Vijest koju je prije tjedana dana prenio i Express.hr, po kojoj je ove godine klima Zemljine sjeverne polutke probila kataklizmičkih dva stupnja zagrijavanja u odnosu na predindustrijska mjerenja, dobila je još jednu potvrdu.
Američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu objavila je da je protekle godine udio CO2 u Zemljinoj atmosferi skočio kao nikada do sada u cijeloj povijesti mjerenja tog plina. A po svoj prilici i jako daleko u povijest.
Danas je udio CO2, najvažnijeg plina za efekt staklenika u atmosferi i klimatske promjene, čak 404 čestice na milijun (ppm), što znači da je od veljače 2015. do veljače 2016. skočio za čak tri ppm. Zemljina atmosfera prije nego što se čovječanstvo stalo zafrkavati s industrijskom revolucijom, sadržavala je 280 ppm, što znači da nas danas u odnosu na onda okružuje zrak u kojem je ugljičnog dioksida 40 posto više nego onda.
Sličan skok CO2 posljednji smo put imali još 1999. kada je svijet bio daleko od današnje razine znanja i svijesti o tome što nam prijeti promjenom klime, zagrijavanjem, otapanjem polova, porastom razine mora, oluja, suša, izumiranjem vrsta, gladi i sličnim. Rast CO2 prethodne dvije godine bio je samo dva ppm, što je također dovoljno loše. No, ove se godine očito dogodilo nešto posebno.
A to posebno bilo je ljeto u Indoneziji u kojoj poljoprivrednici odranije imaju običaj spaljivati velike površine pod šumama kako bi si oslobodili prostor za uzgoj poljoprivrednih kutura, i to prvenstveno palmi iz kojih se dobiva palmino ulje.
NASA-ini sateliti prošlog su ljeta zabilježili čak 130.000 požara diljem Indonezije. Direktno od dodatnog zagađenja zraka pretpostavlja se da je umrlo ili će umrijeti čak 100.000 ljudi. Pravi pakao je, međutim, nastao kad je vatra u prašumama stala prodirati duboko u treset koji se taložio stoljećimo.
To više nije bila u stanju pogasiti nikakva specijalna vatrogasna jedinica i to je, prema nekim procjenama, Indoneziju ljetos pretvorilo u najgoreg zagađivača stakleničkim plinovima u svijetu, znači gorega čak i od SAD-a ili Kine.
Palmino ulje upotrebljava se u kozmetici i kulinarstvu pa ga se često može vidjeti na ambalaži slatkiša, ali najviše kao sirovinu za proizvodnju biodizela. Zato posljednjih godina mnogi aktivistički, pa čak i politički krugovi u svijetu traže zabranu korištenja palminog ulja zbog jezivih posljedica po okoliš, životinjske vrste, a sad se vidi i na globalnu klimu.
Dolazi se, naime, do paradoksa da se bigoriva reklamiraju kao zelena, kao rješenje za klimatske promjene, a naposljetku se pokazuje da njihova proizvodnja dovodi do najgorih zabilježenih udara na uravnoteženu klimu kakvu sve manje poznajemo.
Osim toga, krčenje šuma u Indoneziji direktan je udar na opstanak tigrova, orangutana i mnogih drugih vrsta, i to pored toga što se već od samih klimatskih promjena očekuje, ukoliko čovječanstvo ne uspije zaustaviti ih, da će na Zemlji do kraja stoljeća izumrijeti svaka druga životinjska vrsta.
