I 11. mjesec u nizu na planetu Zemlji najvrući je otkako čovječanstvo sistematski mjeri temperaturu diljem svijeta. NASA-in Institut Goddard objavio je da je ovogodišnji kolovoz globalno bio čak 0,16 stupnjeva Celzija topliji od prethodno najvrućeg kolovoza 2014. Od svjetskog prosjeka za razdoblje od 1951. do 1980. odstupao je za čak 0,98 stupnjeva Celzija, što je već užasno blizu zagrijavanja Zemlje od 1,5 stupnjeva Celzija što su nedavno članice UN-a vrlo ambiciozno, pomalo očajnički postavile kao točku koju će čovječanstvo pokušati izbjeći. Bez prevelike nade da bi to moglo i uspjeti, pa je zato alternativni cilj 2 stupnja Celzija, granica nakon koje se s velikom vjerojatnosti računa da Zemljinu klimu nakon toga za sljedeće stotine i stotine godina više ne bi bilo moguće popraviti.
NASA je ovim mjerenjima pokazala još jednu, izrazito veliku opasnost po planet, a to je da se ionako prisutno zagrijavanje Zemlje sve više ubrzava. Tako da je povećanje temperature na Zemlji ove godine izrazito veće od povećanja prisutnih prethodnih godina. Institut Goddard u računanju stanja s ovogodišnjim kolovozom koristio je 6300 meteoroloških stanica diljem svijeta. Klimatske promjene, koje danas osjećamo kroz već izrazito poremećena godišnja doba, topljenje ledenjaka i polova, bolesti, razorne oluje, suše i valove hladnoće, direktna su posljedica industrijske ere čovječanstva i ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu, u prvom redu CO2.
Donedavno se smatralo da nisu bile primjetne prije sredine prošlog stoljeća, da bi se potom utvrdila njihova prisutnost čak i prije 1880. NASA-in vodeći klimatski znanstvenik Gavin Schmidt nedavno je izjavio da je 99 posto siguran da će 2016. godina biti najtoplija otkako se sustavno prate meteorološke i klimatske promjene na Zemlji. Pojedinim državama svijeta uslijed rasta morske razine već prijeti potapanje. Diljem svijeta sve je više klimatskih izbjeglice, čak se primjećuje da klimatske promjene imaju direktan utjecaj na izbijanje pojedinih ratova. Poljoprivreda, ekonomija i prirodni svijet sve više zemalja svijeta trpe sve veće štete uslijed podivljale klime, te se danas, od Vatikana do UN-a, klimatska katastrofa smatra najvećom prijetnjom opstanku čovječanstva.
