Ekonomix
1328 prikaza

Kako posluju kompanije koje unatoč krizi nižu milijunske dobitke?

Tvornica Kraš
1/19
Boris Ščitar/ PIXSELL
Strojevi u Saponiji, Krašu, Francku, Končaru i M SAN-u nisu stali ni u recesijskim godinama

Opstale su zbog rekordnog izvoza, stare recepture ili najpoznatijih slastica. Saponia, Kraš, Franck, Končar i M SAN tvrtke su koje spašavaju Hrvatsku. Njihovi strojevi nisu stali ni u recesijskim godinama. Dok prolazimo pogonima Končara na zagrebačkom Jankomiru, na sve strane - buka i rad. Bušilice, rezači, kompresori, peći za sušenje i ljudi – dugogodišnji radnici, proizvode transformatore svih veličina - od onih koji stanu u džep do onih veličine
nekoliko lokomotiva. 

- Hrvatska je, prema dostupnim statistikama, po glavi stanovnika najveći proizvođač transformatora u svijetu - kaže Tatjana Kukavica, pomoćnica direktora prodaje u Končar – Mjernim transformatorima. Na Jankomiru su smještene još dvije tvornice: Končar - Distributivni i specijalni transformatori te Končar - Energetski transformatori. Prve dvije članice su grupe Končar, a u trećoj im je partner Siemens. Ova posljednja digla je nedavno na noge cijelu Hrvatsku, a neki su prvi put čuli da se u Končaru ne proizvode samo perilice i
štednjaci. Zbog njihova transformatora, grdosije od 140 tona, u Hrvatsku je prvi put sletio Antonov 225, najveći avion na svijetu, kako bi ga prevezao do kupca na Filipinima. Najbolji je to dokaz kakvu vrijednost imamo.

Zbog transformatora u Hrvatsku sletio Antonov

Tajna uspjeha svih triju tvornica je izvoz. Hrvatska i regija premalene su za ono što se ovdje može proizvesti.

- Pravo pitanje je kome ne izvozimo? Narudžbe iz inozemstva, bile direktne ili indirektne, čine oko 83 posto poslovanja. Osvojili smo dva posto svjetskog tržišta - kaže Tatjana. 

Na tu poziciju nisu došli, očekujući da se njima netko prilagodi. Kreirali su transformatore (uređaje koji služe za prijenos viših napona na niže, prilagođene ispitnim instrumentima, a mogu biti ugrađeni u trafostanice, na manja industrijska postrojenja itd.) prema željama kupaca. Na primjer, zbog kupca iz Indije koncipirali su potpuno nov i vrlo zahtjevan proizvod.

Riječ je o mjernim transformatorima od 800 kilovolti (gotovo dvostruko više nego je uobičajeno za dobar dio zemalja s kojima surađujemo). Zapošljavaju 245ljudi, a unutar Končar – Mjernih transformatora posebno je zanimljiv pogon izrade glavne izolacije bez kojeg energetski uređaji ne bi postojali, a u kojem rade žene - njih 74.

- Primijetili smo da muškarci nisu bili precizni i strpljivi za namatanje. Mada je to vrlo neobično s obzirom na to da isti posao u stranim tvrtkama jednako dobro rade i muškarci - kaže Tatjana. Velika tajna uspjeha je što ova tvrtka uspješno prodaje – znanje. Ne kupuju licence od drugih tvrtki. Sve što se rodi u njihovoj tvornici rezultat je pameti njihovih zaposlenika. 

- U Kini smo otvorili joint-venture kompaniju s partnerima iz te zemlje. Prodali smo im dokumentaciju uz pomoć koje oni mogu izrađivati iste proizvode kao mi ovdje za potrebe tamošnjeg tržišta – kaže. Na istoj lokaciji, 466 zaposlenika radi u tvrtki Končar – Distributivni i specijalni transformatori gdje se proizvode srednji energetski, distributivni te specijalni transformatori koji služe u prijenosu i distribuiranju električne energije.

Godišnje se proizvede 30.000 tona Faksa

Oni su “mala braća” transformatora koji je prevozio Antonov, ali za svakog tko ih prvi put vidi jednako su zapanjujuće grdosije.

- Za izradu srednjeg energetskog transformatora od 60-ak tona potrebno je oko godinu dana, a njegova vrijednost je oko 500.000 eura. Dok za izradu distributivnih i specijalnih transformatora treba znatno manje vremena, teže oko tone, te ih se proizvede oko 5000 na godinu. Narudžbe se svake godine povećavaju - govori specijalist transformatora dipl. ing. Zvonimir Mas.

Možda najimpresivniji dio te tvornice, a kojim se iznimno ponose je laboratorij za ispitivanje
koji izgleda kao iz SF filma. Zadnja je to postaja prije isporuke i jedinstven na ovim područjima - baš kao i sve tri spomenute tvornice. U njega je uloženo 106 milijuna kuna, a ima i simulator groma jakosti 1,2 milijuna volti. Nakon testa sve je spremno da Končarev proizvod ponovno ode u svijet. I proizvode iz osječke Saponije može se naći posvuda. Iako su u regiji jedni od najznačajnijih igrača, njihove proizvode kupuju i u Egiptu, Australiji, Indiji ili Švedskoj. 

Nekad davno na ovim prostorima postojali su Zlatorog, Merima i Dita. Tako bi mogao započeti nekrolog bivšoj kemijskoj industriji bivše države. Unatoč golemoj ratnoj šteti na postrojenjima koja su bila na crti razdvajanja, Saponia je odlučila ne dopustiti ući u tu nisku propalih tvornica - nekad ponosa svojih gradova. U kemijskoj industriji, koju država nije štitila, uspjela se obraniti i gotovo u svim segmentima poslovanja zadržati liderske pozicije u
regiji. Netko je izračunao da je Faks Helizim, njihov najvažniji brend kojeg se godišnje proizvede oko 30.000 tona, dosad proizveden u količini koja bi bila dostatna napuniti kompoziciju vlaka dugu nevjerojatnih 13.500 kilometara! Lani je brend slavio 45 godina.

- U svojim počecima bio je revolucionaran proizvod, prvi koji je sadržavao enzime i praktički je odredio budućnost tvrtke. Doveo je do društvene prekretnice jer se pojavom tog deterdženta rublje počelo strojno prati - govore u Saponiji koja je svoju povijest započela 1894. kao mala radionica za proizvodnju sapuna.

Iste te godine u Osijeku počela je i gradnja poznate konkatedrale, a gradom je vozio tramvaj s konjskom zapregom. Unatoč problemima s kojim se suočavaju, od rasta cijena sirovina, pada kupovne moći i sveopće usmjerenosti na kupnju na akciji, u Saponiji vjeruju da je prosperitet nemoguć bez novih proizvoda i investiranja. Lani su pustili u rad novu liniju za proizvodnju sapuna, izašli s novom linijom antibakterijskih sapuna, a ovu su jubilarnu godinu obilježili s inoviranom i posebno dizajniranom linijom najpoznatijih brendova. Saponia je tvrtka koja, i ovogodišnjim rastom prihoda od četiri posto svjedoči kako u Hrvatskoj nije sve crno, a cilj im je i dalje povećavati proizvodnju i prodaju.

Sa sličnim problemima se suočavaju i u najvećoj tvornici slatkiša u Hrvatskoj – u Krašu. Ipak, blag, sladak i nostalgičan miris koji se širi u okolici tvornice na zagrebačkim Ravnicama dokazuje kako tvornica naveliko i još bolje radi unatoč poplavi konkurencije od ulaska Hrvatske u EU. U strogo kontroliranim pogonima proizvodi se 250 proizvoda te još toliko varijacija. Iako ne skrivaju da im inozemni konkurenti mrse planove, tim koji se čini kao velika obitelj daje sve od sebe da ostanu lideri. Njihova tajna je receptura od koje neće, kako tvrde, odustati ni ako im tržište servira još veća davanja i opakije zapreke. U posljednje vrijeme ponajviše su uložili u Dorinu. Zovu je crvenim otokom u ljubičastom moru, aludirajući na zastupljenost najvećeg suparnika Milke u prodavaonicama u cijeloj Europi.

Ratko Zvrko izmislio slogan za Kiki bombone

- Nastala je ‘90-ih i ime je dobila po Dori Krupićevoj. Također, u imenu ima i značenje francuske riječi zlato. Baza joj je receptura po kojoj smo 1911. godine proizvodili čokoladu u prethodnici Kraša, Unionu. Lani smo joj priuštili potpun facelifting. Novi omot, novi proizvodni pogon, ali okus nismo mijenjali – objasnila je Andreja Hanžek, direktorica Službe tržišnog razvoja i trgovačkog marketinga. 

No postoje i proizvodi koji konkurente godinama ostavljaju nekoliko koraka iza sebe. Najprodavanija pralina u Hrvatskoj – Bajadera, inače je naziv za orijentalnu dvorsku plesačicu.

- U jednom istraživanju smo ispitivali koliko će ljudi prepoznati Domaćicu bez ambalaže. Njih čak 97 posto znalo je o čemu je riječ - ponosni su u Krašu. A što se tiče Napolitanki – Kraš, prema njihovim analizama, proda čak pet puta više Napolitanki s čokoladnom kremom nego proizvođač koji je prvi iza njih.

- U Saudijskoj Arabiji ih obožavaju, zbog njih se Napolitanke rade u tri smjene u Krašu kako bismo mogli podmiriti zahtjeve - govori Mijo Batinić, direktor Službe financija i strateškog kontrolinga. Krenuli su i u osvajanje Japana i Koreje. Govori kako im je izvoz porastao šest posto ove godine u odnosu prema lani.

Svaki dan iskrcaju četiri kamiona sirove kave

- Ulaskom u EU Hrvatska je postala slobodno tržište i smatramo da bi država ipak trebala više podržati svoju proizvodnju. Uvozimo najkvalitetniji kakaovac iz Gane i Obale Slonovače i zato su čokolade specifičnog okusa - kaže. 

No provjereni proizvodi, smatraju u Krašu, uvijek će imati svoga kupca. I zato im nikad nije palo na pamet mijenjati recept ili slogan ‘Bilo kuda, Kiki svuda za voćnu karamelu’. Izmislio ga je pisac Ratko Zvrko prije 80 godina, dok je još bio gimnazijalac. Tu je i bombon 505. Sve recepture su tada, prije 90 godina kada je prvi put proizveden, u Unionu bile označene rednim brojem, a onaj za voćni bombon bio je pod brojem 505. Tada je i iscrtavanje crte na bombonu bio novi tehnološki izum. Kraševa čokoladica Životinjsko carstvo poznata je kao najtanja čokoladica s pratećim sličicama koje se skupljaju u edukativnom albumu, a u životnom vijeku brenda prodano je nevjerojatnih 2,5 milijuna čokoladica. U ovoj godini zaposlili su 40 radnika.


U još jednoj uspješnoj hrvatskoj tvornici Francku, koji je lani imao neto dobit od 20,1 milijun kuna, su u posljednje dvije godine zaposlili 96 novih radnika. Najprodavaniji brend im je Jubilarna kava. Popularnu Ciglicu tako su nazvali kupci zbog izgleda, a danas i u tvornici – kad govore o Jubilarnoj kavi u vakuumskom pakiranju od 250 grama koriste taj naziv.

- Predstavljena je 1982., a pakiranje omogućilo je da mljevena kava dulje zadrži svježinu - objašnjavaju u Francku. Svaki se dan u pogone tvornice iskrcaju dva do četiri kamiona krcata jutenim vrećama sirove kave – što je 23 do 26 tona po kamionu. Slijedi prvi korak – čišćenje, a svaki sljedeći korak toliko je uredan da se kava tijekom cijele proizvodnje ne vidi. Kroz pogone se samo osjeti miris.

- Čista zrna prebacuju se u čelične silose iz kojih se, prema planu proizvodnje, uzimaju određene količine, prže i idu u strojeve, velike mlince za mljevenje - objašnjava Nevenka Divjakinja, direktorica proizvodnje. 

Nakon samo pet koraka kava izlazi zapakirana na proizvodnim trakama. Na tom putu u kontrolnoj sobi neprestano se provjerava boja, kvaliteta, finoća... U istom kompleksu pakiraju se i čajevi te instant-napici poput cappuccina. Uz to, Franck je potpuno preporodio Hercegovac kod Garešnice. Maleno mjesto poznato je po proizvodnji Čipi čipsa, prvog hrvatskog čipsa. Sirovinu otkupljuju isključivo od hrvatskih proizvođača.

I direktor mora proći svaki korak proizvodnje

- Držimo 35 posto udjela na hrvatskom tržištu čipsa – kaže Ivana Tavra iz Francka. Najstariji proizvod iz trenutačnog portfelja Franckovih proizvoda je kavovina Kneipp, koja datira iz 1918. godine, dok je 1960. pokrenuta proizvodnja kava. Grickalice rade 40-ak godina. 

Među najboljim tvrtkama u Hrvatskoj je i M SAN Grupa. Tjedan dana skladištenja i rada na proizvodnoj traci, a tek potom napredovanje. Svojevrsnu inicijaciju u vodećem hrvatskom distributeru informatičke i elektroničke opreme prošao je i Žarko Kruljac, član uprave M SAN Grupe.

- Ako niste sami probali raditi u svakom dijelu ove tvrtke, ne možete je ni kvalitetno voditi – objašnjava Kruljac. Svoj moto primjenjuje na svakog novog zaposlenika, pa makar on ciljao na direktorsku poziciju.

Prije devetnaest godina tvrtka je počela s otvaranjem male trgovine na Trešnjevci, a koja je prodavala računala i opremu. Danas cijela M SAN Grupa ima 430 zaposlenih u
zemljama regije , a u Hrvatskoj radi njih 126. Partneri su im svi vodeći proizvođači IT opreme i potrošačke elektronike poput HP-a, Samsunga, Asusa, Microsofta, IBM-a itd.

- Na godišnjoj razini u cijeloj regiji imamo više od 4300 stalnih kupaca - rekao je Kruljac. I dok se mnogi za vrijeme krize orijentiraju samo štednji i otkazima, članovi uprave odlučili su odigrati na kartu iskrenosti.

- O krizi smo govorili već početkom 2008., a strategiju smo odmah podijelili s radnicima. Nema smisla ništa skrivati, to donosi samo probleme: ljudi dolaze nervozni na posao, neki traže novi... Osim toga tada smo intenzivno počeli pripremati naše robne marke MS (oprema poput računalnih miševa, slušalica...), Vivax (televizori, klima-uređaji, tableti , mobilni telefoni i mali kućanski aparati) i MSG (računala) za utakmicu na europskom tržištu - rekao je Kruljac. Danas izvoze svoje robne marke čak i u Južnu Ameriku. Kako bi ostali konkurentni, otvorili su tvornicu u Kini, ali ostvarili i veliku želju – pokrenuti proizvodnju TV uređaja u Hrvatskoj.

- Made in Cro – godinama se to nije vidjelo na TV uređajima a mi smo to ostvarili – kaže Vladimir Brkljača, voditelj Vivax odjela. Prijavom na natječaj Ministarstva gospodarstva osigurali su dio sredstava kojim su u distributivnom centru u Rugvici financirali novu proizvodnu traku za sklapanje televizora. Iz pogona je za vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva u Brazilu svaki dan izlazilo od 400 do 500 novih televizora. Također, posebno su ponosni na klimatizacijske uređaje koji su osim regionalnog osvojili poljsko tržište te na distribuciju igračaka koju su započeli kad se prije nekoliko godina tržište pomalo ispraznilo krahom jakih tvrtki u toj branši.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.