Kad je SDP-ova vlada naručila studije i odlučila dati stranom ulagaču koncesiju nad autocestama, HDZ je to nazvao rasprodajom obiteljskog srebra. Sadašnji ministar prometa Oleg Butković prednjačio je u kritici da to ne treba raditi. Sindikati i građanske udruge su prikupili čak 530.000 potpisa za referendum protiv monetizacije autocesta, a Milanovićeva vlada se uplašila. Povukli su ideju o koncesioniranju, ali su onda izdvojili održavanje i upravljanje autocestama u posebnu tvrtku HAC-ONC. Planirali su građanima ponuditi barem 25 posto te tvrtke, ali ni to nije učinjeno zbog otpora javnosti i vremenske stiske.
Nakon promjene vlasti ideja se sve donedavno nije spominjala. HAC-ONC je ponovno spojen s matičnom tvrtkom, Hrvatskim autocestama. Teško je i pobrojiti desetke milijuna kuna bačenih u zadnjih pet godina na razne studije, konzultante koji će predložiti najbolje modele, razdvajanje, restrukturiranje, ponovno spajanje... Koliko je sve to stajalo nikad nije objavljeno, no samo za pronalazak modela prodaje otišlo je više od 50 milijuna kuna.
Da bi se ovih dana sve vratilo skoro pa na početak. Četiri mirovinska fonda, u kojima leži 94 milijarde kuna privatne štednje hrvatskih radnika, ponudila su Vladi u okviru mirovinske reforme da mogu ulagati u strateške, infrastrukturne državne tvrtke.
Mirovinski fondovi su dosad najviše kupovali državne obveznice, a sad bi mogli ulagati jače i više u infrastrukturu. Pripreme zakona koji će to omogućiti već priprema Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava. Mirovinski fondovi su spremni uložiti 15 milijardi kuna. Njihova osnovna ideja je da država zamijeni obveznice (dug) koje ima i na koje plaća kamate s prodajom udjela u državnim tvrtkama.
Samo bi kamate na dug koje država plaća bile 820 milijuna kuna manje godišnje. Na meniju mirovinskih fondova za tu “trampu” je najveća kriška upravo HAC. Oni su za otprilike 60 posto HAC-a, koji upravlja s više od 1000 kilometara autocesta, spremni izdvojiti više od devet milijari kuna. Osim toga, ponudili su i 4,6 milijardi kuna za 30 posto HEP-a, oko milijardu kuna za 25 posto Janafa i 350 milijuna kuna za 50 posto marina ACI. HAC je najveći i najvažniji test.
"Bila bi to dobra priča jer bi se smanjio javni dug države, smanjio bi se i trošak kamata, a u državnim tvrtkama bismo dobili efikasnije upravljanje. HAC se definitivno ne može nakon svih afera ubrojiti u one tvrtke kojima se transparentno, odgovorno i efikasno upravlja", kaže nam sugovornik iz mirovinskih fondova.
On ne vidi i nikakvu opasnost u tome da bi eventualno onda mirovinski fondovi preprodali udjele i tako bi autoceste otišle u ruke stranaca, protiv čega su se građani izjasnili masovno potpisujući peticiju za referendum.
"To se jednostavno riješi međudioničarskim ugovorom i stavi se limit da se ne može prodavati. Mi se nadamo da će Vlada omogućiti model, ali tek treba vidjeti koliko bi točno HAC vrijedio, jer se sad radi tek o okvirnim procjenama", zaključuje.
Ovu ideju je politički pogurao Radimir Čačić, koji je sad uz vladajuću koalciju. On otvoreno priznaje da ju je više puta iznio na sastancima vladajuće koalicije Andreju Plenkoviću. A onda je i Plenković rekao da će to razmotriti nakon što prođu novu fazu restrukturiranja.
Treba podsjetiti da je ova Vlada zbog povoljnih okolnosti na financijskom tržištu uspjela refinancirati čak tri milijarde eura dugova HAC-a od ukupno pet milijardi duga cestarskih tvrtki. Kamata je od dva do 2,5 posto, a upravo se ministar Butković pohvalio da će dugovi zbog toga biti otplaćeni do 2030. godine. Ove godine su HAC i ARZ zbog dobre sezone, ali i sezonskog poskupljenja, naplatili čak 2,041 milijardu kuna cestarina. Na to treba dodati još 500 milijuna kuna PDV-a, što se slilo u državni proračun. Sam HAC je naplatio više od 1,15 milijardi kuna bez PDV-a.
I upravo ti razlozi su neki zbog kojih čelnik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić kaže da bi bilo besmisleno prodavati HAC. Uvjeren je da ova Vlada to ipak neće učiniti.
"Prošla vlada je izgubila izbore na prodaji autocesta, pa ako ih želi izgubiti i ova, mogu i oni probati", kaže Mijat Stanić, koji je uvjeren da ipak neće doći do realizacije plana koji je pogurao ponovno Čačić.
Stanić ističe da prikupljenih 530.000 potpisa za referendum protiv prodaje autocesta još vrijede i da je Ustavni sud u svojem obrazloženju dao preporuku da bi Vlada trebala tražiti suglasnost građana kroz referendum, bilo da ide u prodaju ili koncesiju autocesta.
"Prodaja udjela u HAC-u je još gora od koncesije. Nema tu govora da bi se mogli sačuvati udjeli samo za mirovinske fondove. Radi se o tržištu i ni na koji način, ako bi se išlo na javnu ponudu dionica, ne može se favorizirati samo mirovinske fondove. To im ne bi dopustili iz Europe jer se u slučaju prodaje udjela mora postići najviša cijena na tržištu. Tako da bi mirovinski fondovi mogli poslužiti samo kao izlika za prodaju", objašnjava Stanić.
Priznaje da bi se autocestama moglo bolje upravljati, ali vjeruje da će to riješiti s restrukturiranjem i novim modelom upravljanja. Dugovi su refinancirani u većem dijelu pa više nema prijetnje kao za SDP-ove vlade.
"Autoceste će ostvarivati dobit i zašto ih ne bi zadržala država? One su javno dobro. Pa francuski Agis koji upravlja dionicom i kod nas je potpuno državni, dobit od autocesta uplaćuje u proračun, pa se tako opet smanjuje javni dug ili se može iskoristiti za porezno rasterećenje. Postižemo isti efekt kao i prodajom. Refinancirali smo dugove i nema potrebe da prodajemo dio kuće", smatra Stanić.
Ministar Oleg Butković zasad daje neodređene odgovore iako smo ga zamolili za pojašnjenja. On je rekao da prodaja HAC-a mirovinskim fondovima nije na dnevnom redu.
"Vlada u ovom trenutku ne razmišlja i ne razgovara o bilo kakvoj privatizaciji HAC-a, ali ta Čačićeva ideja nije za bacanje", dao je pomalo kontradiktoran odgovor ministar HRT-u.
Radimir Čačić, koji je kao ministar u vladi Ivice Račana pokrenuo gradnju autoceste Zagreb - Split, kaže da Vlada na ovom slučaju mora pokazati da je spremna donositi odluke i protiv interesnih pritisaka te raditi za dobrobit države. Što ako njegova ideja ne prođe?
"Budimo iskreni, ova zemlja je pokazala da nije u stanju upravljati sama sa sobom. I to nije problem sindikata, nego politike. Pa kakvi sindikati, oni gledaju interese svojega članstva. Vlada treba donijeti odluku koja je dobra za sve", oštar je Čačić.
U sličnom tonu nastavlja da je najveća glupost i laž da se prodaju autoceste. Prodaje se samo tvrtka koja njima upravlja, dok su ceste javno, državno vlasništvo.
"Samo na autocestama bismo se riješili 450 miliuna kuna kamata. Time bi nam još porastao rejting, a s manje davanje na kamate otvorio bi se i prostor za jače porezno rasterećenje i investicije. Budući umirovljenici bi imali sigurno ulaganje za svoje mirovine, a vlasnici HAC-a bi i dalje bili hrvatski građani, dok bi tvrtka dobila efikasno upravljanje", kaže Čačić.
