Dužnici se nisu uspjeli dogovoriti s bankama o dugoročnom rješenju za problem kredita vezanih uz franak koji ovise o tome kako vjetar iz Švicarske puše. Bilo je lakše okupiti 15-ak tisuća ljudi koji su blokirali centar Zagreba da bi guvernera Vujčića pozvali na ostavku.
Guverner to odbija. Ministar Lalovac neprestano istupa u medijima i vodi rat s bankama. Istodobno na scenu istupa predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin s najavom: Presuda u kolektivnoj tužbi će biti uskoro. Stručnjaci nam objašnjavaju nekoliko scenarija koji bi se mogli odigrati u slučaju kolektivne tužbe u slučaju Franak.
Naime, revizijom se cijeli slučaj može vratiti na prvostupanjsku presudu, onu suca Radovana Dobronića, koji je presudio potpuno u korist dužnika. Dao je nalog da banke moraju prestati s nezakonitim postupanjem te 60 dana nakon pravomoćnosti klijentima ponuditi izmjene ugovora u kojima će glavnicu preračunati u kune na dan korištenja kredita i uz fiksnu kamatnu stopu koja je sklopljena na početku ugovora.
Sve se može vratiti i na pravomoćnu presudu - Visoki trgovački sud potvrdio je samo dio vezan za samovoljno mijenjanje kamatnih stopa, a iz cijele presude isključio Sberbanku.
Dio koji se tiče valutne klauzule nisu prihvatili. Visoki sud objasnio je kako je valutna klauzula ugovorena kao jasna, uočljiva i razumljiva ugovorna odredba.
Cijeli slučaj suci Vrhovnog suda mogu vratiti na početak ili uvažiti revizije banaka ili Udruge Franak na pravomoćnu presudu.
O toj odluci ovisit će subine i egzistencija nekoliko desetaka tisuća ljudi, o toj odluci ovisit će i budući odnos banaka prema svojim klijentima. Ona će najvjerojatnije odrediti i smjer kojim će se na drugom stupnju rješavati nepravomoćne presude u privatnim sporovima protiv banaka, a koje su se posljednjih mjeseci itekako intenzivirale.
U samo nekoliko tjedana tako je najmlađa sutkinja na osječkom Općinskom sudu Mirna Grgić Radojčić donijela dvije jedinstvene presude u Hrvatskoj - dva ugovora o kreditu u francima proglasila je potpuno ništetnim. Ugovor se poništava, banka klijentu vraća dosad plaćeni iznos, a klijent banci podignuti.
Klijent je svakako na dobitku, i to je većini klijenata možda idealno rješenje problema.
Sutkinja je sve vrlo jasno obrazložila: enormno povišenje kamatnih stopa te tečaja kune i franka, dovelo je do nesrazmjera i nejednakosti u pravima i obvezama. Dužnicima su se povisivale rate kredita što im je otežalo i ugrozilo egzistenciju. Kako je ugovor protivan načelu savjesnosti i poštenja, protivan je i moralu društva - objasnila je.
Vinkovčanin Tomislav Borković tužio je banku jer zbog valutne klauzule, odnosno povišenja tečaja njegov bi kredit na kraju isplate bio 40 posto viši od onoga na koji se obvezao. Također je dobio prvostupanjsku presudu. U Labinu je prvi put poništen ugovor u “švicarcima” i dva u eurima.
Zaredale su se posljednjih mjeseci i tužbe na hrvatskim prekršajnim sudovima jer su neke banke prekršile Zakon o potrošačkom kreditiranju. Naime sa svojim su klijentima trebale potpisati anekse ugovora u kojima konkretnije objašnjavaju kamatnu stopu i njezine izmjene.
No u nekim slučajevima to nisu učinile, klijenti su ih tužili, a sada su novčano kažnjene i banke i predsjednici njihovih uprava. Jedina pravomoćna presuda u Hrvatskoj je ona odvjetnika Mirka Mastilovića iz Rovinja.
Rata u “švicarcima” povisila mu se s 2150 na 3300 kuna i nije htio prihvatiti da ga bankari gule do kraja života. Županijski sud u Splitu njemu je u korist donio pravomoćnu presudu protiv Splitske banke zbog preplaćenih kamata po kreditu u švicarskim francima, koji je već otplatio prije dvije godine. Moraju platiti.
"Ključna stvar u presudi i razlog ništetnosti leži u povredi načela savjesnosti i poštenja od strane banke. Prilikom potpisa ugovora o kreditu između banke i korisnika banka je bila dužna i morala je objasniti razloge i mehanizam promjene kamatne stope", objasnio je.
Što god odlučio Vrhovni sud pravni stručnjaci ističu kako je ovakvo ignoriranje pravosuđa i drugostupanjske presude potpuno apsurdno i nedopustivo.
"Banke nemaju pravni temelj obračunavati kamate dužnicima na temelju onih odredaba koje su proglašene ništavnima. Zašto dužnicima nisu dali nove otplatne planove? Pravomoćna presuda, tako je kao puki komad papira. Kako je moguće da postoji presuda koja ne stvara pravne posljedice?", pitaju se pravnici.
Također, praksa unatoč pravomoćnoj presudi nikako nije jedinstvena na svim općinskim sudovima koji su nadležni za privatne postupke. Udruga Franak nada se da će se usuglasiti nakon revizije.
Imaju velika očekivanja - to pokazuju prosvjedom i ne odustajanjem od niti jednog zahtjeva. Banke također imaju velika očekivanja - to pokazuju “zaobilaženjem” pravomoćne presude.
