Kina će ovog ljeta potrošiti 30 milijuna dolara na projekt kojim namjerava ciljano izazvati veće oborine na sušnim dijelovima svog teritorija. Kina, inače, već nekoliko godina trpi sve gore posljedice po okoliš i klimatskih promjena i nedovoljno pažljivog utjecaja industrije, te velikih građevinskih zahvata u prirodi. Bombardiranje oblaka "mecima" s mineralnim solima kojima će nastojati isprovocirati kišu, u Kini nije ništa novo.
Još tijekom 2008., za potrebe Olimpijskih igara u Pekingu, Kina je tvrdila da je meteorološki inženjeringom uspjela spriječiti oborine u tom gradu tijekom igara, i to tako što su nadležne službe natjerale oblake da svoj oborinski potencijal istutnje prije i na drugim lokacijama, a ne u Pekingu. Svjetska meteorološka organizacija u izvještaju iz 2014. navodi da su tada 52 države diljem svijeta imale nacionalne programe manipuliranja kišom, tučom ili i kišom i tučom. Meteorološki inženjering svoje korijene ima još u 40-im godinama, kad su znanstvenici General Electric Co. uspjeli dobiti kišu iz ne previše obećavajućih oblaka tako što su po njima "posijali" srebro-jodid.
Njihova logika je bila da kiša nastaje kada se sitne čestice vodene pare u oblaku počnu kondenzirati oko sitnih čestica prašine, polena, bakterija, čega li već, koje lebde po zraku. Kad kondenzacija počne, već kondenzirane sićušne kapljice kiše spajaju se jedna s drugom, postaju teže, više ne mogu lebdjeti i padaju na tlo. Izbor na srebro-jodid kao sredstvo koje bi taj proces ubrzao, pao je zato što svaki gram srebro-jodida iz projektila koji eksplodira u oblaku, oslobađa čak 600.000 milijardi čestica oko kojih se počinje kondenzirati voda. U Vijetnamskom ratu vojska SAD-a pokušala je monsunima "bombardirati" strateške položaje sjevernovijetnamske vojske. Nije do kraja jasno s kakvim uspjehom.
U SAD-u se danas metode koje su se razvile na temelju takvih, koriste kako bi se ublažile jezive suše po zapadu SAD-a, posebno u Kaliforniji. Meteorološki inženjering zasigurno ima nekog uspjeha, ali je jako izmjeriti kolikog jer nikad ne možete biti sasvim sigurni bi li kiša padala i bez intervencije. No, i 10 posto više oborina itekako je korisno i isplati se. Kina do 2020. namjerava svake godine povećati oborine za po 60 milijardi kubičnih metara oborina. Rusija je pak 1,3 milijuna dolara izdvojila za projekte kojima nastoji osigurati lijepo vrijeme za prvomajske parade. A indijska država Maharashtra, pogođena jezivim sušama, godišnje potroši na "umjetnu kišu" 4,5 milijuna dolara.
