Znanost
3298 prikaza

Stampedo imunih bakterija i kod nas - ubijaju tisuće ljudi

Prizor iz bolnice
US Navy/ public domain
Diljem svijeta oko jedne je trećine više oboljelih i umrlih nego što se mislilo, a ovo su bakterije i gljivice koji ubijaju najčešće...

Izvještaj o stanju s mikrobima otpornima na lijekove, najviše o stanju s bakterijama otpornima na antibiotike, Washington Post nazvao je "dugoočekivanim". A u njemu američki Centar za kontrolu bolesti i prevenciju navodi da se u SAD-u antibiotski otpornom infekcijom po jedna osoba zarazi svakih 11 sekundi, a da svakih 15 minuta takvoj infekciji netko i podlegne.

Još prije skoro tri godine Svjetska zdravstvena organizacija složila je svoju prvu listu od 12 "superbakterija" koje je proglasila najvećom prijetnjom po zdravlje ljudi. Diljem svijeta od njih umiru milijuni ljudi. Najnoviji izvještaj iz SAD-a važan je zbog toga što otkriva da su stvari s otpornim bakterijama još i gore nego što se mislilo. Prije šest godina procjenjivalo se da se njima u toj zemlji godišnje zarazi 2 milijuna ljudi i da ih umre 28.000.

Epidemija Možda se spasimo Znanost Pošast će kositi 10 milijuna ljudi godišnje

Sada se pokazuje da ih se godišnje zarazi 3 milijuna, a da poumire 35.000. Pritom ovakve vijesti nikada nisu tek nacionalna tema. Riječ je o svjetskom zdravstvenom problemu. U Hrvatskoj, prema podacima zdravstvenih službi, 60.000 pacijenata pokupi neku infekciju tijekom bolničkog liječenja, što je naprosto rizik s kojim se mora računati, a od tog broja od tih infekcija umre 800 ljudi. Diljem svijeta između 20 i 30 milijuna ljudi dobije nekakvu sepsu.

Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2050. biti 10 milijuna smrtnih slučajeva zbog bakterija otpornih na antibiotike te da bi to mogao biti češći uzrok smrtnosti nego rak. Prije nekoliko tjedana objavljeni su rezultati istraživanja otpornosti Helicobacter pylori na antibiotike u 18 europskih zemalja.

Helicobacter pylori izabrana je i kao jedan od onih "bugova" koji se vrlo uspješno prilagođavaju antibioticima, ali i kao vrlo opasna zbog toga što ova bakterija, ukoliko ju se uspješno ne eliminira iz ljudskog organizma, uzrokuje – redom – čir na želucu, limfom i konačno rak želuca. Pokazalo se da se otpornost ove bakterije na klaritromicin, antibiotik prvog izbora za liječenje, od 1998. do 2018., dakle u 20 godina, povećala sa 9,9 na 21,6 posto. To je više nego dvostruko i to je katastrofalan rezultat.

Laboratorij za ispitivanje novih cjepiva | Author: UNMEER/Martine Perret/CC BY-ND 2.0 UNMEER/Martine Perret/CC BY-ND 2.0

Pa još kad se vidi u kojim zemljama je otpornost Helicobacter pylori najviše napredovala. U južnom dijelu Italije zabilježeno je 36,9 posto slučajeva, a u Hrvatskoj 34,6 posto. Dalje slijede Grčka, Poljska, Bugarska, Irska, Austrija, Francuska... U Sloveniji je, zanimljivo, otpornost samo 16 posto, a riječ je o maloj zemlji, koja izrazito graniči s Hrvatskom, usto još zemlji koja je uzajamno vrlo upućena na Hrvatsku.

Najniža otpornost je u Latviji i Danskoj. Istraživanja ovog tipa posljednjih godina ističu da se sve to događa u kombinaciji s dvije vrlo važne okolnosti. Prva je to da su bolnice diljem svijeta izrazito unaprijedile metode kojima sprečavaju ili barem usporavaju širenje ovakvih bakterija, te kojima ih prate.

Zanimljivo je da smo u Hrvatskoj 2012. imali vrlo čudnu ideju tadašnjeg ministra zdravstva Rajka Ostojića da se čišćenje bolnica "outsourca" privatnim tvrtkama, što bi značilo da čišćenje bolnica ne spada u zdravstvenu djelatnost. Otada, posljednjih godina se pokazalo da je riječ o katastrofalnom potezu. Prvo što je već do kraja 2017. ispalo da privatnici samo KBC-u Zagreb naplate čak 21 milijun kuna za usluge među kojima je i čišćenje, zbog čega su mnoge bolnice napustile taj očito financijski neisplativ model.

Izolacija oboljelog od zarazne bolesti za koju ne postoji lijek Ubilačke pošasti Znanost Hrvatska među najugroženijima od smrtonosnih superbakterija

Drugo, problem otpornosti bakterija na antibiotike pokazuje da to apsolutno nije nešto čime bi se ozbiljno društvo smjelo igrati, jer to znači igranje životom ljudima, zapravo nacionalnom zdravstvenom sigurnosti. Unatoč tome HDZ-ova vlada u Nacionalnom programu reformi za 2017. i dalje je navodila "outsourcing" čišćenja u bolnicama. Govorilo se o uštedama od 40 milijuna kuna, a koliko god tema jako zanimala javnost, o tome vlada ili resorno ministarstvo nisu previše govorili.

Posljednji podaci navode da u Hrvatskoj oko polovice bolnica pranje rublja, čišćenje, zaštitarsku službu i informatičku podršku pokriva uslugama privatnih tvrtki. Istodobno, u svijetu se, barem u zapadnom svijetu, ovako osjetljivo područje po bolnicama sve više tretira krajnje ozbiljno, kao pitanje života i smrti.

Najnovije istraživanje stanja s otpornim bakterijama u SAD-u posebno ističe Clostridioides difficile, mikrob koji, u situaciji kad antibiotik pobije crijevnu floru pacijenta, počinje biti tako snažan da izaziva takav proljev da čovjek može umrijeti. Izvještaj dalje navodi da se ljudi otpornim bakterijama zaraze iz okoliša, od drugih ljudi, te od životinja.

Laboratorij | Author: Pixabay Pixabay

Posljednja kategorija se, međutim, ne odnosi na kućne ljubimce koliko na bakterije koje se razvijaju do superiornih sojeva na životinjskim farmama gdje ih se kljuka ogromnim količinama antibiotika, sve zbog što intenzivnije proizvodnje mesa i što bržeg rasta do klanja. Izvještaj navodi pet najkritičnijih mikroba, ne samo bakterija. Na ovoj listi tri su "starosjedioca"; Clostridioides difficile, otporna gonoreja i enterobakterije otporne na carbapenem.

Ovih bakterija ima takvih koje su otporne na praktično sve antibiotike. Dva su nova mikroba na ovom popisu; Candida auris i Acinetobacter. Prvo je superotporna gljivica, drugo je obitelj bakterija, misli se na sojeve otporne na carbapenem. Jedna od bakterija koje najbrže razvijaju otpornost je gonoreja. Danas je svaka druga zaraza njom zapravo zaraza sojem otpornim na neki od antibiotika. Super-enterobakterije odgovorne su pak za polovicu svih smrti u brojci s početka priče.

"A streptokok" otporan na eritromicin učetverostručio je učestalost samo od 2013. do 2018. EHI nedavno je objavio ovakve informacije u svom letku o bakterijskoj antibiotski otpornoj prijetnji: "S razvojem medicine dijagnostički i terapijski zahvati su postali sve smioniji i uspješniji, ali po cijenu izlaganja pacijenta povećanom riziku od nastanka infekcije. Ako se izgubi djelotvornost antibiotika u pitanje će doći ne samo naša mogućnost liječenja klasičnih zaraznih bolesti nego i uspješno provođenje složenih kirurških zahvata, transplantacije organa, raznih oblika imunosupresivne terapije i mnogih postupaka intenzivne medicine."

Stičarstvo Još jedan šok Znanost Dokaz: Stočarstvo i peradarstvo riskiraju pobiti nas milijune

"Ako se izgubi djelotvornost antibiotika u pitanje će doći ne samo naša mogućnost liječenja klasičnih zaraznih bolesti nego i uspješno provođenje složenih kirurških zahvata, transplantacije organa, raznih oblika imunosupresivne terapije i mnogih postupaka intenzivne medicine", dalje se navodi.

A što se tiče Hrvatske?

"U zemljama u kojima se troši puno antibiotika (u koje se ubraja i Hrvatska) bakterije su u visokim postotcima otporne na razne antibiotike i za neke teške infekcije postoji oskudan izbor antibiotika."

  • Avatar maks20022
    maks20022 18:56 07.Ožujak 2020.

    Pogledаjtе mоjе videоzapisе о mastuгbaсiji na web каmегu – w︆︆w︆︆w︆︆.︆︆f︆︆ck69︆︆.︆︆site