Znanost
8963 prikaza

Prevara stoljeća: Lagali su nam da su masti gore od šećera

Kolači
Grgo Jelavic (PIXSELL)
Prije 50 godina postojali su dokazi o štetnosti šećera, no industrija se oglušila na upozorenja i izvela je industrijsku muljažu stoljeća

U 60-im godinama prošlog stoljeća industrija šećera financirala brojna istraživanja s jednim ciljem - umanjiti rizike od šećera i istaknuti opasnosti od masnoća, otkrili su povjerljivi dokumenti koji su nedavno osvanuli, a objavio ih je časopis AMA Internal Medicine.

Članak se temelji na internim dokumentima koji pokazuju kako je industrijska grupa pod nazivom Sugar Research Foundation željela "opovrgnuti" zabrinutost zbog moguće uloge šećera u srčanim bolestima. SRF je tada sponzorirao istraživanje znanstvenika s Harvarda, koji su učinili upravo to što su od njih i tražili.

Rezultat je objavljen u New England Journal of Medicine 1967. godine, bez ikakvih otkrivanja izvora financiranja. Članak je zapravo iznio pretpostavku da postoje veliki problemi sa svim studijama koje su uključivale šećer, sa zaključkom da je uklanjanje masnoće iz američke prehrane najbolji način za rješavanje koronarne srčane bolesti.

Pet desetljeća zataškavaju učinke šećera

Autori članka koji to razotkriva kažu kako je industrija šećera u posljednjih pet desetljeća pokušavala utjecati na znanstvenu raspravu o relativnim rizicima šećera i masti.

- To je bio vrlo pametan potez industrije šećera jer pregledni radovi, pogotovo ako ih objavite u vrlo uglednom časopisu, uglavnom oblikuju cjelokupnu znanstvenu raspravu - rekao je koautor Stanton Glantz za New York Times.

Stanice raka NAJOPASNIJI Life Snažni dokazi: 33 stvari koje je znanost povezala s rakom

U članku autori Glantz, Cristin Kearns i Laura Schmidt ne pokušavaju uspostaviti vezu između šećera i koronarne bolesti srca. Njih je zainteresirao proces u kojem je industrija šećera pokušavala utjecati na znanstvena istraživanja i rasprave. Ipak, našli su se pred brojnim ograničenjima, pogotovo jer je velik broj aktera u ovoj obmani već dugo mrtav. 

Iako ne postoje direktni, hrpa je neizravnih dokaza da su interesi šećernog lobija utjecali na okrivljavanje masnoća i njihovog utjecaja na zdravlje, kažu istraživači.

Velik novac u igri

Prvenstveno, šećerna je industrija imala motivaciju i namjeru. Prema dokumentu iz 1954., predsjednik SRF-a održao je govor u kojem je opisao "veliku poslovnu priliku".

Kad bi se Amerikance dalo uvjeriti da jedu dijetu s nižim udjelom masnoća radi zdravlja, te masti bi trebalo zamijeniti s nečim drugim. Američka potrošnja šećera po stanovniku mogla bi porasti za trećinu. Ali u 60-ima, SRF je postao svjestan "tekućih izvještaja da je šećer manje poželjan prehrambeni izvor kalorija od ostalih ugljikohidrata", kao što je John Hickson, potpredsjednik SRF-a i direktor istraživanja, napisao u jednom dokumentu.

Preporučio je da industrija financira vlastite studije - "Tada možemo objaviti podatke i opovrgnuti takve tvrdnje". 

Slanina | Author: Hrvoje Jelavic (PIXSELL) Hrvoje Jelavic (PIXSELL)
Sljedeće godine, nakon što je objavljeno nekoliko znanstvenih članaka koji sugeriraju povezanost saharoze i koronarne srčane bolesti, SRF je odobrio projekt pregleda literature. Ta ih je studija koštala oko 50 tisuća tadašnjih dolara, a jedan od istraživača bio je predsjednik Odjela za javno zdravstvo s Harvarda - i ad hoc član odbora SRF-a.

Drugačiji standard za različite studije

Projekt je potrajao dulje nego se očekivalo, jer je sve više studija sugeriralo da bi šećer mogao biti povezan sa srčanim bolestima. Ipak, konačno je objavljena 1967. godine. 

Hickson je sigurno bio zadovoljan rezultatom: "Dopustite da vas uvjerim da je to ono što smo imali na umu i veselimo se pojavljivanju studije u tisku", rekao je on jednom od znanstvenika.

Pregled je umanjio značaj istraživanja koja su sugerirala da bi šećer mogao igrati ulogu u koronarnoj srčanoj bolesti. U nekim su slučajevima znanstvenici navodili nesposobnost istraživača ili pogrešnu metodologiju.

- Uvijek je prikladno ispitivati ​​valjanost pojedinih studija. No, autori su primijenili drugačiji standard na različite studije, kritički gledajući na istraživanja koja podrazumijevaju opasnost šećera - rekao je Kearns.

Sken mozga MISTERIJ Znanost Čudne točke na slici mozga otkrile su užasavajuću dijagozu

Epidemiološke studije konzumiranja šećera koje proučavaju obrasce zdravlja i bolesti u stvarnom svijetu - odbačene su jer ima previše mogućih faktora uključenih, te se navodno previše razlikuju od "stvarnog života".

Primjerice, jedna studija koja je pronašla zdravstvenu korist kada su ljudi jeli manje šećera i više povrća je odbačena jer ta promjena prehrane nije izvediva. Druga studija, u kojoj su štakori dobili dijetu s malo masti i s više šećera, odbijena je jer "takve dijete čovjek rijetko konzumira".

Istraživači s Harvarda su se tada okrenuli istraživanjima koja su ispitivala rizik od masnoća - a koja su uključivala iste vrste epidemioloških studija koje su odbacili kada je riječ o šećeru.

Navodeći "nekoliko karakteristika studije i bez kvantitativnih rezultata", kako su to rekli Kearns, Glantz i Schmidt, zaključili su da je smanjivanje masnoća bez sumnje najbolja prehrambena intervencija za sprečavanje koronarne srčane bolesti.

Šećerni lobi: "Standardi za transparentnost nisu bili norma"

Udruženje šećera, udruga koja je nastala iz SRF-a, rekla je kako je teško komentirati izjave iz prošlosti.

- Priznajemo da je Zaklada za istraživanje šećera trebala postići veću transparentnost  u svim svojim istraživačkim aktivnostima, međutim, kad su dotične studije objavljene, otkrivanja financiranja i standardi transparentnosti nisu bili podvrgnuti normama kakve imamo danas - naveli su.

Hunza narod Jedinstveni Znanost Najzdraviji na svijetu: Jedini narod bez ijednog slučaja raka

Oni smatraju kako je štetno istraživanje koje je financirala industrija označavati kao "manjkavo", jer su nekoć takva istraživanja bila "informativna u rješavanju ključnih pitanja".

Dokumenti o kojima je riječ stari su pet desetljeća, ali veće je pitanje trenutačno je li istina da su prehrambene kompanije namjerno namjeravale manipulirati istraživanjima u svoju korist?

Nema sumnje kako se ta praksa i danas nastavlja, primjerice 2015. je New York Times dobio dokumente koji otkrivaju kako je Coca-Cola sponzorirala studije  na minimiziranje učinaka slatkih pića na pretilost.

U budućnosti bi odbori za donošenje smjernica trebali razmotriti mogućnost davanja manje težine studijama koje financira prehrambena industrija, ističu autori.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.