Država koju vodi Kim Jong-un pod takvim je sankcijama i tako dugo da se na prvu može činiti nevjerojatnim da još funkcionira, kamoli što razvija nuklearni program. Odakle Sjevernoj Koreji sredstva za opstanak? Osnovni razlog opstanka je NR Kina na koji otpada čak 80 posto sjevernokorejskog izvoza, koliko god režim u Pyongyangu vrlo često išao na živce i samom Pekingu. Zato se i sankcije SAD-a, koje podržava ostatak demokratskog Zapada, čine u velikoj mjeri promašenima.
"Sjevernokorejski režim dotle smo previše zatrpali sankcijama da smo ih pretvorili u 'superbakteriju'", kazao je za CNN John Park s Harvard Kennedy School. On kaže da je jedini način da se napravi nešto uspješno to da se Kinu uvjeri da pročisti svoj trgovinski odnos sa Sjevernom Korejom.
Ili da se, ako bi se išlo u konfrontaciju do kraja, do konačnog rješavanja problema blago rečeno egzotičnog diktatorskog režima u Pyongyangu, trebalo natjerati zapadne tvrtke da bojkotiraju kineske tvrtke koje posluju s tim i takvim Pyongyangom. Kako postupati s tom zemljom bit će tema sastanka Donalda Trumpa i kineskog predsjednika Xija Jinpinga.
Izvori novca
Ugljen: Najveći izvor sredstava za financiranje države, posebno vojske, Sjeverna Koreja dobiva prodajom milijuna tona ugljena Kini. Iz tog je izvora ta zemlja 2015. ostvarila trećinu svog prihoda od izvoza. U veljači je Kina najavila da će obustaviti svu kupnju ugljena do kraja godine. Upitno je koliko je to realno, jer time bi uništila južnog susjeda, što joj ne može biti interes.
Razlog zašto Peking održava Pyongyang u prvom redu je kako ne bi na svojoj granici dobila vladu iz Seula. Usto, Kina troši ogromne količine ugljena, mada, posljednjih godina eksplozivnom brzinom razvija obnovljive izvore energije. Osim toga uvozi i velike količine željezne rude, odjeće, hrane iz mora.
Financijske rezerve: Park iz Harvarda navodi i da Pyonyang u Kini drži velike iznose financijskih rezervi koje je nagomilao tijekom visokih cijena ugljena u proteklom desetljeću. Odatle si može kupiti što god želi za svoj vojni program i naprosto je nedodirljiva na isključivanje iz svjetskog bankarskog sustava. Posebno zato što posluje preko svojih proxy-tvrtki.
Krijumčarenje i cyber-kriminal: Od prošle godine Sjeverna Koreja je navodno postala izvor i cyber-napada na banke u najmanje 18 zemalja. Vrlo ozbiljna optužba pritom ne dolazi niti sa Zapada, nego iz ruske tvrtke Kaspersky. Osim takvog biznisa, Sjevernu Koreju se optužuje i da zarađuje na ilegalnom oružju te na drogama.
Izvoz prisilnog rada: Sjeverna Koreja je zloglasna po mnogočemu, no jedna od najgorih stvari je ideološki preodgoj prisilnim radom. UN-ov izvještaj iz 2015. odlazi i korak dalje i navodi da ta zemlja svoje prisilne radnike izvozi pojedinim kompanijama u Kini, Rusiji, na Bliskom istoku, i to za rad u rudnicima, tekstilnoj industriji, građevinarstvu, šumarstvu i građevinarstvu.
