Istraživali su što se sve nalazi u kanalizaciji, a otkrili su, pa..., nema boljeg izraza za to opisati nego "rudnik zlata". Istraživači Švicarskog federalnog instituta za znanost i tehnologiju vode (EAWAG) proučavao je mulj 64 pogona za pročišćavanje otpadnih voda u ovoj zemlji i izračunao da godišnje kroz kanalizaciju Švicarske prođe 43 kilograma zlata. Naravno da nije slučajno da se to bilježi baš u Švicarskoj s toliko zlata s kojim se izrađuje, trguje, koje se čuva...
Vrijednost takvog blaga na tržištima danas bila bi 1,8 milijuna dolara i sigurno apsolutno nikoga ne bi bilo briga zbog egzotičnog porijekla takve hrpe ovog plemenitog metala. Samo, problem je u tome što svo to zlato u kanalizacijskim sustavima Švicarske u prosjeku nije u takvoj koncentraciji da bi i uz današnju tehnologiju bilo isplativo prikupljati ga iz mulja koji se nakuplja u pogonima za pročišćavanje.
EAWAG je u svakom slučaju zanimalo, kao i za sve druge tvari iz kanalizacije, koliko je tolika količina tog metala opasna po okoliš. Zaključak je da je riječ o tako niskom koncentracijama da to ne predstavlja opasnost po okoliš. No, tu nije i kraj ovoj priči. Na nekim mjestima u Ticinu na jugu zemlje koncentracija zlata u kanalizacijskom mulju ipak jest takva da bi bilo isplativo ekstrahirati ga.
Može se samo i zamisliti da određeni broj ljudi u Švicarskoj već dva dana, otkako je EAWAG objavio rezultate svog istraživanja, vrlo konkretno radi na ovome kako bi ugrabio ovaj posao. EAWAG je u kanalizacijskom mulju tijekom jedne godine pronašao još i oko 3000 kilograma srebra, 1070 kilograma gadolinija, 1500 kilograma neodimija, 150 kilograma iterbija, redom izrazito rijetkih metala, često s važnom primjenom u visokim tehnologijama, s kojima bi svatko znao što činiti samo da mu dopadne šaka.
U kantonu Jura pronađene su relativno visoke koncentracije rutenija, rodija i zlata, pretpostavlja se kao posljedica tamošnje urarske industrije. U Graubündenu i Wallisu pronašli su visoke doze arsena, skoro sigurno kao posljedica tamošnje lokalne geologije. Osim toga, znanstvenici su izračunali i to da kroz švicarsku kanalizaciju godišnje prođe i 0,2 posto svukupnog godišnje uvoza aluminija te čak 4 posto godišnjeg uvoza bakra.
