Lijek za depresiju krije se u našim genima

Sve što nije holistički pristup liječenju depresije danas je rubno da bude neodgovorno liječenje pacijenata radi kojeg bi liječnici trebali snositi konzekvence, kaže profesorica Leanne Williams iz svog laboratorija na sveučilištu Stanford. Ona za detekciju depresije, određivanje vrste depresije i terapiju koristi skenove mozga, krvnu sliku, slinu i upitnike koje ispunjavaju pacijenti. 

"Depresija može biti fatalna, a ta ideja da mi sad bacamo kovanicu i onda milijun puta idemo probati hoće li nešto pomoći je naprosto kriva, posebno uz svu tehnologiju koju imamo na raspolaganju", kaže Williams i ističe važnost individualnog pristupa jer je i svaki mozak priča za sebe.

Depresija je poremećaj koji pogađa 300 milijuna ljudi na planeti, a postoje brojne "podvrste" depresije sukladno s izvorom i simptomima bolesti.

Spasonosni implantant Znanost Znanstvenici - Proteza za mozak poboljšava pamćenje

"Depresiju danas povezujemo i s upalnim procesima u tijelu. Krvni testovi pokazuju jasnu vezu između tog dvoje. To nije jedna unificirana bolest, već se depresija razvije na brojne načine i mora se tretirati sukladno tome, a ne generički, svi na isti način", kaže Carmine Pariante s King's Collegea u Londonu. 

Spring Health, start-up iz New Yorka, svakog pacijenta temeljito ispita o simptomima depresije i povijesti bolesti te onda algoritmima preporučuje vrstu terapije, te doze. To je, kažu mnogi liječnici, budućnost.

Williams svoje pacijente izlaže testovima stresa za mozak, prije no što odradi sken. Sukladno rezultatima pacijente "sortira" po tipu depresije od koje pate. Onda koristi genetske informacije iz testova krvi i sline kako bi odabrala koje lijekove i u kojim dozama treba koristiti. Genetske informacije pomažu liječnicima da odrede kako će određeni organizam reagirati na liječenje, te koje će biti potencijalne nuspojave.

Postoji jedan lijek, kaže Williams, koji je odličan no na njega će reagirati samo pet posto pacijenata. Koji su to pacijenti može se odrediti preko genetskog testiranja, a i sama psihoterapija kreira se prema nizu testiranja kroz koje pacijent prolazi.

Neočekivano Znanost Istraživanje otkriva: Ovo je ključ liječenja Alzheimera

Neki testovi pokazuju prijemčivost pacijenata za kognitivno-bihevioralnu terapiju anksioznih i depresivnih poremećaja. Genetska testiranja, kaže Williams, pokazuju i je li netko više za individualnu ili grupnu terapiju.

Geni i druge kliničke varijable mogle bi biti, i morale bi biti, kaže Williams, baza za biranje tretmana, umjesto dosadašnjeg modela gdje liječnici i pacijenti ne znaju prema čemu, osim generalnoj dijagnozi, kreiraju tretman. 

"Mnogi tretmani danas se temelje na tome da individualac (pacijent) kaže što misli da bi za njega bilo najbolje, ili na tome za koji je lijek najkraća lista čekanja. To se ne bazira na znanstvenim dokazima", kaže Williams.

U posljednjem kliničkom ispitivanju na kojem je radila bilo je uključeno oko 320 pojedinaca koji pate od depresije. Jedni su dobivali elektrostimulaciju, drugi lijekove koji "targetiraju" razine dopamina, a treći konvencionalne antidepresive.

Williams je upravo dobila sredstva kako bi četvrtu grupu liječila ketaminom. Kaže kako joj skeniranje mozga pomaže da sa "70 posto točnosti" odredi na koju će od ponuđenih terapija pacijent najbolje reagirati. 

BIZARNO Znanost Eisteinov mozak putovao je po SAD-u, a gdje su oči još se ne zna

"Svi će do neke mjere reagirati na sve, ali vrag se skriva upravo u tim nijansama", kaže Williams i napominje kako postoji i određeni postotak posebno kompliciranih pacijenata koji neće reagirati na ništa, za njih se doslovno još uvijek traže lijekovi i vrste terapije.

"Nevjerojatno zanimljiva problematika, i jako se puno time bavimo. Ideja da biomarkeri mogu personalizirati psihijatriju, te time olakšati dijagnostiku i liječenje je fantastična, i otvara nam brojna vrata i mogućnosti", kaže profesor John Isaac, direktor u Johnson & Johnson Innovation.

Jedna od limitacija je, kao i obično, novac. Skeniranje mozga kao i genetska testiranja koštaju pozamašnu svotu novca. I Williams je svjesna kako si ne mogu svi priuštiti sken mozga, ali se nada kako će i drugi dio istraživanja pacijentima omogućiti lakše liječenje.