U prošlom broju Expressa otkrili smo da država ima nenaplaćenih nevjerojatnih 11,4 milijarde kuna koje su se trebale sliti u državni proračun. Otkriće je izazvalo čuđenje u javnosti pa smo pitali i svako pojedinačno ministarstvo zašto ne naplaćuju novac, koji su razlozi duga i što su poduzeli. Dodatno, izvješće o državnom proračunu je pokazalo i da 20 ministarstava duguju više od dvije milijarde kuna, ali da im i nad glavom visi gotovo sedam milijardi kuna potencijalnih obveza koje će porezni obveznici možda morati platiti po raznim sporovima.
Kad se zbroji sve nenaplaćeno, dugovi ministarstava i potencijalne obveze dolazimo skoro do godišnjeg iznosa koji država, primjerice, troši za godišnje plaće svih zaposlenih u javnom i državnom sektoru. Radi se o golemim iznosima, ali većina ministarstava nije pokazala nikakvu volju da obrazloži onima koji sve plaćaju o čemu se radi. Treba pohvaliti osam ministarstava koji su poslali obrazloženja.
Pa čak i ako neki odgovori nisu potpuni, oni su položili svoje račune javnosti. I iz već dostavljenih podataka je vidljivo da ima nevjerojatnih priča za jednu uređenu državu.
No ono što je iznenađujuće, inače otvoreni ministar financija Zdravko Marić potpuno ignorira naše uporne upite iz tjedna u tjedan. Ministarstvo financija, u čijem je sastavu i Porezna uprava, ali naplaćuje i novac za mirovinsko osiguranje, ima visokih 6,8 milijardi nenaplaćenih potraživanja. Istodobno ima i više od 273 milijuna potencijalnih obveza po sudskim sporovima. Zašto nisu naplatili taj novac? Koliko je u tom iznosu doprinosa i što su poduzeli za naplatu? Samo su neka od pitanja na koja nismo dobili odgovor.
"Ako dio ljudi u ovoj državi ne plaća poreze, doprinose i ostale obveze, onda znači da svi oni koji uredno plaćaju daju i previše. Kad bi svi plaćali svoje obveze, onda bi se otvorio prostor da nam svima budu manji porezi. Trebali bi detaljno obrazložiti zašto tako neefikasno naplaćuju obveze i što su poduzeli da ih naplate. Jer ovako se opravdano javlja sumnja da jedni dobivaju ovrhe za male dugove, dok se drugima gleda kroz prste. A to nas onda vodi do drugog problema, da zakoni ne vrijede isto za sve", kaže Davor Huić, predsjednik Udruge poreznih obveznika Lipa.
Ali većina ministara ipak ne želi položiti račune poreznim obveznicima. Primjerice, samo neslužbeno doznajemo da Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo obrane imaju stotine sudskih sporova koje gube zbog prekovremenih sati djelatnika. Na to plate i sudske troškove te zatezne kamate, ali opet nastavljaju s istom praksom. Ni jedni ni drugi nam nisu odgovorili o milijunima kojima bi trebali odgovorno upravljati.
No što se krije u odgovorima osam ministarstava koji su ipak transparentniji prema onima koji ih plaćaju? Po odgovoru Ministarstva graditeljstva, koje vodi Predrag Štromar (HNS), ispada da građani koji su dobili jeftinije kredite i stanove po programu POS-a prilično masovno ne plaćaju svoje rate. Također, s druge strane, ministarstvo gubi milijunske sporove. Od 755 milijuna kuna koje nisu do kraja 2018. naplatili, nisu nam točno specificirali na što se koji dio duga odnosi.
Ali ministarstvo i Agencija za pravni promet, koja je gradila POS-ove stanove, navode da angažiraju odvjetnike kako bi naplatili dugove koji su dani za kredite kupcima na obročnu oplatu 30 godina. Istakli su samo jedan spor s građevinskom tvrtkom težak 60 milijuna kuna. Dodatno, ministarstvo muči muku i s naplatom kazni i troškova od onih koji su bespravno gradili, objekti su im srušeni, a oni bi trebali platiti račune. Kažu da su tu pokrenuli ovrhe.
S druge strane, oni kojima je srušeno tuže ministarstvo, ali ističu da te sporove uglavnom dobivaju. Ministarstvo graditeljstva je pak izgubilo gotovo 239 milijuna kuna vrijedne sporove, ali nisu pojasnili detalje. Prijeti im gubitak još 402 milijuna kuna sporova koji su na sudu. Za više od 10 milijuna kuna tuže i vlasnici stanova u kojima su zaštićeni najmoprimci.
Ministarstvo unutarnjih poslova pak muku muči s naplatom kazni. Na kraju godine su imali gotovo 299 milijuna kuna nenaplaćenih potraživanja, ali ističu da se njihova potraživanja i obveze mijenjaju svakodnevno. Nisu specificirali iznose, no nenaplaćene kazne su na prvome mjestu, a tu kažu da moraju često voditi i sudske postupke. Nevjerojatno je da su im čak i neki gradovi ostali dužni za vatrogasna vozila koja su trebali sufinancirati.
"Pojedine lokalne jedinice svoju obvezu nisu ispunile", navode u MUP-u, ali nisu rekli tko im je to ostao dužan
Odgovor MUP-a otkriva da se moraju mučiti i s naplatom osiguranja utakmica, preprate novca, praćenja opasnih tereta i certificiranja. Dio potraživanja za stanove ili razminiranje dospijeva u obrocima pa je dio potraživanja smanjen ove godine. Ministarstvo je imalo i dugove od gotovo 80 milijuna kuna, ali kažu da su oni podmireni jer se radi o materijalima za osobne iskaznice i registarske pločice. Ministarstvo državne imovine ima registriranih čak 500 milijuna kuna, što je jedan od većih iznosa.
No Goran Marić (HDZ) kaže da se taj iznos odnosi na preuzeta potraživanja od Agencije za osiguranje štednih uloga i sanacije banaka. To su stara potraživanja i vrlo su neizvjesna, no ako je samo to potraživanje, onda još i dobro naplaćuju zakupnine, koncesije i najamnine.
Problemi s dugovanjima Ministarstva zdravstva Milana Kujundžića već su poznati. Bolnice su na kraju godine dugovale 1,78 milijardi, a taj dug raste. Ali i oni imaju 730 milijuna nenaplaćenih potraživanja. Kažu da je to novac koji bolnice potražuju od HZZO-a, a koji on ne želi podmiriti. U oštrom tonu su poručili da HZZO ne plaća usluge osnovne zdravstvene zaštite i probijanje limita.
"Oni moraju odgovoriti zašto ne priznaju pruženu zdravstvenu uslugu", kažu u Kujundžićevu ministarstvu, a kako se radi o državnom zavodu, očito se radi o ozbiljnom sukobu.
Ministarstvo ima i 385 milijuna sporova, a jasno je da ih medicinsko osoblje tuži zbog prekovremenih sati.
Kod Ministarstva zaštite okoliša postoji 22 milijuna kuna nenaplaćenih koncesija, ali kažu da je to još malo jer ukupno godišnje od koncesija uprihode 996 milijuna kuna. Pomalo nevjerojatno, neki poduzetnici ne plaćaju čak ni rad povjerenstva koje im procjenjuje studije zaštite okoliša. No iskače i podatak da Nacionalni parkovi nisu naplatili više od 19 milijuna kuna, a Agencija za ugljikovodike čak 73 milijuna kuna koncesija za istražna polja za naftu i plin.
Ministarstvo znanosti na kraju godine nije naplatilo 466 milijuna kuna, što se čini nevjerojatno visokim iznosom. No oni ističu da su tu i 129 fakulteta, veleučilišta te agencija i da se radi o uslugama koje su pružili na tržištu. Većina duga još nije dospjela. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture ima nenaplaćenih 97 milijuna kuna.
Od toga većina otpada na kamate Autoceste Zagreb - Macelj, 66 milijuna kuna, i bit će naplaćene kad se ostvare uvjeti za povrat zajma. Ministarstvo može vjerojatno i zaboraviti na gotovo devet milijuna kuna od koncesija 3. maja i Nautičkog centra Prgin, koji je u stečaju. Čak 401 milijun kuna vrijedan je spor koji je dostavljač CityExpress pokrenuo protiv ministarstva ranijih godina jer smatra da je oštećen. Ministarstvo poljoprivrede nam je odgovorilo, ali njihovi dugovi su zanemarivi.
Reagiranje Ministarstva financija
Nakon objave ovog teksta u tiskanom izdanju stiglo je očitovanje iz Marićevog ministarstva iz kojeg se opet ne može puno više saznati o dužnicima i zašto nisu platili, ali ga prenosimo u cijelosti:
Nenaplaćena potraživanja odnose se na potraživanja za poreze, doprinose, upravne i administrativne pristojbe, pristojbe po posebnim propisima i naknade, kazne i upravne mjere.
U strukturi potraživanja najveći udio ima Porezna uprava. Očitovanje Porezne uprave navodimo u nastavku teksta:
"U postupanju pri naplati poreznog duga Porezna uprava postupa prvenstveno prema odredbama Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj 115/16 i 106/18, dalje u tekstu: OPZ) te posebnih propisa koji uređuju postupke ovrhe.
Porezna uprava kontinuirano prati porezne dugove te pokreće i vodi postupke naplate i ovrhe prema svim poreznim dužnicima, vodeći se istim kriterijima za sve porezne obveznike iste kategorije, na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. Unatoč poduzetim mjerama, porezni dug može ostati nenaplaćen ako porezni dužnik nema imovine iz koje bi se dug mogao naplatiti, odnosno imovina koju ima u vlasništvu je temeljem zakona izuzeta iz ovrhe.
Konkretne podatke o dužnicima i strukturi njihova dugovanja nismo u mogućnosti iznositi budući da je sukladno članku 8. OPZ-a Porezna uprava dužna podatke čuvati kao poreznu tajnu.
Mjere koje se sa ciljem naplate poduzimaju su opomena, ovrha novčanih sredstava na računima, ovrha pljenidbom gotovog novca, ovrha na pokretninama, tražbinama, imovinskim pravima i nekretninama dužnika.
Na dio upita u vezi dostave podataka o subjektima koji su dužni Ministarstvu financija te dostave podataka o najvećim sudskim sporovima temeljem kojih postoji potencijalna obveza Ministarstva financija, a koja potraživanja i obveze su iskazane u Prijedlogu godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna za 2018. godinu, navodimo da je prema članku 8. stavku 1. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16 i 106/18) propisano da je porezno tijelo dužno kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima. Iz navedenog razloga nismo u mogućnosti dostaviti tražene podatke o subjektima nenaplaćenih obveza prema Ministarstvu financija te o najvećim sudskim sporovima u kojima postoji potencijalna mogućnost nastanka obveza Ministarstva financija, jer navedeni podaci predstavljaju poreznu tajnu.
Međutim, napominjemo da prema članku 8. stavcima 7. i 8. Općeg poreznog zakona obveza čuvanja porezne tajne nije povrijeđena ako Ministarstvo financija – Porezna uprava bez pristanka poreznog obveznika objavi na svojim mrežnim stranicama popis dospjelih i neplaćenih dugova po osnovi poreza na dodanu vrijednost, poreza na dobit, poreza na dohodak i prireza, doprinosa za obvezna osiguranja, trošarina, posebnih poreza, poreza na promet nekretnina, iznosa na ime naknade za koncesiju te carina, ako je ukupni iznos duga:
1. veći od iznosa 100.000,00 kuna za fizičke osobe koje obavljaju djelatnost
2. veći od iznosa 300.000,00 kuna za pravne osobe i
3. veći od iznosa 15.000,00 kuna za sve ostale porezne obveznike.
Popis dospjelih, a neplaćenih dugova iz stavka 7. ovoga članka objavit će se 31. listopada svake godine.“
Što se tiče upita o obvezama, Ministarstvo financija nije imalo dospjelih nepodmirenih obveza na dan 31. prosinca 2018. godine, kao što je i iskazano u Prijedlogu godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna za 2018. godinu.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Toliko o Hrvatskoj pravnoj državi ! Upravo zato nam treba Gospodin Kolakušić da uvede red i zakon koji će za sve biti isti ! Ovako se običnim građanima i malima blokiraju racunu i vrše ovrhe a onima sa vezom, i ... prikaži još!i koji mogu dati u džep nekome, se opraštaju milijarde !?