Na ljeto 536. godine veliki se i neobični oblak pojavio na nebu iznad većine južne Europe, sjeverne Afrike i zapadne Azije. "Pokrov od prašine" Mediteran i širu regiju zavio je u hladnoću i tamu.
O tome je pisao i bizantski povjesničar Prokopije koji je zapisao kako je "Sunce bilo bez svog sjaja, više kao mjesec, cijelu godinu". Pisao je i o tome koje su bolesti i kakvi su ratovi niknuli u toj, doslovno, mračnoj eri.
Sirijski pisar opisivao je "mračno sunce i mjesec, i nemirno more", a Kelti u Irskoj pisali su o "gladi i nedostatku kruha".
Godinama su se znanstvenici pitali što je "promijenilo vremenske uvjete", a moderna istraživanja imaju različite teorije.
Čini se kako je većina sjeverne hemisfere bila "pod oblakom". Studije godova stabala između 536. i 551. godine pokazuje usporeni rast u Kini, Europi i Sjevernoj Americi. Manje solarne radijacije uzrokovalo je niže temperature i abnormalno vrijeme. Za ljude je to značilo glad, kao i političku i socijalnu disrupciju, pa stoga ne čudi da je 536. godina proglašena najgorom godinom u povijesti čovječanstva.
Specifične su se stvari događale koje su vezane uz "oblak", ako ga tako uopće možemo nazvati. Smrtonosna je pandemija poharala Bizantsko carstvo između 541. i 542., poznata kao "Justinijanova kuga". Umrla je gotovo trećina populacije. Neki od simptoma, kaže Prokopije, su groznica i naticanje tijela.
Godine 536 u Kini je bila suša i vladala je glad koja je rezultirala s mnogo smrti, kao i zapisi o "žutoj prašini koja pada kao snijeg. Koreja je stalno imala oluje i potope, a u Mezopotamiji je sniježilo.
Arheološki dokazi pokazuju kako je Skandinavija posebno jako pogođena. Čak 75 posto sela u Švedskoj je napušteno tih godina. Jedna je teorija kako je upravo to potaknulo Vikinge da traže plodniju zemlju u drugim dijelovima Europe i još dalje.
"Sunce je crno, zemlja guta more, zvijezde padaju sa neba", kaže jedna njihova pjesma.
Neobično vrijeme možda je utjecalo na povijesne trendove. Među njima je selidba mongolskih plemena na zapad, pad Perzije i uspon i širenje islama.
Neki povjesničari kažu i kako je to formalni prijelaz iz antike u "mračni" srednji vijek. Kako god bilo vrijeme je radikalno utjecalo na populaciju.
Što je moglo uzrokovati takvu dramatičnu promjenu u klimi? Stručnjaci su podijeljeni, i možda nikada nećemo znati pravi odgovor. Jedna je teorija da je klima promijenjena radi erupcije vulkana u centralnoj Americi. Rezultat toga je mogao biti sloj pepela i prašine koji pokriva većinu planeta.
Druga teorija kaže kako su bile dvije erupcije, jedna 536., a druga 540., piše Vintage News, što je uzrokovalo mrak i hladnoću diljem planete. Oblaci od dima su se rapidno širili iznad planete.
Dokaza o radikalnoj ali kratkoročnoj promijeni klime ima i na Sjevernom i Južnom polu. I na Antarktici i na Grenlandu, depoziti sulfata datiraju iz sredine 6. stoljeća.
Treća teorija kaže kako se možda meteorit zabio u planet. Ili se zamalo zabio u planet pa je iza sebe ostavio debeo sloj čestica koje su se "slegnule" na atmosferu. Stručnjaci misle da su manje šanse za to negoli za vulkanske erupcije.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
ma tko j to zapisao tada haha