Ekonomix
1791 prikaza

Naftni giganti na udaru - moraju platiti za klimatske štete

Deepwater Horizon, 2010.
US Coast Guard/ public domain
Po velikim kompanijama udaraju sudskim tužbama zbog šteta od klimatskih promjena; ribari, nacije, gradovi diljem svijeta...

Može li skupina ribara koji love morske rakove spasiti Zemlju? Tako postavlja pitanje Foreign Policy u svom članku o novom trendu u borbi protiv klimatskih promjena. 14. studenog SAD je po prvi put doživio da privatne osobe, konkretno ribari iz Kalifornije i Oregona, otjeraju na sud naftne kompanije i da traže odštetu.

Riječ je o 37 tvrtki koje zarađuju na crpljenju nafte i plina od kojih ribari traže da im nadoknade gubitak zarade zbog devastacije tržišta Dungenessovih rakovica na Pacifiku, što je dokazano direktna posljedica zagrijavanja oceana. Ova klimatska promjena direktna je posljedica korištenja fosilnih goriva, što je znanstvena činjenica, te je direktna i jasna uzročno posljedična veza između zarade naftnih kompanija i uništenja znatnih dijelova ribarstva u Kaliforniji i Oregonu.

Požari oko Atene Pola stupnja Znanost Zatopljenje od 1,5 °C mnogim Hrvatima je život ili smrt

Nije to i jedini njihov argument. Pojedini pravni stručnjaci kažu da je tužba koja je na Vrhovni sud u San Franciscu sjela ovog mjeseca pravi pravosudni zemljotres, unatoč tome što je do sada medijski prošla nezapaženo. Ovime se pokazuje da su i odvjetnici i privatne osobe u SAD-u napokon spremne sudski posegnuti za brdom dokaza o klimatskim promjenama, ali i dokazanim brojnim akcijama velikih naftnih kompanija koje su desetljećima tajile i zaustavljale činjenice o svojoj krivnji za sve gore uništenje planetarne klime i prirode.

Sve to u dobu dok i jedan predsjednik SAD-a, Donald Trump, nastavlja javno tvrditi da ne vjeruje u znanstvene dokaze o tome da industrija čovječanstva uništava svijet.

"Ovo je prvi put u SAD-u da je privatni tužitelj tužio fosilnu industriju za štete", kazao je za FP David Bookbinder iz libertarijanskog think tanka u Washingtonu Niskanen Centra.

Riječ je o parnici što su je pokrenuli ujedinjeni privatni tužitelji. No, stvari su u ovom smjeru krenule i ranije. Još u srpnju prošle godine kalifornijski okruzi San Manteo i Marin iz Zaljeva San Francisco plus Imperial Beach iz okolice San Diega tužili su 37 naftnih i plinskih kompanija zbog sve bržeg rasta mora što se tamo itekako osjeća u vodu šteta.

Njihovi argumenti identični su navodima iz tužbe ribara iz Kalifornije i Oregona, a skoro je identičan i popis kompanija koje tuže: Chevron, Exxon, BP, Royal Dutch Shell, ConocoPhillips, Citgo Petroleum, Arch Coal...

Industrija | Author: Pexels Pexels

"Tuženi su znali oko 50 godina da zagađenje stakleničkim plinovima iz njihove proizvodnje fosilnih goriva ima ozbiljan utjecaj na klimu Zemlje i razine mora. S tim znanjem, tuženi su poduzeli korake kako bi zaštitili svoju imovinu od takve prijetnje tako što su investirali ogromna sredstva u istraživanje i usavršavanje infrastrukture, kao i u planove za eksploataciju novih prilika za zaradu u svijetu što se zagrijava", stoji u njihovoj tužbi.

U veljači ove godine Pariz je najavio da razmatra tužbu protiv Totala, Shella, BP-a, Exxona i drugih zbog katastrofalnih poplava u tom gradu iz svibnja 2016. Posljednji u nizu je Republika Vanuatu koja je sada objavila da je angažirala pravni tim kako bi istražio mogućnost da na sud tjeraju i kompanije koje zarađuju na fosilnim gorivima i pojedine države, čak i financijske institucije koje basnoslovno zarađuju na nafti, plinu ili ugljenu.

Vanuatu je pacifička država, površine oko petine Hrvatske i s oko 270.000 stanovnika. Ova nacija pretrpjela je 2015. godine udar ciklona Pam koji je vjetrovima s udarima od 250 kilometara na sat, na udare i od 280, pobio 16 ljudi i nanio Vanuatuu štetu od 360 milijuna dolara. Na taj način, u samo nekoliko dana od 6. do 22. ožujka, Vanuatu je ostao bez čak 61 posto svog BDP-a, što je šteta kakvu je malo koja zemlja pretrpjela čak i u Drugom svjetskom ratu.

Metković, poplava 2010. Klimatske promjene Top News More će rasti do 10 metara, pogledajte Jadran 2100.

Prema slovu Pariškog sporazuma, zemlje poput Vanuatua ne bi trebale biti ostavljene da lagano umiru napuštene od svih, obnova bi se trebala financirati iz Green Climate Funda. No...

"Zemlje poput Australije koje su među najgorim zagađivačima proglasile su da neće uplaćivati", kazao je neki dan za Guardian vanuatuanski ministar vanjskih poslova Ralph Regenvanu.

Australije je inače jedan od daleko najagresivnijih proizvođača, izvoznika i zagovaratelja ugljena kao energenta. Zbog takve politike sadašnja ekonomski izrazito konzervativna vlada na udaru je teških optužbi, između ostalog jer i Australija trpi strašne štete po prirodu i ekonomiju, pa i u životima ljudi, od klimatskih promjena. Na pomolu je stoga u Australiji smjena vlasti na izborima.

Vanuatu je pak jedna od sve brojnijih zemalja koje traže primjenu cilja od najviše 1,5°C zagrijavanja atmosfere planeta, umjesto dogovorenih 2°C, kako bi se spriječilo da se klimatske promjene dotle otmu kontroli da postanu – nepopravljive. Još prije godinu, dvije dana pokrenula se također sve brojnija, masivnija zajednička platforma diljem svijeta, u kojoj su aktivističke ekološke udruge, vlade, gradovi, male i velike, pa i neke od najvećih tvrtki svijeta, kako bi skupa udarali po naftnim i inim fosilnim kompanijama, po vrijednostima njihovih dionica i po bankama koje ih kreditiraju.

Nastavak na sljedećoj stranici...

  • Stranica 1/2
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.