Vrela jezera ključaju, otrovni plinovi klora i sumpora guše ljude i životinje, a kud god pogledate vidjet ćete nevjerojatne žute ili zelene lokve. Depresija Danakil u Etiopiji, kolokvijalno nazvana vrata pakla, jedno je od najčudnijih mjesta na našem planetu i tamo praktički nitko i ništa ne može preživjeti.
U srcu Roga Afrike, jednom od najslabije istraženom dijelu svijeta, stotinjak metara ispod razine mora smjestila se depresija Danakil. Zanimljivo je, kako piše BBC, da se u tom dijelu svijeta razilaze čak tri tektonske ploče i tako stvaraju potpuno novu zemlju.
Možda i najtoplije i najsuše područje našeg planeta ima i dva aktivna vulkana. Jedan od njih Erta Ale, među rijetkima je vulkanima koji imaju aktivno jezero lave na svom vrhuncu. Osim vulkana, depresija ima mnoštvo jezeraca kiseline, a imaju čak i prave gejzire kiseline.
Nevjerojatne boje rezultat su zagrijavanja kišnice i morske vode s obližnje obale. Sol reagira s vulkanskim mineralima iz magme i tako nastaju doista šarolike boje. U najtoplijim i najkiselijim jezercima nastaju žarko žute boje zbog kemijske reakcije soli i sumpora, a u nešto hladnijima reakcijom bakra i soli nastaje tirkizna voda.
Suha i vrela klima znači da tek rijetke biljke ili životinje uspijevaju u okolini tih kiselih jezera i veći dio depresije je potpuno nenaseljen.
Međutim, posljednja ekspedicija otkrila je da "život pronađe načina", kako bi to rekao doktor Ian Malcolm.
Vode Danakila imaju prosječnu kiselost od 0,2 pH što je nezabilježeno u prirodnom okruženju. Usporedbe radi, nerazrijeđena sumporna kiselina ima pH od 0,3. Danakil je najsličniji američkom nacionalnom parku Yellowstone, ali Yellowstone je puno bolje istražen. Od 2013. godine se brojni znanstvenici iz Europlaneta, konzorcija europskih sveučilišta potpomognutom EU fondovima, intenzivno istražuju regiju. Nevjerojatno opasnu regiju. Od otmice i smaknuća europskih turista 2012. godine, svi posjetitelji moraju imati vojnu pratnju.
Barbara Cavalazzi sa sveučilišta u Bologni dio je tima koji provodi eksperimente u tom dijelu svijeta kako bi otkrili moguće postojanje života. Prve posjete 2013. godine proveli su samo planirajući kako će provoditi istraživanje i tek u proljeće 2016. godine su mogli početi prikupljati uzorke.
Početkom ove godine su se vratili u Danakil i nastavili s radom da bi u ožujku otkrili DNK bakterija. Još uvijek neobjavljeno istraživanje opisuje kako su otkrili bakterije na dva odvojena mjesta; u jezercima kratera Dallol i u malom jezeru izvan samog kratera gdje temperatura vode doseže tek 50 do 55 stupnjeva, a nije ni toliko kiselo kao vode u krateru.
Znanstvenici su otkrili život u krateru gdje je izmjena kiselost od 0 pH što je najniža pH vrijednost gdje je pronađen život.
Sve to ostavlja nadu da bi mogli otkriti života i izvan našeg planeta, a najzanimljivije je da slični uvjeti vladaju i na nekim mjestima na Marsu. Nakon što znanstvenici shvate koji su najekstremniji uvjeti gdje život može nastati, olakšat će im to traženje života na Marsu.
