Zemlje koje su pogođene dolaskom velikog broja izbjeglica zapadnobalkanskom rutom dogovorile su se da će povećati kapacitete za prihvat izbjeglica, od čega 50.000 u Grčkoj, a isto toliko na zapadnom Balkanu, objavio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker nakon završetka sastanka posvećenog zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti.
Grčka je obećala da će do kraja godine stvoriti kapacitete za prihvat 30.000 ljudi uz pomoć UN-a, a kasnije još 20.000. Ostalih 50.000 mjesta trebalo bi osigurati u zemljama zapadnog Balkana, ali nije precizirano gdje. Čelnici osam zemalja članica EU-a i triju nečlanica (Albanija, Makedonija i Srbija) dogovorile su se da će provesti 17 mjera kako bi stabilizirale i usporile protok izbjeglica.
Čelnici su prihvatili zajedničku izjavu od 17 točaka, koja je znatno ublažena u odnosu na nacrt koji je pripremio predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker i koji je imao 16 točaka.
U većem broju točaka izbačena je riječ da se čelnici obvezuju na nešto. Znatno je ublažena točka u kojoj se kaže da usmjeravanje izbjeglica nije prihvatljivo. Sada se kaže da "politika usmjeravanja izbjeglica bez obavještavanja susjedne zemlje nije prihvatljivo".
Čelnici su najavili da će u roku od 24 sata imenovati osobe za kontakt u svojim kabinetima kako bi se olakšala razmjena informacija i koordinacija u upravljanju izbjegličkim valom.
Složili su se da će osigurati kapacitete za registraciju izbjeglica i uzimanje biometrijskih podataka, da će razmjenjivati informacije o veličini izbjegličkog vala koji prolazi kroz njihovu zemlju. Izbjeglice koji ne ispunjavaju uvjete za azil trebali bi biti vraćeni.
Slovenija će dobiti pomoć od 400 policajaca za nadzor granice na temelju bilateralne pomoći drugih zemalja. Europska vanjska straža Frontex će vršiti registraciju izbjeglica u Grčkoj, a nadgledat će i protok izbjeglica između Srbije i Hrvatske te Grčke i Makedonije.
U zajedničkoj izjavi čelnici su pozvali Komisiju da nadgleda na tjednoj osnovi provedbu dogovorenih mjera.
Predstavnici Frontexa, europske agencije za granice, bit će raspoređeni na granici između Hrvatske i Srbije, što je jedna od točaka dogovora sa sastanka u Bruxellesu.
"Na granicu između Hrvatske i Srbije treba doći Frontex, europska vanjska straža, što bi u teoriji trebalo usporiti protok i ulazak ljudi zbog malo rigoroznije procedure, naravno pod uvjetom da to sve skupa funkcionira od Grčke preko Makedonije do Srbije. Ako tako bude bit će dobro, a ako ne, mi kontroliramo situaciju dok se ova priča na završi, naši građani žive normalan i redovan život. Bilo bi dobro da se ovo što prije završi, a to prije svega ovisi o Turskoj i Njemačkoj", izjavio je hrvatski premijer Zoran Milanović nakon sastanka.
Pripadnici Frontexa trebali bi biti raspoređeni u Šidu i pomagati u nadzoru graničnih prijelaza i registraciji izbjeglica. Dogovoreno je također raspoređivanje Frontexa između Grčke i Makedonije.
Na upit da komentira izjave slovenskog premijera Mire Cerara, koji je po dolasku na sastanak rekao da očekuje drukčije ponašanje Hrvatske nego što je do sada bio slučaj, Milanović je istaknuo da on to nije spominjao na samom sastanku.
"To nije rekao na sastanku, tamo je govorio da je problem u Grčkoj. Ja neću koristiti ovu priliku za prepucavanje s njim. Mi smo se čuli puno puta prije nego što je ovo počelo i sad smo u kontaktu. Ako on ima potrebu za svoje unutarnjopolitičke stvari govoriti takve stvari ja mu to ne zamjeram. Glupo je da ja sada optužujem Sloveniju da nije bila pripremljena, a razgovorali smo o tome mjesec dana ili da optužujem Grčku. Sve je jasno, ovo predugo traje i najviše opterećuje Austriju i Njemačku, a Sloveniju i Hrvatsku manje, zato ne znam čemu ta galama, to je čak neiskreno. Ako može Hrvatska, može i Slovenija", rekao je Milanović.
Milanović je rekao da ga čudi to što je govorio Cerar, jer je s njim imao kolegijalan i ugodan razgovor kao i uvijek.
"Mi se znamo jako dobro i stvarno ne vidim razloga za bilo kakve tenzije", rekao je.
