Ekonomix
3330 prikaza

Hrvao se s Putinom, a sad mu gradi most

Arkadij Rotenberg  i Vladimir Putin
screenshot/youtube
Europskom prvaku višestruko se isplatilo blisko surađivati s nekad običnim KGB-ovcem i kasnije zamjenikom gradonačelnik Sankt Peterburga

Sredinom devedesetih godina je Arkadij Rotenberg, rođen u Sankt Peterburgu, pokrenuo džudo klub u rodnom gradu. Trebao je to biti tek jedan u nizu novih sportskih klubova za bogatu klijentelu, ali kasnije će se ispostaviti da je Javara-Neva jedan od najmoćnijih klubova džuda na svijetu. Osvojili su devet europskih kupova, a čak četvorica olimpijskih prvaka trenirala su u njihovim prostorijama. Jedan od europskih prvaka bio je i Arkadij, ali puno važnija je priča o njegovom sparing partneru. Vladimiru Vladimiroviču Putinu.

Budući ruski predsjednik bio je tada tek zamjenik gradonačelnika Sankt Peterburga, ali već tada je planirao da će ostvariti velike stvari. Sada, kad su mnogi bivši članovi postali utjecajni članovi ruskog društva, Javara-Neva gradi novi kampus koji će koštati oko 180 milijuna dolara. Joshua Yaffa, reporter New Yorkera, pitao je šefa kluba Alekseja Zbrujeva dobiva li veće donacije zbog veze s Putinom. "To nije nešto čime se hvalimo. Svi savršeno dobro znaju i nema potrebe ponovno spominjati takve stvari. Znaju što je Javara-Neva i tko su vođe kluba. Nitko ne postavlja bilo kakva pitanja", odgovorio je on.

Stoljetne fotografije u boji Slike u boji Kultura Neviđena Rusija: Ovako se živjelo prije sto godina

Prijateljstvo s Putinom se isplatilo Rotenbergu i tijekom devedesetih kad je dobio kontrolu nad Rosspiritpromom, tvrtkom za proizvodnju alkoholnih pića, ali kad je Putin smijenio vodstvo Gazproma, Rotenbergu su procvjetale ruže. Na svakom koraku je Gazprom trošio više nego što je trebalo, a često su Arkadij i Boris Rotenberg basnoslovno zarađivali. Braća su ulagala novac u kompanije koje se nisu bavile proizvodnjom i preradom crnog zlata, ali su zato imali praktički monopol na potrebne materijale.

Koliko im se to isplatilo najbolje govori primjer eksploatacije nafte na jednom polju u Arktičkom krugu 2007. godine. Gazprom je odbacio dugogodišnji uvriježeni plan o gradnji kratkog naftovoda od petstotinjak kilometara i spajanju na postojeću infrastrukturu. Umjesto toga, odlučili su graditi naftovod dug gotovo dvije i pol tisuće kilometara po cijeni od 44 milijarde dolara što je bilo tri puta više od uobičajene cijene gradnje naftovoda, čak i po tako nepovoljnim vremenskim uvjetima.

Vojna baza Ruske vojske "Arktička djetelina", Zemlja Franje Josipa PRVE FOTKE Life Putinova arktička vojna baza na -50°C

Idućih godina se ponavljao isti scenarij. Gazprom bi platio naftovod, Rotenberg bi ga gradio po višim cijenama i nitko se ne bi žalio jer bi svima bilo dobro. Uzmimo za primjer gradnju infrastrukture u Krasnodaru, nizinskoj regiji u blizini Crnog mora. 2013. godine je Gazprom objavio da je cijena naftovoda skočila čak 45% od izvornih proračuna bez da su ponudili neko objašnjenje. New Yorker tvrdi da je u to vrijeme cijena čelika bila stabilna, nisu skočile ni plaće radnicima, ali vrhunac nelogičnosti dogodio se kad su ruske vlasti zaustavile gradnju tog naftovoda. Još godinu dana je Rotenberg uzimao novac za projekt koji je bio otkazan.

Zimske olimpijske igre u Sočiju ostat će zapamćene po nevjerojatnim infrastrukturnim projektima koji su dovršeni samo kako bi mogli održati Igre. Soči je, istina, već desetljećima omiljeno izletište na obali Crnog mora, ali nisu imali bilo kakvu infrastrukturu za sport. Sve su Rusi morali graditi. Od skijaških staza i skakaonica pa do cesti koje će dopremiti natjecatelje na odgovarajuća mjesta. Ukupni trošak gradnje procjenjuje se na više od pedeset milijardi dolara, a kompanije u Rotenbergovu vlasništvu dobile su ugovore o gradnji vrijedne oko sedam milijardi dolara. Usporedbe radi, toliko je koštala organizacija prethodnih Zimskih olimpijskih igara u Vancouveru 2010. godine.

Susret Aleksandra Vučića i Vladimira Putina Juriš na Hrvatsku Top News Slovenci, Rusi i Srbi u koaliciji protiv Hrvatske

Kad je 2014. godine Putin objavio aneksiju Krimskog poluotoka, usprkos ponosnom busanju u nacionalistička prsa, pred Rusijom je bio veliki logistički izazov. Krim je spojen tankim potezom s kopnom, ali sada je to bila druga država. Ukrajina je rekla da je aneksija protuzakonita i jednostavno su zabranili bilo kakav komercijalni promet cestom, a željeznice su potpuno ukinuli.

Ruske vlasti su se bacile na posao i razmotrile su više od devedeset prijedloga kako premostiti udaljenost čitavog jednog morskog tjesnaca. Na kraju su se odlučili za najdulji most u Rusiji, most koji će biti dug dvadesetak kilometara i koštati više od tri milijarde dolara. Gradnju mosta su, naravno, povjerili Rotenbergu, kojem se očito isplatilo hrvati se s mladim zamjenikom gradonačelnika Sankt Peterburga.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.