Mašta je, u svojoj osnovi, mentalna prezentacija stvari koje u tom trenutku nisu u dometu naših osjetila, Scott Barry Kaufman, psiholog i istraživač Sveučilišta u Pennsylvaniji. Kako on razmatra njenu funkciju, to je zapravo svako razmišljanje o stvarima koje ne ovisi o vremenu a mislimo o nečemu što nije ispred nas. Kaufan je nedavno, kao direktor Instituta imaginacije na sveučilištu, počeo raditi na multimilijunskom projektu kako bi otkrio što se događa ljudima u glavi kad “odlutaju”.
- Mašta je bitna jer uz pomoć nje planirate svoju budućnost, suosjećate sa strance, prepoznajete svoju publiku, pobjeđujte suparnike i stvarare i dizajnirate nešto lijepo i korisno - kaže Kaufman. kako bi izmjerili količinu mašte, on i njegov tim tvrde da postoji nešto što nazivaju “zadani način rada mreže”. Neuroznastvenici su tek počeli otkrivati shvaćati kako to funkcionira.
- Pretpostavljamo da on oživi kao sustav, izdvojen od anatomije, svaki put kad se ne razmišljamo o nečem posebno - misli Kaufman. Ako se ta ideja pokaže ispravnom, dovest će do pravog mjerenja ljudskog kvocijenta imaginacije.
- To ćemo moći testirati i time će se zamijeniti sadašnja mjerenja inteligencije - siguran je Kaufman. Pošto je mašta sklona improvizaciji, ljudski mozak ju koristi svaki put kad imamo slobodno vrijeme. Iz mozga uzima naša sjećanja kako bi se prilagodio budućim potrebama. Tako inteligencija ne postoji sama za sebe nego postaje cijeli spektar mogućnosti ugrađen u sve nas.
