Tim istraživača unutar Pfizera došao je 2015. do zapanjujućeg otkrića: njihov najpoznatiji lijek Enbrel, koji liječi reumatoidni artritis, inače snažan protuupalni lijek, čini se da smanjuje rizik od Alzheimerove bolesti i to za čak 60-ak posto.
Rezultati su dobiveni analizom stotina tisuća zdravstvenih osiguranika. Provjera bi li taj lijek zapravo imao takav učinak kod pacijenata zahtijevao bi skupo kliničko istraživanje, a nakon nekoliko godina interne rasprave, u Pfizeru su odlučili da neće provesti takvo ispitivanje i da neće objaviti podatke o ovom otkriću. Ovu informaciju potvrdili su i iz Pfizera.
Istraživači u Pfizerovom odjelu upale i imunologije tražili su od tvrtke da provede kliničko ispitivanje na tisućama pacijenata, za koje su procijenili da bi moglo koštati oko 80 milijuna dolara, kako bi provjerili je li lijek doista djelotvoran za liječenje Alzheimera. Dokumente o internoj prepisci dobio je na uvid i Washington Post.
Enbrel bi potencijalno mogao sigurno spriječiti, liječiti i usporiti napredovanje Alzheimerove bolesti, piše u dokumentu koji su pripremili za prezentaciju u Power Pointu pred internim odborom Pfizera u veljači 2018. godine. No, iz tvrtke su za Washington Post rekli da su tijekom tri godine internih ispitivanja odlučili da Enbrel nije lijek koji bi obećavao učinkovitu prevenciju Alzheimera jer lijek ne dopire do moždanog tkiva i da je vjerojatnost uspješnog kliničkog ispitivanja vrlo niska, te da nisu ispunjeni 'strogi znanstveni standardi' i da je to bio jedini faktor protiv daljnjeg ispitivanja, rekao je Pfizerov glasnogovornik Ed Harnaga.
Rekao je i da je to bio razlog zašto nisu izašli u javnost o ovom otkriću, te da bi to objavljivanje moglo nezavisne znanstvenike odvesti na pogrešan put. No, kako piše Washington Post, neki znanstvenici smatraju da je Pfizer trebao objaviti rezultate o djelovanju Enbrela bez obzira što bi to mogla biti 'slijepa ulica', kako kažu u farmaceutskoj tvrtki.
Smatraju da bi lijek mogao imati učinka u borbi protiv bolesti u ranoj fazi usporavanja kognitivnih funkcija i da je Pfizer trebao svoje podatke dati na uvid javnosti i svim zainteresiranim istraživačima.
"Naravno da bi trebali. Zašto ne?”, Rekao je Rudolph E. Tanzi, vodeći Alzheimerov istraživač i profesor na Medicinskoj školi u Harvardu i Općoj bolnici Massachusetts.
Znanstvenoj zajednici koristilo bi da ima te podatke «, rekao je Keenan Walker, docent medicine u Johns Hopkinsu koji proučava kako upala doprinosi Alzheimerovoj bolesti. "Bilo da je riječ o pozitivnim ili negativnim podacima, daje nam više informacija za donošenje boljih odluka.“
Unutarnje rasprave o mogućim novim uporabama lijekova uobičajene su u farmaceutskim tvrtkama. U ovom slučaju, Pfizerove rasprave pokazuju kako odluke koje donose rukovoditelji industrije - koje su u konačnici odgovorni dioničarima - mogu imati utjecaja i izvan korporativnih ureda. Budući da su se njihove rasprave oko lijeka Enbrel završile početkom prošle godine, Pfizer je u siječnju 2018. najavio da će zatvoriti neurološke odjele i nakon toga otpustili su 300 zaposlenika. No postoji i još jedan razlog zašto Pfizer ne želi daljnja ulaganja u lijek Enbrel. Naime, ovom lijeku bližio se kraj licencije, patent je bio pri kraju i očekivali su smanjeni profit jer su se uskoro trebali pojaviti generički lijekovi, pa samim time i veća konkurencija, što bi smanjilo Pfizerove prihode.
"Zaista sam frustriran zbog svega toga", rekao je Clive Holmes, profesor biološke psihijatrije na Sveučilištu Southampton u Velikoj Britaniji, koji je dobio potporu Pfizera za istraživanje Enbrela u liječenju Alzheimerovoj bolesti. On je rekao da je to jedan od glavnih razloga zašto Pfizer više ne želi ulagati u Enbrel i u istraživanje djeluje li taj lijek doista na Alzheimerovu bolest.
Prema industrijskim standardima, injekcijski biološki lijek Enbrel je relativno star. Od FDA je dobio odobrenje 1998. godine. Odobrili su ga i za liječenje psorijaze. Pfizer je dobio pravo da ga proda na međunarodnoj razini kada je 2009. godine kupio tvrtku Wyeth. Na Enbrelu je Pfizer do sad zaradio 2,1 milijardu dolara i sad se počinje suočavati s generičkom konkurencijom.
„Terapija lijekovima za ranu Alzheimerovu bolest bila bi Božji dar za američke pacijente, pa bismo trebali učiniti sve što možemo kao zemlja kako bismo potaknuli razvoj lijekova a frustrirajuće je to što je propuštena prilika“,kaže Field.
Kako Enbrelov životni ciklus završava, Pfizer je uveo novi lijek za reumatoidni artritis, Xeljanz, koji djeluje drugačije od Enbrela. Pfizer sad polaže svu pažnju na novi lijek jer se prihodi od Enbrela smanjuju. Patent za Xeljanz istječe 2025. u SAD-u i 2028. u Europi, pa bi u doglednoj budućnosti moga Pfizeru donijeti još pokoju milijardu dolara zarade.
„Ulaganje novca u kliničko ispitivanje Enbrela za potpuno drugu bolest, pogotovo ako su u Pfizeru sumnjali u valjanost interne analize, nema mnogo poslovnog smisla“, rekao je bivši izvršni direktor Pfizera koji je bio upoznat sa situacijom unutar tvrtke, ali je zato želio ostati anoniman.
"Bio bi to vrlo veliki poslovni rizik, vrlo skup, dugoročan i izvan strategije tvrtke“, kaže on.
Farmaceutske tvrtke također se često kritizira jer ne izvještavaju u potpunosti o štetnim nuspojavama svojih proizvoda. No, što se događa ako su nuspojave korisne? Kakve obaveze tvrtke moraju imati prema potencijalnim korisnim informacijama o lijeku, naročito kad bi to bio benefit za liječenje Alzheimerove bolesti, od koje prema nekim procjenama, godišnje oboli oko 500.000 ljudi?
Stručnjak za medicinsku etiku tvrdi da je tvrtka bila obavezna objaviti pozitivno djelovanje iako to nije toliko jak imperativ kao kad je riječ o negativnim nuspojavama.
"Nakon što ste došli do saznanja da djeluje na Alzheimera, i ako ste to odbili otkriti onima kojima bi to bilo od koristi, znači da se iza toga skriva potencijalna korist i da ste nanijeli štetu onima kojima prijeti razvoj Alzheimera, te da ste ometali daljnja istraživanja“, smatra Bobbie Farsides, profesor kliničke i biomedicinske etike u Brighton i Sussex Medical School u Velikoj Britaniji
Pfizer prodaje Enbrel izvan Sjeverne Amerike. Druga tvrtka za lijekove, Amgen, koja također ima pravo prodavati Enbrel u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, kaže da su bili upoznati otkrićem Pfizera i da su također zaključili da bi daljnje istraživanje bilo uzaludno. Tvrde da profit nije tu igrao niakavu ulogu.
"Nažalost, naš istraživački rad nije donio dovoljno jake rezultate koji bi opravdali daljnje studije", odgovorili su iz Amgena.
Pfizerova analiza potencijalnih prednosti Enbrela u mozgu proizašla je iz odjela imunologije i upale u samoj tvrtki, smještene u velikom poslovnom kompleksu Pfizera u Collegevilleu u Pennsylvaniji.
Podijelili su anonimne pacijente u dvije jednake skupine od po 127.000 ljudi, od kojih su u prvoj grupi bili oni koji imaju dijagnozu Alzheimera, a u drugoj oni koji nemaju tu dijagnozu. Zatim su proveli liječenje Enbrelom. U skupini bez Alzheimerove bolesti liječili su njih 302 lijekom Enbrel, dok su u drugoj skupini s dijagnozom Alzheimera liječili Enbrelom 110 pacijenata.
Brojevi se mogu činiti malim, ali su oni zrcalili rezultate koje su istraživači provjerili iz mnogo veće baze podataka zdravstvenih osiguranika. Pfizerov tim također je dobio slične brojeve za Humiru, lijek koji je proizvodila tvrtka AbbVie i koji djeluje kao i Enbrel. Pozitivni rezultati također su se pojavili u slučajevima "gubitka pamćenja" i "blagog kognitivnog oštećenja", što ukazuje da bi Enbrel mogao imati koristi u liječenju najranijeg stadija Alzheimerove bolesti.
Prema Pfizerovom dokumentu, kliničko ispitivanje kojim bi se dokazala hipoteza trajalo bi četiri godine i uključivalo bi 3.000 do 4.000 pacijenata. U dokumentu se navodi da bi Pfizer imao i drugih benefita ukoliko bi proveo ovo istraživanje, a to je pozitivan efekt od PR-a.
"Enbrel smanjuje upalu ciljanjem specifičnog proteina nazvanog TNF. Široko ciljanje TNF-a u tijelu ima potencijal da spriječi Alzheimerovu bolest“, rekao je Holmes, profesor biološke psihijatrije na Sveučilištu Southampton.
Holmes je jedan od rijetkih istraživača koji je dobio pristup podacima tvrtke Pfizer; dobio je dopuštenje tvrtke da ga koristi u prijavi za dodjelu bespovratnih sredstava za malo kliničko ispitivanje koje provodi u Engleskoj.
Jedan od razloga za oprez je taj da druga klasa protuupalnih terapija, nazvana nesteroidnim protuupalnim lijekovima (NSAIDS), u nekoliko kliničkih ispitivanja prije deset godina nije pokazala nikakav učinak na blagi do umjereni stupanj Alzheimerove bolesti. Ipak, dugotrajno praćenje jednog od tih ispitivanja pokazalo je dobrobit ako je uporaba NSAID-a počela kada je mozak još uvijek bio normalan, što upućuje na to da bi vrijeme terapije moglo biti ključno.
Pfizer je također rekao da je skeptičan jer Enbrel ima samo ograničeni učinak na mozak. Molekula Enbrel je prevelika da bi mogla proći kroz "krvno-moždanu barijeru" i izravno ciljati TNF-a moždanom tkivu, kažu iz tvrtke. Ipak, istraživači Alzheimerove bolesti vjeruju da periferna upala utječe na upalu u mozgu.
"Postoji mnogo dokaza koji upućuju na to da periferna ili sustavna upala može biti uzrok Alzheimerove bolesti", rekao je Walker, istraživač Johns Hopkinsa. Stoga hipoteza da će borba protiv upale izvan mozga s Enbrelom imati sličan učinak u mozgu, ima smisla, rekao je.
"Ne vjerujem da Enbrel mora prijeći krvno-moždanu barijeru kako bi modulirao upalni / imunološki odgovor unutar mozga", rekao je Walker.
"Sve je više dokaza da periferna upala može utjecati na funkciju mozga", rekao je reumatolog Christopher Edwards sa Sveučilišta Southampton u Britaniji.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
malo morgen