Financijska pismenost neophodna je u razvoju pojedinca jer mu omogućava da bude odgovoran član društva koji razumije što se oko njega događa, zna kako koristiti mogućnosti koje mu financijski sektor nudi, te u konačnici postaje čovjek koji nije žrtva svog novca već njegov gospodar, zaključak je okruglog stola "Mladi i novac: Financijsko obrazovanje za kvalitetniju budućnost", održanog u organizaciji 24sata i Expressa pod pokroviteljstvom Hrvatske udruge banaka.
Odgovoran pojedinac s odgovornim stavom prema novcu, a time i svom životu, može se razviti uz pomoć kontinuiranog i cjeloživotnog obrazovanja u kojem bi trebale sudjelovati i školske ustanove.
"Financijska pismenost je vještina koju mladi trebaju naučiti kako ne bi postali žrtve zbog toga jer nisu svjesni financijskih rizika koji ih očekuju", naglasila je Đurđica Mihotić Žižić iz HANFA-e.
Istraživanje koje je proveo Standard&Poor pokazuje kako je u Hrvatskoj 44 posto građana financijski pismeno. Posebno zabrinjavaju podaci kako najmanje znanja o financijskom svijetu koji ih okružuje imaju mladi ispod 19 godina i stariji građani, dvije posebno osjetljive socijalne skupine.
Upravo na razvoju financijske pismenosti mladih radi nekoliko državnih institucija, a programi su se počeli provoditi i na nivou srednjih škola. Jedna takva škola je i Hotelijersko turistička škola iz Zagreba u kojoj učenici mogu sudjelovati u fakultativnom predmetu financijske pismenosti. Martina Primorac Krmpotić, profesorica matematike u Hotelijersko turističkoj školi i voditeljica predmeta financijske pismenosti objašnjava kako među učenicima za ovaj predmet vlada veliki interes.
"Živimo u svijetu u kojem vlada inflacija informacija, a učenici teško rade provjere i teško mogu razlikovati što je točno a što nije i o čemu je zapravo riječ. Kad još tome dodate pubertetsku povodljivost koja je puno veća u toj dobi nego možda u nekoj drugoj realno postavljanje ciljeva postaje vrlo upitno i teško im je razlikovati što mi je želja, a što potreba. Cilj predmeta je pružiti im provjerene informacije", naglasila je Primorac Krmpotić.
Jedna od učenica koja sudjeluje u tom predmetu je i Hana Hamza, učenica 3. razreda ove škole koja je rekla kako je mladima važno znati za što će jednog dana raditi i kako koristiti financijske mogućnosti koje ih okružuju.
"Čujemo razne podatke i ništa ne razumijemo. Osjećam se loše i pitam se zašto to ne bi znala. Sretna sam sada jer sve to mogu saznati na nastavi. Mi mladi osjećamo se kao da nas se to zapravo ne tiče a trebalo bi nas se ticati najviše jer to sve na kraju ostaje nama. Čini mi se da se time trebalo puno prije baviti i sretna sam jer imam priliku sve saznati na nastavi jer s roditeljima nisam imala priliku o tome razgovarati. Na nastavi smo saznali što je to kamata, kredit i ostalo. Mi se interesiramo za to jer osjećamo da nam to treba. Ja ću za to jednom raditi a za što to ja točno radim, pitam se. Radim za svoj novac s kojim ne znam kako ću upravljati", naglasila je Hana.
U njihovoj školi učenici predmet financijske pismenosti slušaju jednom tjedno, što čini 35 sati godišnje. Po najavama ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divljak ovaj bi se predmet u programu srednjih škola trebao naći za dvije godine.
Nevenka Lončarić Jelačić, viša savjetnica za nacionalne programe u agenciji za odgoj i obrazovanje, naglasila je kako je financijsko opismenjavanje građana potrebno za razvoj društva i u skladu s preporukama EU.
"Društvo je jako brzo mijenja i treba omogućiti stvaranja kompetencija za cijeli život, povezivanje sa životom. Program je puno interesantniji, dobiva realnu dimenziju i daje učenicima šansu da se nose s kompletnim problemima. Promjene su brze, burne nekad i neočekivanje. Želimo zaista imati uspješan gospodarski razvoj", naglašava Lončarić Jelačić. Dodaje kako bi se znanja na ovom području upravljanja financijama trebala stjecati cijelog života i na svim područjima, kroz nastavne programe ali i ostale radionice, edukacije i slično.
U novom konceptu ide se u specijalizaciju koja nudi sedam međupredmetnih tema, među njima je poduzetnička dimenzija koja obuhvaća promišljanje kao poduzetnik, djelovanje kao poduzetnik te ekonomska i financijska pismenost. Važno je da smo do sad stvorili pretpostavke da se to počne razvijati u prvim razredima osnovne škole, čak u predškolskoj dobi – istaknula je i napomenula kako je u osnovi financijske pismenosti novac koji se od najranije dobi povezuje s radom.
"Učenici vole prepisivati, a ta je praksa čak postala normalna. Ali ako osvjestite da je prepisivanje krađa tuđeg rada, stvaramo mentalitet za ubuduće da se iz krađe razvija za korupciju", naglašava. Dodaje kako je od najranijih dana važno mladima pokazati i poslati poruku kako se rad, pa tako i zarađen novac, trebaju cijeniti i s njima pametno raspolagati.
"To je naša šansa za bolji gospodarski razvoj", naglašava Lončarić Jelačić.
Upravo odgovornost prema trošenju novca, smatraju sudionici okruglog stola, leži u samom pojedincu i uvelike ovisi o njegovom poznavanju financijskih pojmova i kretanja u financijskom svijetu. Oni kojim nedostaje znanja i vještina na ovom polju u izravnom su riziku da donesu za sebe nepovoljne financijske odluke. Takvih je čak 56 posto, naglašava Andrea Lučić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
"Iracionalne odluke koje donosimo pod utjecajem emocionalnih, fizičkih i drugih pritisaka i ograničenja dovede nas u jako lošu situaciju", naglašava Lučić.
Iracionalne odluke koje nastaju, smatraju, zbog manjka znanja o financijskim pojmovima mogu imati posebno teške posljedice po život pojedinca. Podaci o 330.000 blokiranih građana alarmiraju i pokazuju potrebu obrazovanja najmlađih članova društva kako u trenutku ulaska na tržište rada mogu gospodariti financijskim informacijama i znati kako svoje potrebe i želje uskladili s budžetom kojim raspolažu.
Alati koji bi mladima trebali pomoći u tom obrazovanju su razni. Govoreći o načinima kako učenici na najbolji mogući način mogu usvojiti financijska znanja, Mihotić Žižić objašnjava kako učenje o financijama kreće od malih nogu i dolazi iz obitelji. Spomenula je primjer sedmogodišnje djevojčice koja je, nakon što joj je ispao zub, poslala pismo zubić vili i od nje dobila 20 kuna i pismo u kojoj joj je zubić vila rekla što bi trebala s tih 20 kuna napraviti. Kupiti četkicu i pastu za zube, a s ostatkom napraviti što želi. Ova slikovita priča pokazuje kako bi se ljude od najmanjih nogu trebalo motivirati da svojim novcem mudro raspolažu i razmišljaju o štednji.
"Alati se trebaju koristiti od početka, od kuće pa kasnije do škola. Mi smo u HANFA-i napravili različite model komunikacije za različite korisnike. Za mlađu populaciju smo napravili niz skečeva, raznih kratkih video materijala kako bi mogli jednostavnije razumjeti financijske pojmove. Izdali smo publikacije i brošure koje se tiču pojedinih segmenata financijskih tržišta u kojima smo jednostavnim rječnikom pokušali opisati koji su to usluge i proizvodi koji se nude, moguće rizike i sl.", naglašava Mihotić Žižić.
Mladim ljudima teško je razmišljati o budućnosti, kreditima i mirovini. Neznanje ih, kao i ostatak društva, opterećuje i blokira i čini njihovo uključivanje u financijski sustav teškim i rizičnim. Posebno kada je riječ o osobnim financijama.
"Skromnije obitelji su najčešće financijski pismenije i odgovorno upravljaju svojim novcem", smatra Lučić.
Savjetnica u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) Martina Etlinger istaknula je kako oni već šest godina imaju dvije vrste radionica na kojima podučavaju osnove upravljanja prihodima i troškovima te osnove štednje.
Pametno raspolaganje s osobnim financijama dugo se uči, no jednom postavljene navike nažalost teško je mijenjati. Osobne financije, vođenje osobnog budžeta dio je naše svakodnevice i utječe na niz djelova našeg života.
"Pojedinci koji dobro upravljaju novcem promišljeno postavljaju financijske ciljeve koji su zapravo životni ciljevi – stan, kuća, mirovina, obrazovanje. Financijski pismeni pojedinac poznaje i proizvode na tržištu od štednje, ulaganja, mirovinske fondove, investicijske fondove te poznaje njihove rizike i prilike", smatra Etlinger.
Mlade treba učiti o financijama od najranije dobi, jer kako je napomenula posjedovanje znanja je jedno, a vještina njihove primjene nešto sasvim drugo. I na tome se treba raditi.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Financijska pismenost ne može zaštiti čovjeka od prijevare i neuređenosti sustava koji je danas čest slučaj među navedenom populacijom. Sustava koji dopušta jačima iskorištavanje slabijih. Bolje da ih učite prepoznavanjem tehnika prijevare s kojima su neki dobro upoznati preko svojih ... prikaži još! roditelja te ih primjenjuju i ostalim kriminalnim radnjama. U tu skupinu pripada navedena populacija u tekstu. Na kraju će to ostati samo u teoriji.