Ekonomix
1546 prikaza

'Da, trgovci profitiraju, ali oni ne proizvode inflaciju jer nije njihov stroj za tiskanje novca'

1/2
Ivana Ivanovic/PIXSELL
Kad su mogli, trgovci i dobavljači nisu spustili cijene, a kad su se, zbog globalnog inflacijskog udara 2021. godine, našli u poziciji da povećane troškove prebacuju na potrošače, činili su to obilato i bez zadrške

Masovno se dijeli snimka tada “friškog” nobelovca Miltona Friedmanna o inflaciji iz 1979. Detaljno ju je analizirao novi Express.

Potkraj 70-ih godina prošlog stoljeća američki predsjednik Jimmy Carter suočio se s visokom inflacijom, a njegov je državni tajnik za financije, Michael Blumenthal, odgovornost za rast cijena prebacio na trgovce, slično kao hrvatski ministri sad. Negdje u isto vrijeme, 1979. godine, još “friški” nobelovac Milton Friedman održao je predavanje na državnom Kansas State Universityju, gdje su ga studenti upitali da komentira izjavu državnog tajnika o inflaciji, piše Ljubica Gatarić za Express.

Otkad je inflacija postala globalna svakodnevica, dvominutni isječak tog predavanja najdjeljenije je ekonomsko štivo na društvenim mrežama. 

Što je to prije 46 godina govorio Milton Friedman o utjecaju trgovaca na inflaciju, a da je aktualno i danas?

Nažalost, jedna od pogrešaka našeg političkog sustava je ta da državnog tajnika za financije i druge državne visoke dužnosnike uvijek stavljamo u poziciju u kojoj, da se pristojno izrazim, okolišaju kada daju izjave za javnost. Državni tajnik vrlo dobro zna, kao što znamo vi i ja, da inflaciju ne kreiraju trgovci. To ne znači da trgovci ne profitiraju - naravno da profitiraju. Ali oni ne proizvode inflaciju iz jednog jednostavnog razloga - oni ne posjeduju stroj za tiskanje dolara, kazao je Friedman.

 | Author: Armin Durgut/Pixsell Armin Durgut/Pixsell

Bivši direktor Emmezete Slobodan Školnik u videu što se dijeli po TikToku bez uvijanja je krivce za stvaranje inflacije adresirao na Markov trg braneći svoju branšu od optužbi za profiterstvo i prekomjerno dizanje cijena. Ukratko, prenoseći mišljenje dobrog dijela poduzetničke scene, pa i mnogih ekonomskih analitičara, taj menadžer veli da je Hrvatska skupa jer ima visoke ulazne troškove u kojima se odražava veličina države, (“nepotrebnih 21 županija i 555 gradova i općina, od kojih ih pet sad jede janjetinu na naš trošak”), prekomjerna državna potrošnja, visoka korupcija i neefikasna uprava. 

Analitičar Ekonomskog instituta Zagreb Željko Lovrinčević, koji je bio član stručne radne skupine koja je pripremala porezno rasterećenje, te je imao uvid u analize, više puta je ponovio da trgovci i dobavljači kroz višu maržu sebi uzimaju 70 posto poreznog rasterećenja, a samo 30 posto preliju na potrošače, dok je u drugim članicama EU taj omjer obrnut. Kad su mogli, trgovci i dobavljači nisu spustili cijene, a kad su se, zbog globalnog inflacijskog udara koji je počeo 2021. godine, našli u poziciji da povećane troškove prebacuju na potrošače, činili su to obilato i bez zadrške. Država im je pri tome išla na ruku svojim fiskalnim intervencijama, gdje dolazimo na teren Friedmanovih analiza.

Cijeli tekst Ljubice Gatarić iz Expressa možete pročitati OVDJE. 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.