Od snažnog rasta cijena nekretnina, rasta proračuna koji je znatno veći naspram gospodarskog rasta, rast privatnog duga - sve su to signali financijske krize koji se događaju u Hrvatskoj, ali i u velikom dijelu svijeta.
Pokazuju to i indikatori, poput omjera kratkoročnih i dugoročnih kamatnih stopa ili omjera cijena nekretnina i tržišta kapitala u odnosu na dobit poduzeća.
No, sada se pojavio još jedan znak upozorenja - i to od onih koji bi recesijom trebali biti najmanje ugroženi, bogataša. Naime, prema Business Insideru, imućni ljudi sve manje troše na luksuz.
Tako su 2019. zabilježeni padovi u prodaji brojnih industrija luksuza - poput skupocjenih automobila, umjetnina, modi, nakitu, luksuznim nekretninama, prodaji plovila poput jahti i slično.
To zapravo znači da bogati štede novac i manje ga troše u sektorima luksuza. Kad kupci visokih prihoda počinju manje trošiti, to je značajna prijetnja ekonomskoj ekspanziji, objašnjava ekonomski analitičar Mark Zandi.
SAD povlači svijet za sobom
Svijet se nalazi na rubu nove recesije, koja bi mogla izbiti već 2020., a moguće je da se njeni počeci očituju i u ovoj godini, smatra ugledni ekonomist Nouriel Roubini, jedan od rijetkih koji je predvidio nekretninski kolaps 2007. i 2008., te globalnu krizu koja je uslijedila, a sada tvrdi kako smo opasno blizu nove.
Glavnu ulogu u krizi imat će SAD, odnosno stanje gospodarstva najmoćnije zemlje svijeta. Politika fiskalnih i monetarnih poticaja potiče stopu rasta američkoga gospodarstva čak dva postotna boda iznad potencijalne stope rasta, što nije dugoročno održivo. Štoviše, može se reći da se američko gospodarstvo "pregrijava", nakon čega nužno slijedi "hlađenje", odnosno sporija dinamika rasta.
Kriza se javlja svakih 10 godina
Stručnjaci kažu da svakih desetak godina nastupi recesija, što posebno pogađa manje zemlje kao što je Hrvatska. Kada Europu i ostatak svijeta zahvati veća kriza, onda to obično počne s negativnim utjecajem većih svjetskih sila. Hrvatskoj je posljednji put trebalo šest godina da izađe iz recesije. Stoga bi građani bi trebali biti oprezni i oko podizanja novih većih kredita. Prošli su put upravo zbog zaduženja, koja nisu mogli otplaćivati, velik broj ljudi završili u blokadi.