Znanost
2211 prikaza

Slušajte liječnika: LSD i gljive za PTSP i depresiju

Mir uma i tijela
nps.gov/ NPS photo/Kent Miller
Pogodite koja industrija im se najviše protivi! Ako se doziraju strogo precizno, imaju čudesan učinak

Velika je vijest u znanstvenoj zajednici da se krenulo s novom studijom koja bi trebala popratiti utjecaj mikrodoziranja droga poput LSD-ja i određenih vrsta halucinogenih gljiva (sa sastojkom psilocibinom) na mozak. Prvi je cilj vidjeti može li se mikrodoziranje razaznati od placeba (dakle ima li ikakvog, i ako da, kakvog, učinka), a drugi može li se time pomoći u liječenju kliničke depresije i čitavog niza drugih poremećaja.

Urbana legenda kaže kako su Steve Jobs i Bill Gates eksperimentirali s drogama na radnom mjestu, no trend pojačavanja kreativnosti i osjetila proširio se iz San Francisca, svijeta kreativnih zanimanja i Silicijske doline u svijet "klasičnih" poslovnjaka i danas je gotovo standard.

Mikrodoze LSD-ja, gljiva ili meskalina korištene svakih nekoliko dana utječu na percepciju, kognitivne procese, energiju i možda najvažnije - kreativnost. Mikrodoziranje navodno pojačava sveopću dobrobit organizma, reducira stres i tjeskobu, te pomaže kod spavanja. Dok je kokain nekada bio izbor broj jedan velikih glavešina malene doze ovih droga koriste oni kojima je manje do partijanja, a više do dobro odrađenog posla i generalno zdravlja.

Mozak pod utjecajem LSD-a | Author: Imperial/Beckley Foundation Imperial/Beckley Foundation

"Mikrodozeri" koriste izrazito male (iako i dalje ilegalne) količine LSD-ja (jednu šesnaestinu tablete), ili psilocibina, a nova će studija obuhvaćati one koji korist samo LSD jer je teško "zakamuflirati" gljivu pa bi onda sudionici znali primaju li placebo ili pravu stvar.

Klinička su se ispitivanja mahom obustavila krajem šezdesetih godina, a znanstvenici koji su na njima radili kažu da su mnogo naučili o ljudskoj svijesti. Prije dvije godine istraživanje Imperial Collegea u Londonu pokazalo je da LSD kreira svojevrstan kaos u frontalnom režnju te omogućava mozgu da djeluje slobodnije nego inače.

LSD se svojedobno koristio i u terapeutske svrhe, u borbi protiv ovisnosti, opsesivno kompulzivnog poremećaja ili teške depresije. Neka su istraživanja iz šezdesetih pokazala kako LSD i meskalin zaista pomažu pri kreativnom rješavanju problema u kontroliranim uvjetima, međutim istraživanja su jako dugo bila slabo dokumentirana.

Mozak pod utjecajem LSD-a | Author: Imperial/Beckley Foundation Imperial/Beckley Foundation

"Ideja je da se u istraživanju koriste osobe koje nemaju mnogo iskustva pa ne naginju pozitivno ili negativno prema LSD-ju. Nas zanima hoće li biti kognitivnih poboljšanja, poboljšanja kod raspoloženja i kontroliranja istih. Nije ideja da nekoga potaknemo na mikrodoziranje, ali kada se to već radi onda da istražimo znanost za toga", kaže šef neobične studije Balázs Szigeti, a s njime se slaže i Amanda Feilding, direktorica Beckley fondacije koja je život posvetila istraživanju utjecaja psihodeličnih droga.

Mikrodozirala se i 27-godišnja Erica Avey, i to pod nadzorom liječnika. To se odigralo u Njemačkoj, gdje je živjela i radila, a trajalo je osam mjeseci. Bila je u teškoj depresiji i nadala se da će joj to pomoći. Čak su i na poslu znali i to im je bilo u redu ukoliko ne dolazi "nadrogirana" na posao, piše Guardian.

Prisjeća se kako je teško kontrolirala raspoloženja, ustajala iz kreveta ili obavljala najobičnije dnevne radnje. Svakih četiri dana uzimala je 15 mikrograma, dok neki uzimaju samo šest, a neki čak 25 mikrograma od "tablete" od 100.

"Fantastično je djelovalo, imalo je točno efekt koji sam htjela. Podiglo me iz poprilično grozne depresije, ali me i poboljšalo na duge staze. Nekada sam bila jako negativna osoba, opsesivna oko nečega što bih vidjela na društvenim mrežama. Otkada sam prošla kroz ovo, puno mi je bolje, ne radim to više iako više ne mikrodoziram", rekla je Erica koja je priznala kako je depresija otišla, ali je u jednom trenutku imala previše energije.

LSD | Author: Drpaluga/ Flickr/ CC BY-SA 3.0 Drpaluga/ Flickr/ CC BY-SA 3.0

"Nisam mogla spavati, morala bih se kretati i ako ne bi imala što za raditi javio se blagi osjećaj tjeskobe. No, sve u svemu, za mene je napravilo čuda", kaže Erica.

Medicinski tehničar Alex (lažno ime) sam se mikrodozirao. Nikada prije nije koristio droge ali je bio očajan jer je bio u teškoj depresiji. Na početku je, kaže, buljio u bijeli zid da vidi je li halucinira. Bio je uvjeren da od svega nema nikakve koristi i efekta ali nakon nekoliko dana je po sitnicama shvatio da napokon mnogo uspješnije funkcionira, bolje pamti, fokusiran je i manje tužan.

U međuvremenu mu se stanje popravilo, ali opet bi se okrenuo mikrodoziranju ako bi to situacija zahtijevala.

"Mučila me depresija maltene otkad znam za sebe, i još sam upao u rutinu. Mikrodoziram se psilocibinom (gljivama) po strogim liječničkim uputama i nije mi bolje na način da je depresija otišla, ali više o njoj racionalno razmišljam, pokrenuo sam se i krenuo u teretanu, bolje jedem i spavam. Na dane kada uzimam malo me 'šora' tjeskoba, ali zato je sljedeće jutro za mene kao novi život", kaže Adam, također iz Njemačke koji nije obožavatelj ideje da se ljudi mikrodoziraju radi uspjeha na poslu što je čuje trend u Silicijskoj dolini i drugim kompetitivnim tržištima.

Psilocibinske gljive | Author: Wikipedia Wikipedia

Britanski Lancet objavio je rezultate opsežnog istraživanja niza psihijatara koji su istraživali može li MDMA, u narodu poznat kao "ecstasy", poslužiti kao sredstvo za liječenje PTSP-a. Snažni sintetički halucinogen, koji nestručno čovječanstvo niz desetljeća poznaje isključivo kao nimalo bezazlenu drogu za partijanje, ispalo je da je, primijenjen u terapeutske svrhe, kod čak 68 posto vojnih veterana na kojima su psihijatri primijenili doveo do toga da oni više nisu imali simptome PTSP-a, pisao je nedavno Express.

Naravno, mora biti jasno kako supstance koje se u ovom slučaju prepisuju nisu "prljava" droga s ulica, nego čisti ecstasy. Vojnici koji su iz rata došli takvi da nisu uopće mogli funkcionirati danas spavaju, socijaliziraju se i rade. Rezultati su tako dobri da bi američki FDA mogao odobriti ecstasy kao lijek protiv PTSP-a, koji bi se uzimao pod nadzorom psihijatara uz česte sesije i razgovore koje problem rješavaju u korijenu, a ne kao većina lijekova - samo simptome.

Mir uma i tijela | Author: nps.gov/ NPS photo/Kent Miller nps.gov/ NPS photo/Kent Miller

Najviše se bure podiglo oko psilocibina, tvari iz "magičnih gljiva", za kojega se sve jasnije ispostavlja da kod beznadno i kronično depresivnih pacijenata dovodi do praktično resetiranja mozga. Sve češće se otkrivaju i svojstva nekih halucinogena u potpunom liječenju ovisnika o najtežim drogama poput heroina. Naravno, u svim slučajevima isključivo u strogo kontroliranim dozama i uvjetima, jer korištenje ecstasyja kao droge vremenom dovodi do vrlo ozbiljnih oštećenja mozga.

Ukratko, iako su desetljećima miješani sa smećem i zloupotrebljavani, MDMA  i gljive, pokazuju istraživanja, a i veliki dio prakse, mogli bi biti uspješni tamo gdje je zakazala tradicionalna farmakologija, pa i psihoterapija i to na čitavoj paleti poremećaja - od PTSP-a, preko kronične depresije i bipolarnosti, do, ukazuju neka istraživanja, određenih vrsta šizofrenije.

Klinička testiranja još traju, što je vidljivo prema ovom najnovijem, a nije uvijek najlakše niti sakupiti sredstva kada se ovom načinu liječenja protive mnogi farmaceutski divovi. No, na sreću, donatora je mnogo kao i zainteresiranih da sudjeluju u testiranjima.
Ipak, treba napomenuti da iako bi psihodelici, piše Berkeley Wellness, uskoro mogli biti potpuno legalni svaka će se vrst terapije s njima s strogo kontrolirati i biti kombinirana s psihoterapijom.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.