže na životu, kako bi domaćin mogao dalje širiti virus.
Međutim, znanost još nije u stanju sa sigurnošću odgovoriti na pitanje zašto je baš virus španjolske gripe bio tako smrtonosan.
"Vjerojatno je bila riječ o kombinaciji čimbenika, uključujući inherentnu zaraznost tog konkretnog soja, i činjenicu da je svijet, u vrijeme kada se pojavio, bio u ratu, što je stvorilo posebno okruženje koje je oblikovalo interakciju virusa i ljudskog organizma na smrtonosan način", smatra Spinney.
Iscrpna istraživanja izvora zaraze iz 1918. također nisu dala konačne rezultate.
"Ne znamo tko je bio nulti pacijent, ali postoje tri glavne teorije o izvoru pandemije prema kojima je krenula iz Kine, SAD-a ili Francuske. Možda nikada nećemo uspjeti konačno odrediti koja je od tih teorija ispravna, ali sigurno je da virus na svoj pohod nije krenuo iz Španjolske", tvrdi Spinney.
Pandemija influence ime je dobila po Španjolskoj zbog bizarnog razloga: ta je zemlja bila neutralna u Prvom svjetskom ratu, pa nije cenzurirala medije. Španjolske novine zbog toga su otvoreno pisale o epidemiji gripe čim su se u svibnju 1918. pojavili prvi slučajevi. Nasuprot tome, američki, britanski i francuski mediji zbog ratne cenzure nisu smjeli pisati o bolesti premda je u tim zemljama epidemija izbila prije nego u Španjolskoj.
"Stoga su mnogi u tim zemljama, kao i mnogi Španjolci, mislili da je zaraza krenula iz Španjolske", kaže Spinney.
Pandemija španjolske gripe je možda i najsmrtonosniji pojedinačni događaj u povijesti čovječanstva. Koincidirala je sa završetkom Prvog svjetskog rata - nedavno je navršilo točno stotinu godina od tih događaja. Diljem svijeta brojnim svečanostima obilježen je kraj rata, a gripa gotovo i da nije spomenuta. Zašto je tome tako?
"Odgovor na to je prilično složen, ali navest ću tek dvije njegove komponente. Kao prvo, virus je 1918. godine bio posve novi koncept, tako da oni koji su tada živjeli nisu sasvim razumjeli uzroke i prirodu pandemije. Dapače, moralo je proći nekoliko generacija napornog rada da bi znanstvenici bili u stanju objasniti što se dogodilo, a to početno nerazumijevanje utjecalo je na oblikovanje kolektivnog sjećanja", vjeruje Spinney.
Također dodaje da su "ljudska bića rođeni pripovjedači i sjećaju se onoga o čemu vole pričati priče".
"Volimo pričati priče o ratovima, s njihovim deklaracijama i primirjima, njihovim herojima i zločincima, ali zarazna bolest je manje atraktivan izbor. Malo je heroja u pandemiji, nema slave, i rijetko se razvija u lijepom linearnom slijedu. Pandemija gripe dođe, preplavi sve živo, pa opet ode - prije nego je itko i shvatio što se dogodilo", kaže Spinney.
Pandemija je imala duboke društvene, političke, znanstvene, pa čak i umjetničke posljedice na svijet, ističe autorica. Može li izdvojiti jedan pojedinačni aspekt u kojemu je "španjolka" imala najveći utjecaj na današnji svijet?
"Pretpostavljam da obavezno moram reći da je španjolska gripa trajno izmijenila način pružanja zdravstvenih usluga u mnogim zemljama", kaže.
Stotinu godina kasnije, suvremeni zdravstveni sustavi koji imaju simboličko ishodište u pandemiji španjolske gripe, a u međuvremenu su zaslužni za spašavanje milijuna, a možda i milijardi života, suočavaju se sa sve većom skepsom - protivnici cijepljenja samo su najvidljiviji izraz tog trenda u javnosti.
"Točno je da se trenutačno stručnjaci svih vrsta ne cijene dovoljno. Ne znam kako to objasniti, ali primjećujem da čovječanstvo periodički prolazi kroz takve faze. Vjerojatno je stvar u tome da se ljudi brzo naviknu na pozitivne posljedice napretka znanosti i racionalnog pokreta, pa su skloni zaboraviti – ili toga nikada nisu ni bili svjesni, u slučaju generacija rođenih nakon tih promjena - da je prije bilo gore. Na primjer, neki ljudi danas odbijaju cijepljenje, tvrdeći da je opasno. U svakom slučaju, cjepiva predstavljaju manju opasnost od bolesti koju sprječavaju – u suprotnome ne bi bila odobrena – tako da jedino mogu zaključiti da su ti ljudi zaboravili koliko su te bolesti bile strašne, onda kada ih nismo mogli spriječiti. Usput, to je još jedan razlog zašto sam napisala knjigu o španjolskoj groznici - kao podsjetnik", kaže Spinney.
U razgovoru se dotičemo i utjecaja medija i društvenih mreža na oblikovanje javnog mnijenja koji bi možda mogli prosvjetiteljski djelovati na mentalno zdravlje javnosti. Spinney smatra da ćemo "uvijek trebati dobre novinare čiji je posao opskrbljivati nas činjenicama".
"Ono što se, očigledno, mora promijeniti su medijski poslovni modeli, kako bi se ljudi i dalje nastavili okretati novinama u potrazi za informacijama. Novinarstvo je prisiljeno prilagoditi se dolasku interneta i društvenih medija. To samo po sebi nije ništa loše, i te su tehnologije već pokazale svoj nevjerojatan pozitivan potencijal za svijet", smatra Spinney.
Naravno, "lažne vijesti su veliki problem", dodaje: "Ili bolje rečeno, vječni problem koji se povećao zahvaljujući novim tehnologijama".
Ipak, unatoč tome što danas živimo u tehnološki daleko naprednijem svijetu od onoga kakav je bio prije stotinu godina, kad govorimo o budućnosti Spinney je sigurna samo u to da se ona ne može predvidjeti:
"Godine 1917. znanstvenici su mislili da su pobijedili infektivne bolesti. Kako li su samo bili u krivu! Još ih nismo pobijedili, a opet, svijet se u toliko drugih aspekata od onda promijenio do neprepoznatljivosti".
Kako će taj svijet izgledati za stotinu godina ne možemo znati ali, kako je rekla, "pobijediti infektivne bolesti jednom za svagda svakako bi bio častan cilj!".
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Najgora gripa se zove MANKIND gripa i uzrokuju je "virusi u cipelama".
ta gripa je ubila milijune ljudi ne ponovila se