Hoćemo li ove godine biti skamenjeni u beznađu, padu standarda i gospodarstva ili ćemo napokon dočekati barem blag oporavak s više posla, novca i padovima rata kredita? Ekonomski su stručnjaci podijeljeni, ali je činjenica da u posljednjih šest godina nikad nije bilo više razloga za barem blag optimizam. Gorivo će biti znatno jeftinije, plin nešto jeftiniji, a plaće nešto više. U pozitivno se ubraja i da su banke kamate na stare stambene kredite odlučile spustiti za prvih šest mjeseci, izvoz i proizvodnja trebali bi porasti i osigurati koje novo radno mjesto, cijene bi trebale barem malo pasti, poduzetnici dobiti jeftiniji novac iz EU. Nezaposlenost već pada, a ove godine prvi put dolazi dio od milijardu kuna za zapošljavanje mladih. To su neki od pozitivnih očekivanja za ovu godinu.
Negativnosti su novi pad ukupnog broja zaposlenih, velik manjak investicija, daljnji porezni pritisak, manje kredita, velik javni dug, te nova iseljavanja mladih i sposobnih. Bitka za prevlast između pozitivnih i negativnih silnica bit će žestoka. Ali barem prvi put od početka krize 2008. godine, pozitivne imaju izgleda prevladati. Najveći utjecaj na pad cijena imat će cijena goriva, zbog velikog pada cijene nafte u svijetu.
Građanima bi moglo ostati čak 2,3 milijarde kuna više u džepu, a međunarodni stručnjaci predvidjeli su da bi to moglo podići hrvatski BDP za 0,4 posto. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić smatra da se već lani dogodio pad cijene hrane u Hrvatskoj. Nafta bi sada mogla uzrokovati da imamo ne samo prvu godinu bez rasta cijena (inflacije) nego čak i njihov pad (deflaciju). Iako je iz Vlade već najavljeno da će povisiti trošarine jer će im nedostajati 500 milijuna do milijardu kuna od PDVa u proračunu zbog pada cijene goriva, Vujčić smatra da je to nepotrebno.
"Pad prihoda u proračun zbog niže cijene goriva, kompenzirat će se se većom potrošnjom. To je onih stotinjak kuna koje ostaju građanima u džepu svaki put kada posjete benzinsku crpku. Kako smo ovisni o uvozu, pad cijena nafte donijet će deflaciju bez uobičajenih negativnih učinaka koje ona može izazvati", rekao je Vujčić nedavno u razgovoru za magazin Banka.
Pojednostavljeno, dio koji uštede, građani će moći potrošiti na kupnju hrane, namještaja ili bilo čega drugog na što se plaća PDV. Da su odmah ostavili novac na benzinskoj, ne bi mogli kupiti tu drugu stvar. U tom je smjeru išla i porezna reforma Vlade koja je osiguravala nešto više plaće. Ako potrošnja poraste, porast će i BDP i domaća proizvodnja, a nova proizvodnja znači i nova radna mjesta. Idealno bi bilo da građani sve potroše na domaće proizvode, ali to je teško očekivati. Također, dio novca će otići i na pokrivanje starih dugova, a dio na uvoznu robu.
No čak i kada se kupuju proizvodi iz uvoza, država ubire PDV. Gradovi su isto “napali” više plaće dizanjem poreza i komunalija ne bi li pokrili rupu od 1,8 milijardi kuna koja im je Vlada napravila. Ostaje i pitanje hoće li Boris Lalovac poslušati Vujčića i kao stručnjaka i kao svog dobrog znanca i prijatelja premijera Zorana Milanovića i ne uvesti nove trošarine na gorivo. Vujčić je obećao da će i tečaj kune biti sličan kao prošle godine i ovih godina.
Ne treba zato očekivati velike šokove za zadužene u eurima ili kunama. Za franak se ipak nitko ne zna i on će ovisiti o mnogo faktora. Primjerice hoće li euro opet biti ugrožen ako Grčka s novom vlašću odbaci mjere štednje i tako izgubi pravo na financijsku pomoć Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda. Ako investitori izgube povjerenje u euro, opet bi mogli nagrnuti kupovati franak i tako podići tečaj. Ipak, i švicarska središnja banka nije danas spremnija, a doneseni su i novi zakoni koji sprečavaju preveliko divljanje rata kredita u slučaju promjena tečaja za zadužene u francima..
I analitičar Damir Novotny ističe da bi se cijene nafte trebale preliti na pojeftinjenja svega u domaćem gospodarstvu. Ali on upozorava i na drugu “stranu medalje”.
"Ako ministar Lalovac ne bude imao dovoljno novca u proračunu, morat će to kompenzirati na drugom mjestu, moglo biti možda manje za socijalu, zdravstvo, možda mirovine", kaže Novotny.
On ističe i da iako broj radnih mjesta pada, treba uzeti u obzir da kod nas mnogi zarađuju u “fušu” i tako ipak uspijevaju preživjeti. U skandinavskim zemljama udio je sive ekonomije pet posto, kod susjeda Slovenaca oko 12 posto, a kod nas između 17 i 20 posto. Nitko ne voli raditi na crno, ali su građani na to primorani. U Hrvatskoj gospodarskoj komori nisu sigurni da će se nafta preliti na cijene svih prehrambenih proizvoda.
Cijena nafte odrazit će se na smanjenje troškova proizvodnje, posebno poljoprivredne koja je velik potrošač goriva, ali ističu da još zbraja posljedice klimatski loše 2014. godine. Troškovi proizvodnje su rasli u prethodnim razdobljima brže od izlaznih cijena, što se odrazilo na smanjenje prihoda u pojedinim djelatnostima, napominju u Sektoru za poljoprivredu koje vodi Božica Marković. Poručuje da zato očekuju da će cijene hrane za većinu proizvoda ostati na ovogodišnjoj razini uz moguća pojeftinjenja za pojedine grupe proizvoda.
"Moguće su zbog daljnjeg pritiska uvoznih proizvoda iz EU na hrvatsko tržište, politike trgovačkih lanaca, klimatskih promjena koji dovede do poremećaja na tržištu, prije svega, sirovina te niske kupovne moći građana", poručuje Marković.
Ističe da je pritisak na snižavanje cijena prehrambenih proizvoda nastao nakon ulaska RH u Europsku uniju dodatno je pojačan ruskim sankcijama na uvoz određenih prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda iz EU gdje se kod velikih proizvođača u državama članicama EU moguće daljnje stvaranje viškova. Napominju da će na proljeće EU ukinuti proizvođačke kvote za mlijeko.
Bit ćemo preplavljeni jeftinijim mliječnim proizvodima, a to će osjetiti domaći farmeri zbog pritiska na konkurentnost i većeg uvoza. A situacija već nije bajna. Primjerice, sira u prvih devet mjeseci 2014. godine uvezli smo 13,5 tisuća tona što je 24 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Ekonomist Ante Babić iznimno je optimističan za ovu godinu. I on ističe pad cijena nafte, uvoz jeftinijih proizvoda iz EU i više plaće kao okidač rasta standarda.
"Građani su umorni i financijski iscrpljeni, ali ove godine počinje bolje razdoblje. Nećemo to odmah osjetiti, ali ćemo potpomognuti Europskom unijom napraviti zaokret", rekao je Babić za 24sata.
I plin bi trebao biti nešto jeftiniji od proljeća. Vlada je predala HEP-u veleprodaju plina prošle godine i oni su ga iznimno jeftino kupili. Od 1. travnja barem bi koji postotak trebao pojeftiniti i plin. Mnogo je pesimističniji Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Iako niti on ne najavljuje nove padove gospodarstva, kaže da građani apsolutno neće imati viši standard sljedeće godine.
"Bit ćemo zamrznuti kao slika u vremenu. Jedino će javni dug rasti. Izgubit ćemo između pet i deset tisuća radnih mjesta, a nastavit će se i iseljavanje, možda i do 40.000 ljudi", kaže Lovrinčević.
Lovričević upozorava da bi i deflacija, odnosno pad cijene, mogli dovesti do toga da izgubimo radna mjesta i smanjimo potrošnju jer ljudi manje kupuju, čekajući da proizvod pojeftini: od nekretnina do trajnih dobara. Time se odmah manje proizvodi. On kaže da nam se pad cijena već dogodio u onom dijelu koji država (ili Vlada ili gradovi ili županije) ne reguliraju.
"Pitanje je koliko će se cijena nafte preliti u pad ostalih cijena", kaže Lovrinčević.
Upozorava i da je više umrlih od rođenih i iseljavanje mladih daleko dugoročniji problem i da nam to usporava oporavak. Svake godine umre 50.000 ljudi, ističe, a toliko ljudi manje kupi kruh i mlijeko. Procjenjuje da se u zadnje tri godine iselilo iz Hrvatske barem 70.000 ljudi, a svi ti ljudi manje kupuju kod nas. Također, ne uplaćuju doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, što znači da nema dovoljno za mirovine i one ne mogu rasti. Idealni scenarij podrazumijeva nove investicije koje će zaposliti vojsku s burze. No, primjerice, Hrvatska gospodarska komora ne predviđa jači porast inozemnih ulaganja.
Ostaje sve na domaćim snagama i hoće li domaći poduzetnici moći financirati svoja proširenja. U tome će ključnu ulogu imati banke i novac Europske unije koji dolazi za poticaje. Niti Vujčić niti Lovrinčević ne predviđaju povećano i jeftinije kreditiranje poduzeća izravno od banaka. Vujčić ističe da banke moraju naći kvalitetnije projekte u situaciji kada im raste broj nenaplativih kredita, pogotovo kod poduzeća. Udio nenaplativih je dosegnuo 19 posto.
"Novac EU će djelovati pozitivno na domaće gospodarstvo, ali očekujemo rast neplaćanja, što bi moglo poništiti pozitivan efekt iz EU", ističe Lovrinčević.
Još je neizvjesno, ističe, kako će se odraziti na banke načelno pozitivna Vladina mjera da otpisuju dugove do 25.000 kuna građanima i osobni bankrot kao mogućnost izlaska iz dugova. Obje mjere Vlada je najavila već u siječnju, što bi trebalo olakšati život za 60.000 siromašnih i barem još toliko blokiranih.
Oni s kreditima u eurima dočekali su i redovno sniženje kamate na stare stambene kredite. Dok su na vrhuncu krize one rasle na 7,8 posto, sada su pale na 5,7 do 5,9 posto. Barem pola godine neće se mijenjati, pa će onima s kreditom od 75.000 eura ostati barem 60 eura više u džepu. Nije mnogo, ali ipak bolje nego da su kamate porasle. Na kamate izravno utječe politika središnje Europske banke koja ih drži u Europi na rekordno niskim razinama. Ako one porastu, cijela kula od karata i u državi i kućanstvima bi se mogla urušiti. Više kamate podići će i javni dug države, upozorava Lovrinčević.
No zasad su najave da bi kamate u EU trebale ostati niže. Građanima će i dalje biti teško naći posao i ove godine. A viša zaposlenost je ključ zdravog oporavka i rasta BDP-a jer znači da ljudi imaju posao, redovno plaćaju poreze i mogu od plaće kupovati potrepštine. Hrvatski zavod za zapošljavanje prvi će put ove godine dobiti značajniji novac za zapošljavanje mladih, barem 250 milijuna kuna. Cilj je smanjiti nezaposlenost mladih koja je viša od 40 posto. I spriječiti daljnja iseljavanja obrazovanih ljudi. Trebali bismo imati osiguran posao nakon školovanja. Za one koje još biraju prekvalifikaciju, s Burze poručuju da su traženi sektori strojarstva, elektrotehnike, računarstva, farmacija, matematika, fizika, logopedi i medicinske sestre. Bit će posla i za one sa srednjom stručnom spremom u ugostiteljstvu, specijaliziranim građevinskim poslovima, a tražit će se i vozači te tehničari za elektrotehniku.
Ako se netko odluči za poljoprivrednu proizvodnju, u HGK napominju da trebaju imati proizvod koji je specijaliziran i konkurentan. treba se fokusirati na odlazak do kupca i nuditi kvalitetan i jedinstven proizvod. Napominju da EU također daje poticaje za proizvodnju i preradu, ali i udruživanje i marketing i agroturizam. Zadruge su također dobar način da više malih plasira svoj proizvod po konkurentnim cijenama.
Ako sve bude prošlo po pozitivnom planu, Hrvatska bi trebala imati rast od 0,2 do 0,5 posto ove godine. Prvi od početka krize. Loša vijest je da bi i s tim rezultatom u biti bili u stagnaciji i među najgorima u Europi. Ali barem bi bio napravljen mali pomak nakon šest i pol godina konstantog propadanja zemlje.
