Znanost
7679 prikaza

Skrivene planete nalaze se oko najbliže zvijezde Suncu

Proxima Centauri, međuzvjezdano putovanje, crveni patuljak
1/5
NASA
Od nas je udaljena samo 4 svjetlosne godine i uskoro ćemo tamo vjerojatno i putovati

Zvijezda Proxima Centauri najbliža je susjeda našem Suncu, crveni je patuljak mase oko 12 posto Sunčeve i na udaljenosti od 4,25 svjetlosnih godina oko nje kruži planet nazvan Proxima b. Ovaj planet prošle godine otkrili su astronomi koristeći teleskope European southern observatory (ESO), odnosno na južnoj hemisferi Zemlje. Bila je to velika vijest jer je ispalo da je planet dimenzija i mase otprilike Zemljine i da se nalazi u pojasu oko zvijezde Proxima Centauri u kojem se smatra da je moguć život.

Sada su astronomi Opservatorija ALMA u Čileu objavili ili da su oko te zvijezde, od nas tako malo udaljene, otkrili i pojas prašine, i to na udaljenosti od zvijezde otprilike jedne do četiri udaljenosti između Sunca i Zemlje, navodi na svojim stranicama ESO. Prevedeno na jezik svakodnevice, to su razmjeri i udaljenosti asteroidnog pojasa u Sunčevom sustavu, pa je sva prilika da je i u slučaju Proxime Centauri riječ o pojasu poput našeg asteroidnog, odnosno o pojasu krhotina i ostatak iz razdoblja nastanka tog zvjezdanog sustava.

Peoxima Centauri | Author: Vimeo/ screenshot Vimeo/ screenshot

A to onda povlači jedan još i puno važniji zaključak, nešto ogromno: "Prašina oko Proxime je važna jer, nakon otkrića Zemlji nalik planeta Proxima b, ovo je prvi pokazatelj prisutnosti kompletnog planetarnog sustava, ne samo jednog planeta, koji kruži oko zvijezde koja je najbliža Suncu", napisao je Guillem Anglada s Instituto de Astrofísica de Andalucía (CSIC) koji je vodio kolege znanstvenike u ovo istraživanje. Pojas prašine astronomi su otkrili po svjetlosti koju zrači u svemir.

Ukupna masa pojasa procjenjuje se na samo oko 1 posto Zemljine mase, prosječna temperatura na tipično svemirskih -230°C, odnosno onoliko koliko je temperatura u Kuiperovom pojasu oko Sunca. To je pojas vrlo nalik drugom asteroidnom, ali takav koji se proteže od Neptunove orbite do udaljenih čak 30 razdaljina između Zemlje i Sunca.

U slučaju da se sve ovo potvrdi, a sva je prilika da hoće, to će značiti da prisustvo makar i jednog planeta znači postojanje i asteroidnog pojasa, a po svoj prilici i vrlo vjerojatno niza drugih planeta. Odranije već godinama postoje ozbiljne pretpostavke da su planeti oko zvijezda izrazito pravilo, a ne iznimka. A toliko mnoštvo planetarnih sustava u našoj galaksiji sa stotinama milijardi zvijezda, znači i ogroman broj planeta u našoj galaksiji.

Peoxima Centauri | Author: Vimeo/ screenshot Vimeo/ screenshot

Zaključak još i dalje; to znači i ogroman broj planeta u zonama oko zvijezda u kojima je moguć život. I odjednom dolazimo do praktično statističke neizbježnosti da već i samo naša galaksija zapravo vrvi životom. O cijelom svemiru da se ne govori. Što se planeta Proxima b tiče, planet je udaljen od svoje zvijezde samo jednu dvadesetinu razdaljine između Zemlje i Sunca. No, kako je Proxima Centauri puno manja i hladnija od Sunca, to su uvjeti na Proximi b pogodni za život.

Postoje ozbiljni planovi za slanje sonda na Proximu Centauri. Primjerice, Voyager 1, koji juri brzinom od 17 kilometara u sekundi, trebalo bi mu 73.775 godina za doći do nje. Ta zvijezda uopće juri prema Zemlji brzinom od 22,4 kilometara u sekundi. Za 26.700 godina doći će nam na samo 3,11 svjetlosnih godina, a onda će se stati udaljavati. Ubrzo potom će nam postati najbliža zvijezda Alpha Centauri. Naše Sunce i ove dvije zvijezde tvore trostruki zvjezdani sustav, jer su međusobno gravitacijski povezane.

Znanstvenici već neko vrijeme razmatraju mogućnost razvijanja takve letjelice kojom bi se u relativno kratkom vremenskom roku moglo putovati do tih zvijezda. Riječ je o projektu Breakthrough Starshot, kojim bi letjelica dosezala brzinu od između 15 i 20 posto brzine svjetlosti. To bi se postiglo tako što bi se letjelicu pogonilo laserima snage 100 GW sa Zemlje, i to tako što bi svjetlost lasera udarala u jedro letjelice i tako je "otpuhivala" kroz svemir.

Proxima Centauri, međuzvjezdano putovanje, crveni patuljak | Author: NASA NASA

Takva letjelica do Proxime Centauri stigla bi za samo 20 godina, a onda bi još četiri godine trebalo da stignu signali i snimke direktno iz stranog sustava nama na naš planet. Sadašnje procjene su da bi prva takva letjelica mogla biti spremna u 2030-ima.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.