Rano ujutro u ponedjeljak, Srbija je iz proračuna isplatila točno 69,7 milijuna eura zbog zajmova iz razdoblja sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća koje su Titovi premijeri podizali kod svjetskih kreditora. Srbiji tjedan dana ranije na naplatu je došlo 11,5 milijuna eura kredita Međunarodne banke za obnovu i razvoj.
Isplata gotovo sedamdeset milijuna eura ovog tjedna odnosila se na dio kredita podignutog prije četrdesetak godina kod Pariškog kluba vjerovnika i to: 54,1 milijun eura glavnice te 15,6 milijuna eura kamate.
Srbija, prema pisanju Kurira, obaveze prema vjerovnicima iz doba SFRJ nije otplaćivala od svibnja 1992. do travnja 2002.godine. Sporazume o otplatama zaključila je od 2001. do 2005. s Pariškim i Londonskim klubom te sa Svjetskom bankom. Tako ove godine na naplatu Srbiji ukupno dolazi 340 milijuna eura kredita. Londonskom klubu ide 151 milijun, Pariškom 121, a svjetskoj banci 65 milijuna eura.
Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina, Srbija se zadužila za ukupno 8,8 milijardi eura. Danas najviše duguju Pariškom klubu, oko milijardu eura, kod kojeg se kao republika zadužila za ukupno četiri milijarde eura. Na drugom mjestu je Svjetska banka (700 milijuna eura), a IBRD je odobrio ukupno 1,8 milijardi eura kredita. Srbija će još dugo vremena kredite otplaćivati i Kini te Kuvajtu.
Hrvatske je, primjerice, posljednju ratu od 192 milijuna dolara Pariškom klubu otplatila još 2008. godine, a Londonskom klubu ratu od 78 milijuna godinu dana kasnije. Slovenci su posljednju ratu od 525 milijuna dolara otplatili 1995. godine.
Srbiji nije pomoglo ni to što joj je otpisano 4,5 milijardi dolara ukupnog dugovanja između 2001. i 2006. godine.
Analiza Hrvatske narodne banke objavljena davne 2006. godine ovako opisuje reprogram dugovanja.
U ožujku 1995. Hrvatska je, na prijedlog MMF-a, sa zemljama članicama Pariškoga kluba potpisala Usklađeni zapisnik o restrukturiranju duga. Na osnovi Zapisnika Hrvatska je preuzela inozemni dug koji su zaključili ili za koji su jamčile pravne osobe s područja Republike Hrvatske (tzv. alocirani dug) i 28.49% duga koji je zaključila ili za koji je jamčila bivša SFRJ, a nije se mogao pripisati niti jednoj državi sljednici (tzv. nealocirani dug).
Hrvatska je nakon toga bilateralnim sporazumima reprogramirala ukupno 0,9 mlrd. USD inozemnih obveza, koje će se otplaćivati tijekom četrnaestogodišnjeg razdoblja s dvije godine počeka. U travnju 1996. godine Hrvatska je sklopila sporazum s Međunarodnim koordinacijskim odborom banaka kreditora bivše SFRJ, članicama Londonskoga kluba, o visini preuzetog duga Londonskom klubu u iznosu od 1,5 mlrd. USD. Na kraju srpnja 1996. dug u tom iznosu zamijenjen je za hrvatske obveznice serije A (0,9 mlrd. USD) i serije B (0,6 mlrd. USD).
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Vanjski dug cijele SFRJ napravljen u 40 godina = 20miljardi. A vanjski dug njene 1/6 - Hrvatske, napravljen u 20 godina Tuđmanovog režima= 40 miljardi. Ali jebeš ti u ovoj zemlji matematiku i činjenice.
hm, da .. a koliko dugo cemo vracati kredite sto ste ih nabili u neovisnoj i miloj drzavi .. kakvi likovi
to su patke pola tih dugova je nestalo kadse urušila juga a hdzov dug je u bilijunima