Ispred zgrade je stajao Korado Korlević, slavni astronom koji je prije četiri desetljeća pokrenuo instituciju koja je danas blještavim slovima upisana u svjetsku astronomiju, lokalni učitelj koji se odavno prometnuo u modernog hrvatskog prosvjetitelja. Prvo nam je objasnio odakle pored zvjezdarnice megalitski krug, replika originalnog lokaliteta Mali Sveti Anđeo nekoliko kilometara dalje, starog 3200 godina.
"Tu je bila granica između Histra i Kelta, pa su Histri kopirali Kelte. Tu se ljudi okupljaju za solsticij. Nađe se i 1000 ljudi. Pa bude ludnica”, dočarao nam je feštu sve do svitanja najduljeg dana u godini.
Bio je to astronomski uređaj iz doba u kojem je bilo pitanje opstanka vremenski se orijentirati zbog sjetve, berbe, žetve... I? Je li bio precizan?
"Prilično precizan. U dva ili tri dana."
A onda nas je poveo do onog modernog astronomskog aparata, u zgradu, gdje je pod kupolom grdosija od 25 tona, promjera jedan metar. To veliko istarsko oko upereno u nebo s astronomskim entuzijastima oko Korlevića, u ožujku je u jednom trenutku bilo i prvo u svijetu, odmah iza NASA-e i američke vojske u praćenju opasnih asteroida. A tamo iza staklenog zida je grijani prostor, gdje su kompjutori za obradu podataka, upravljanje teleskopom, veliki glavni ekran...
"Mediji su napravili papazjaniju. Nismo bili prvi po broju otkrića, nego po broju objava mjerenja”, objasnio je.
Dakle, kad netko uoči novi asteroid, promatra ga se, prati, bilježi i određuje putanja te nastaje znanstveni rad. Zbog položaja na planetu, Višnjan se odlično nadopunjava s NASA-om i američkom vojskom. Tih 12 sati, ili ljeti kraće, Višnjan stupa na scenu.
"Evo, ovo je statistika. Bili smo 2018. treći u svijetu, kao i trenutno zbog lošeg vremena. Vidjeli ste da je ‘L01’ ime za Višnjan. Ovo su sva mjerenja, ovo je dokument koji pokazuje da tijelo, npr., 2019Gl3 postoji, a ovo su zvjezdarnice koje su sudjelovale u potvrđivanju toga”, nabrajao je zvjezdarnice koje su sudjelovale: Njemačka, N. Zeland, Arizona, Havaji, Francuska i Japan.
"Kad se uzme koje su zvjezdarnice s koliko posto, dobivamo da mi sudjelujemo s 51,5 posto u ukupnom poslu. A to je veliki posao! Radimo asistenciju svih objekata koji su opasni. Recimo, onih 15 dana kad smo imali oblake, pogledajte ovdje u tablici, tu imamo otkrivene opasne asteroide, ali nije bilo nikoga da ih potvrdi. ‘Not confirmed, not confirmed...’. Teoretski, tu može biti i onaj koji je uništavač civilizacija”, ostali smo otvorenih usta.
Malo smo računali. Ako je on od 1996. do 2001. po otkrićima bio 18. u svijetu na stranici Minor planet discovery...
"Bilo ih je 947 i više, a uz ono što sam radio s mladima koji su ovdje godinama učili i surađivali, koji su sad renomirani znanstvenici, bilo ih je više od 1400. Sad ih imam 1163”, uputio nas je.
Ako se uzme još i to s praćenjem, što se sve pretvara u znanstvene radove, dolazi se do 20.000 citata znanstvenih radova, fascinantne brojke o doprinosu spoznaji čovječanstva o prirodi. No Korleviću je najveće postignuće Višnjana, kaže, tisuće djece i mladih koji su tu prikupljali znanja, radili prve korake u znanosti. Mnogima od njih to je postao profesionalni poziv, izrasli su u briljantna znanstvena imena iz najvećih svjetskih centara.
Ne želi isticati ni jedno od njih, jer ih za jedan članak ne bi stigao sve pobrojiti i ne bi bilo pošteno ni prema postignućima drugih. A tu ima ljudi koji su vrhunski stručnjaci u NASA-i, koji rade na konstrukciji najvećih svjetskih teleskopa, vode vlastite laboratorije, rade na znanstvenim otkrićima koja bi, najozbiljnije, danas-sutra mogla spasiti svijet na rubu ponora klimatskih promjena i u stalnim ratovima oko fosilnih izvora energije.
"Astronomija čini sedminu posla u Znanstveno edukacijskom centru (ZEC) Višnjan. A i ZEC je samo jedna organizacija u grozdu neprofitnih organizacija čiji je cilj obrazovanje”, govori nam.
Proveo nas je kroz laboratorij, učionice, dormitorij u kampusu u kojemu se ljeti okupljaju mladi koje zanimaju geologija, biologija mora, kemija... A sve je počelo još 1976. godine.
"Prapočeci u Višnjanu bili su pokušaj nekoliko profesora i gimnazijalaca da se pokrene žabokrečina. Kad radiš u školi, vidiš koliko ima djece koja su i vrijedna i pametna. I onda tu djecu sa sela pitaš što misle raditi u životu. Recepcioner, traktorist, takve stvari bile su im maksimum”, pričao je Korlević, ne želeći time reći bilo što protiv tih zanimanja, nego ističući koliko bi mu, kao učitelju, bilo teško zbog svakog djeteta koje ne bi dobilo priliku ostvariti sve svoje potencijale samo zato što je sa sela, a ne iz grada, ili manjka sredstava i prilike u obrazovanju.
"Ispred sebe vidiš da imaš potencijalnog nobelovca. I bude ti muka”, u tom nam se trenutku sasvim otvorio.
Učitelji su zato napravili prvi školski astronomski klub. Čim su ta djeca malo narasla, nastao je mjesni klub za astronomiju u prostoru u kojem su se do tada sušili lješnjaci. Tako je krenulo.
"Uspjehom nikad ne možeš biti zadovoljan, težiš sve boljem i boljem. I nakon nekoliko godina ta su djeca već bila savezni prvaci iz astronomije, fizike... Učenici su počeli dolaziti iz Poreča i Labina jer se pročulo da se ovdje radi na poseban način”, pričao je.
Vidjeli smo fotografiju izrade prve kupole od lima iz 1980. koju su rukama izvukli na krov stare zvjezdarnice.
"Prvi teleskop je bio od leća za naočale, što se može napraviti od materijala koji bi danas stajao 20 kuna. Djecu ovdje učimo da nije isprika ako nemaš novca. Za 20 kuna napraviš odličan mikroskop...
Nastavak na sljedećoj stranici...
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
asteroid moze iznenada udarit u zemlju i šta onda