Spotify, tvrtka za streaming glazbe i sličan sadržaj, čije se usluge koriste u skoro svim najrazvijenijim zemljama svijeta, u ponedjeljak je imala svoj najveći dan od osnutka 2008. Tog je dana na New York Stock Exchange izišla sa svojom inicijalnom ponudom dionica po cijeni od 132 dolara po dionici. Sljedeći dan dionica je bila već na 149,60 dolara, a u međuvremenu je u jednom trenutku dosegnula čak i 165,90 dolara.
Spotifyju na burzi, dakle, na početku ide jako dobro, a stvar je zanimljiva zato što je riječ o tvrtki koja posluje – praktično bez profita. To onda otvara pitanje zašto bi nekome tvrtka bez profita bila zanimljiva dotle da juriša na njene dionice. Spotify godišnje zarađuje oko pet milijardi dolara. Tri četvrtine tog iznosa, pa čak i više od toga, međutim, odlazi na plaćanje autorskih prava i pripadajućih dijelova producentskim kućama, autorima glazbe, umjetnicima.
U konačnici se do kraja godine istopi svih pet milijardi, ali ostaje nešto drugo. Spotify diljem svijeta ima 70 milijuna pretplatnika, a uz to još 90 milijuna slobodnih korisnika, pa u konačnici kladioničari novcem na burzi prirodno smatraju da će tvrtka uspjeti, da se u nju isplati ulagati. Fenomen ulaganja u tvrtke koje posluju bez profita, ali se u njih vjeruje zato što imaju smisla i potencijala, nije nov fenomen i uglavnom je povezan s tehnološkom razvojnom eksplozijom od 90-ih. U nekim slučajevima kupnja takvih dionica se isplatila, u nekima nije. Pa se prisjetimo nekih slučajeva.
Webvan.com – bila je riječ o on-line kupnji namirnica koja je krajem 90-ih kupcima obećavala dostavu kupljenih artikala u roku od 30 minuta od narudžbe. U multimilijunskim gradovima Amerike to je imalo jako puno smisla, tvrtka je krenula kupovati velika skladišta, no nakon nekoliko mjeseci dionica koju se na vrhuncu plaćala 30 dolara, pala je na samo nekoliko centi. 2001. je tvrtka propala i za sobom u bezdan povukla 800 milijuna dolara.
eToys.com – bila joj je misija natjecati se s divom u prodaji igračaka Toys R' Us. Startala je na burzi 1999., dionica joj je isprva bila 20 dolara, da bi već prvog dana skočila na 76 dolara. Dvije godine poslije ispalo je da eToys u tome nije uspio, propao je, a u osvetničkoj akciji Toys R' Us kupio je domenu etoys.com.
Pets.com – ovo je bila inačica Webvana za potrebe kućnih ljubimaca. Menadžeri su uprskali stvar zato što su ubacivali ogromne novce u reklamiranje, zanemarujući samo poslovanje. Tako su u siječnju 2000. svoju prvu reklamu lansirali na Super Bowlu, platili je 1,2 milijuna dolara, zapravo su te godine uz zaradu od 619.000 dolara ulupali čak 11,8 milijuna na reklamiranje. 268 dana poslije nakon što su pokupili 82,5 milijuna dolara na lansiranju dionica, uspjeli su bankrotirati.
Boo.com – i oni su imali odličan start na burzi sa svojim on-line prodavanjem modne odjeće. Ali su stvar zeznuli na nevjerojatnom propustu. Svoje stranice za narudžbe kreirali su za tada brze internetske veze s modemima od 56k i više, a čak i u Londonu mnogi još nisu imali takvu internetsku vezu. Ljudima se stranica učitavala naprosto predugo i – 18 mjeseci od početka sve je propalo.
Zynga – dovoljno je reći samo video igra Farmville, stvar ovisnosti za jedne, noćna mora s proganjanjem za druge. Čuvena po svojim društvenim video igrama, Zynga je na inicijalnom izlasku s dionicama digla čak jednu milijardu dolara, procjenjivala se na 7 milijardi, da bi već u prvoj godini njena dionica izgubila 74 posto svoje vrijednosti.
Facebook – sretna priča, mnogi će primijetiti, lako moguće da jednim manjim dijelom ima neke posredne veze s time što je Mark Zuckerberg s izlaskom na burzu krenuo dosta kasnije od prethodnih primjera – 2012. A na otvaranju čak nije niti izgledalo dobro, cijena dionice je isprva padala. Incijalnih 38 dolara do kraja godine se prepolovila. No, ovdje se znalo kako se radi, bez ikakvih podsjećanja na aktualne probleme s Cambridge Analyticom i nakon zaključenja "prve petoljetke" Facebook je vrijedio 152 dolara po dionici, a danas je na 159,27.
