Jad i bijeda - desetina Hrvata ne može si priuštiti meso

Veliki broj građana Hrvatske, a po pokazateljima Eurostata riječ je o 10,3 posto što je nešto više od 400.000 stanovnika u prošloj godini, ne može si omogućiti 'luksuz' da na vrijeme podmiri sve svoje mjesečne troškove (režije, stanarinu, kredit). Odlazak na godišnji odmor tako postaje nemoguća misija, kao što je i kupovanje automobila, TV-a, te nekih vrsta hrane. 

Teška materijalna situacija građana Hrvatske nije nikakva revolucionarna, a ni ekskluzivna vijest. Oskudica, siromaštvo, nesigurni poslovi i male plaće obilježje su Lijepe naše. Na jelovnicima popriličnog broja naših sugrađana tako će se jako rijetko naći meso i riba, hrana koja je zbog svoje cijene, ali i platežne moći Hrvata, postala luksuz kojeg si rijetko priušte, najčešće kada poplaćaju sve nagomilane račune. Ako im nešto kuna ostane na računu 'počastit' će se takvom skupljom hranom. Neće se počastiti ni novim automobilom, već će voziti svog ljubimca, prosječno 12 godina starog.

Planiranje godišnjeg odmora započet će razmišljanjem na koliko rata ga mogu otplatiti i čega se mogu i moraju odreći.  Naša stvarnost pretočena u statističke podatke tako pokazuje kako smo još jako daleko od uživanja u načinu života kojeg vode građani EU, unatoč minijaturnim pomacima. 

Velika analiza Ekonomix Njemački ekonomisti: Hrvati, evo koliko ste siromašni

Posljednji podaci Eurostata o materijalnoj deprivaciji stanovništva EU, a među njima i Hrvatske, tako pokazuju da na tom planu imamo još puno posla. 

Naime, po istraživanju Eurostata koji se bavio stopama materijalne deprivacije, pokazatelja koji upućuju na materijalne uvjete koji utječu na kvalitetu života kućanstava, Hrvatska se nalazi na 21. mjestu od 28 zemalja članica EU. Podaci tako pokazuju kako svaki deseti građanin naše zemlje živi u oskudici u kojoj si ne može priuštiti da na vrijeme plaća račune, stanarinu, a rijetko si može priuštiti obrok koji sadrži meso, ribu i sl. 

Eurostat

Stopa teške materijalne deprivacije za Hrvatsku tako iznosi 10,3 posto što je ipak smanjenje u odnosu na prethodnu godinu za nešto više od dva postotna boda. U EU taj je postotak 6,7 posto i pokazuje kako čak 33 milijuna Europljana živi u oskudici. 

Najpogođenija kućanstva su ona s jednim članom, a dva odrasla člana, s dvije plaće, bilježe manje postotke materijalne deprivacije. Po popisu koji prati mogućnosti kućanstva da ispuni neke sasvim obične troškove života na 'luksuznoj' listi tako se nalazi i nemogućnost kućanstva da si priušti perilicu, telefon, grijanje u hladnim mjesecima, te neočekivane financijske troškove.

Većina europskih zemalja ipak bilježe pad postotka materijalne deprivacije, a među članicama EU najveći pad od odnosu na 2016. godinu zabilježen je u Rumunjskoj. Najveća stopa koja pokazuje kako građani ipak dobro žive, zabilježena je u Bugarskoj i Grčkoj, 30 odnosno 21,1 posto. Najniže stope bilježe se u Švedskoj, Luksemburgu, Nizozemskoj i Finskoj.