Na kostur broda bez stakala, prekriven hrđom, slijeću tek galebovi. Ono što je trebao biti tanker Santiago I, i dalje je usidreno u pulskoj luci, unutar brodogradilišta 'Uljanik', u kojem nema radnika jer štrajkaju tražeći plaće koje nisu dobili već osam mjeseci.
Na sljedećem doku, privezan je belgijski bager, djelomično obavijen skelama, pa ni on neće tako skoro zaploviti. Dizalice miruju. Takvo je trenutačno stanje jednog od posljednjih europskih brodogradilišta koje bi moglo uskoro izumrijeti jer se ne može natjecati s azijskom konkurencijom i očajnički traži ulagače, piše Bloomberg.
Riječ je o hrvatskoj luci Pula, koja je udaljena tek 135 kilometara od Venecije koja se nalazi na drugoj strani Jadrana i sjedište je Uljanika d.d., brodogradilišta osnovanog prije 163 godine u kompleksu kamenih zgrada, limenih skladišnih prostora koje je osnovao austrougarski car Franjo Josip I.
Budući da je hrvatska Vlada odbila plan da u brodogradilište ulupa 1,1 milijardu dolara, Uljanik bi uskoro mogao postati relikt prošlosti zajedno s obližnjim Augustovim hramom na glavnom gradskom trgu.
Stoga su sve nade usmjerene na kinesko izaslanstvo tamošnjeg brodogradilišta China Shipbuilding Industry Corp. koje je ovih dana posjetilo Pulu i razmatra moguće preuzimanje. Nakon sastanka s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem, predsjednik kineske tvrtke Hu Wenming izjavio je kako će njegova tvrtka ozbiljno razmotriti sve mogućnosti.
"Ovdje sam proveo četvrtinu života", izjavio je čelnik sindikata, 59-godišnji Đino Šverko nakon obilaska brodogradilišta koje je počelo tako da je proizvodilo bojne brodove za austrougarsku mornaricu. Nakon generacija zapošljavanja kada je Hrvatska bila dio Jugoslavije, sada kad imamo vlastitu zemlju, vlada će ga zatvoriti - to je velika pogreška i paradoks", kazao je.
Glavni izvršni direktor skupine Uljanik, Emil Bulić, izjavio je kako prvo treba čak 80 milijuna eura da bi tvrtka poslovala sljedećih šest mjeseci, platila štrajkačima plaće i povratila povjerenje kupaca. Njegova tvrtka posjeduje brodogradilište u Puli i hrvatsku luku Rijeka.
Prijetnja propasti Uljanika nastala je djelomično zbog navodnog lošeg upravljanja i nakon što je Hrvatska odustala od većinskog udjela države prije ulaska u Europsku uniju 2013. godine. To odražava stanje europskih brodograditelja koji se suočavaju s rastućom konkurencijom iz Azije, gdje se nalaze najveći svjetski brodogradilišni objekti.
Takozvana izgradnja kontejnerskih brodova i naftnih brodova u Južnoj Koreji, Kini i Japanu, europska brodogradilišta morala su se preusmjeriti na ciljanu brodogradnju, specijalizirane luksuzne jahte, cruisere, morske platforme i oceanografske brodove.
U poljskom gradu Gdansku, domu pokreta solidarnosti koji je pomogao rušiti komunizam, legendarno brodogradilište pretvorilo se u pogon za proizvodnju sustava obnovljive energije i tako proizvode opremu za vjetroelektrane na moru. Za razliku od EU-a, azijske vlade razmatraju strategiju brodogradnje i rado koriste državu za potporu industriji, izjavio je Christophe Tytgat, glavni tajnik europske udruge Sea Europe, brodogradilišta i pomorske opreme. Dokle god postoje nejednaki uvjeti, europska brodogradnja će sve više trpjeti, kazao je.
Kineske tvrtke u državnom vlasništvu također su kupile udjele u lučkim objektima diljem Europe, uključujući Pirej u Grčkoj i Rotterdam u Nizozemskoj. To je dio šire strategije, posebno u balkanskoj regiji, gdje kineske tvrtke trenutno grade najduži hrvatski most i preuzimaju najveći srpski rudnik bakra i čeličanu.
"Uz problematične slučajeve kao što je Uljanik, nadam se da će se stvoriti svijest u Europi da je doista vrijeme da se nešto učini", rekao je Tytgat. "Ono što je važno je da ako se ovo brodogradilište zatvori i smanji broj zaposlenih, to će utjecati na cijelu regiju."
Na svom vrhuncu za vrijeme komunizma, Uljanik je zapošljavao više od 8.000 ljudi i bio je najveći poslodavac u ovom gradu s oko 60.000 stanovnika.
Svoje početke brodogradilište ima još u rimskom dobu, o kojem svjedoči uščuvani amfiteatar i mnoga gradska vrata iz tog doba. Iako se Pula sve više oslanja na turizam kako bi popunila gradske blagajne, mještani, uključujući gradonačelnika Borisa Miletića, smatraju da je pulska tradicija gradnje brodova ne samo način života i identitet grada, nego ima i svoje ekonomske razloge.
Čim je ostalo tek 1600 zaposlenih, od kojih danas većina štrajka, doprinosi gradskom proračunu su se drastično smanjili. Razgovaralo se o pretvaranju brodogradilišta, smještenog uz rivu u središtu Pule, u marinu s luksuznim stambenim zgradama i hotelima kako bi se proširila turistička ponuda , no pulski gradonačelnik odbacuje takve planove. Otkako je on gradonačelnik – od 2006. godine – Uljanik je godišnje isporučivao oko pet brodova i tako osiguravao ukupno 5.000 radnih mjesta, što je lokalnom gospodarstvu stvaralo prihod od oko 26.000.000 kuna mjesečno, u obliku prireza i poreza, te zapošljavalo i dodatne djelatnosti kao što je ugostiteljstvo.
"Za grad, za regiju, ali i za hrvatsko gospodarstvo, brodograđevna industrija je vrlo važna", kazao je Miletić
Gašenje brodogradilišta osjeća se u cijelom gradu. Na ulicama nema metalskih radnika odjevenih u radne kombinezone, radnici traže nove načine da prehrane svoje obitelji. U obližnjoj slastičarnici tek jedan gost, a nekoć su bili puni. Vlasnica kaže da se razlog zna.
Vlasti su 26. ožujka uhitile 12 bivših menadžera Uljanika zbog sumnje da su poduzeću i državnom proračunu prouzročili više od milijardu kuna financijske štete, priopćili su lokalni mediji.
Dva dana kasnije, hrvatska vlada odbacila je plan ubrizgavanja dodatnih 7,5 milijardi kuna u tvrtku koja je u nevolji, jer je to "jednostavno preskupo za naše porezne obveznike", rekao je premijer Plenković. Rekao je da je plan restrukturiranja koji je podnio bivši Uljanikov strateški partner Brodosplit, brodogradilište u privatnom vlasništvu u Splitu, bio neodrživ. Partnerstvo je sada završeno.
Država je u tvrtki smanjila svoj udio na samo 25 posto, što je otežalo dobivanje kredita, a smanjivao se i profit. Posljedično, počela su kašnjenja u izgradnji, dovela do otkazivanja ugovora i gubitka financiranja i povjerenja.
„Teško je biti konkurentan nakon godinu dana suočavanja sa stečajnim postupkom, ali još uvijek smo u pregovorima s vladom i sa našim strateškim partnerom o programu restrukturiranja koji bi koštao znatno manje od iznosa koji je objavljen“, kaže direktor Bulić. Menadžeri su zabrinuti da će nedovršeni belgijski bager biti otegljen 100 kilometara sjevernije do Trsta i tamo dovršen.
Puljani su svjesni da će, ukoliko se ugasi brodogradilište, učinci biti i politički i ekonomski i psihološki i da će se posljedice godinama sanirati.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
dragi istrijani i ostali živalj propast uljanika i trečeg maja vam znači da če u istri vlast preuzeti HDZ-BILO VAM UZDRAVLJE