Razumijevanje porijekla Čovjeka preokrenulo se naglavačke otkrićem fosila u marokanskom nalazištu Jebel Irhoud Maorku, koji su nekih 100.000 godina stariji od bilo kojih dosad pronađenih ostataka naše vrste.
"To otkriće predstavlja sam korijen naše vrste, najstarijeg Homo sapiensa pronađenog u Africi ili bilo gdje drugdje", rekao je Jaean-Jacques Hublin, jedan od voditelja istraživanja i ravnatelj odjela za ljudsku evoluciju u Institutu Max Planck u Leipzigu.
U "gnijezdu ljudskih ostataka" pronađene su lubanje, kosti udova i zubi najmanje pet pojedinaca starosti 300.000 godina, što je prava senzacija u području antropologije.
To otkriće u Sjevernoj Africi, a ne na istoku ili subsaharskoj Africi, također je promijenilo dosadašnja saznanja. Zubi i lica nalikuju današnjim ljudima, ali lubanje izduljena oblika pokazuju da je mozgu trebalo mnogo više vremena da evoluira do današnjeg oblika.
Paleoantropolog Philipp Gunz ocjenjuje da ova otkrića govore da se lice Homo sapiensa formiralo nalik današnjem vrlo rano u povijesti te vrste, ali oblik mozga, a vjerojatno i njegova funkcija, mnogo kasnije.
No s obzirom na moderan izgled lica i zuba Hublin ocjenjuje da su ona toliko sličila današnjima da bi ih teško razlikovali ako bi im se na glavu stavio šešir.
Prije otkrića na nalazištu Jebel Irhoud, smještenom između grada Marakeša i Altantske obale Maroka, za dosad najstarije poznate ostatke Homo sapiensa smatrani su oni s etiopskog nalazišta Omo Kibish, starosti procijenjene na 195.000 godina.
Znanstvenici su uglavnom složni u tome da je Homo sapiens potekao iz Afrike, no otkrića iz Maroka govore da je povijest evolucije vjerojatno obuhvatila cijeli kontinent i da je Homo sapines prije 300.000 godina bio rasprostranjen diljem Afrike.
"Poruka koju bismo željeli prenijeti jest da je naša vrsta mnogo starija nego što se dosad mislilo i da se nije pojavila kao "Adam u malenom raju" negdje u Istočnoj Africi. To je panafrički proces i mnogo je kompleksniji nego što se dosad vjerovalo", rekao je Hublin.
"Vjeroatno prije 300.000 godina, prije Jebel Irhouda, preci naše vrste raspršili su se cijelim afričkim kontinentom i cijela je Afrika sudjelovala u tom procesu", rekao je.
Marokanski fosili pronađeni u špilji ostaci su tri odrasle osobe, jednog adolescenta te jednog djeteta kojemu je bilo osam godina, a vjeruje se da su bili lovci-sakupljači. uz njih su i kosti životinja među kojima su gazele i zebre koje su lovili te kameno oruđe poput koplja i noževa te dokazi o uporabi vatre.
Datiranje fosila s marokanskog nalazišta obavio je Daniel Richter tehnikom termoluminiscencije, koja se koristi od 80-ih godina.
"Već smo pronašli takav tip oruđa, također datiranih na 300.00 godina, pomalo posvuda u Africi, a nismo znali tko ga je mogao proizvesti", rekao je Richter, a sada ih znanstvenici mogu povezati s Homo sapiensom.
Mnoge različite skupine su dakle koegzistirale, ne samo u vrlo udaljenim regijama već također i u susjednim područjima. Homo sapiens je danas jedina ljudska vrsta, no prije 300.000 godina on je vjerojatno dijelio planet s nekoliko danas izumrlih rođaka u Euroaziji, Neandertalca na zapadu i Denisovana na istoku, te drugih u Africi.
"Dakle dugo vremena koegzistiralo je više vrsta čovjeka u svijetu i oni su se križali, suživjeli, razmjenjivali gene", smatra Antoine Balzeau, paleoantropolog koji nije sudjelovao u otkriću no smatra ga "vrlo lijepim".
Hublin zaključuje da se danas "sve više udaljujemo od linearne vizije ljudske evolucije prema kojoj su se vrste nizale jedna nakon druge".
