Okršaj u Zagrebačkoj banci: Prali novac, a banka je šutjela

Zagrebačka banka može očekivati “sočnu” kaznu, koja je poruka i svim ostalim bankama da moraju pojačati sustav nadzora i striktno poštovati procedure propisane za sprečavanje pranja novca. 

Kaže nam to sugovornik iznimno upućen u nalaz HNB-a u Zagrebačkoj banci. Nikad se nije dogodilo da se ni u jednoj banci u Hrvatskoj otkrije tako velik iznos sumnjiva novca i transakcija koji su prešli preko računa, a da banka nije ispravno reagirala i prijavila potencijalno pranje novca.  

Iako je predsjednik uprave Zabe Miljenko Živaljić zbog toga dao ostavku, a zatim su otišla još dva člana uprave, banka o svemu šuti i ništa ne komentira. 

A zapisnik nadzora HNB-a čiji je manji dio objavio Jutarnji list već otkriva dramatičnost. Čak 1,79 milijardi kuna u 4848 transakcija je bilo sumnjivo, ali banka je prijavila Uredu za sprečavanje pranja novca tek nešto više od pola njih: 2925. Sav taj novac je podignut u Hrvatskoj u gotovini nakon što je došao u zemlju s različitih računa. Podiglo ga je 88 različitih osoba, a njihov identitet zasad nije objavljen. I to je jedan krak u kojem je utvrđen nadzor. 

Drugi krak je isticanje srpskog poduzetnika Milana Popovića među sumnjivim transakcijama. Popović trguje bakrom i opremom za rudarenje, posluje preko raznih inozemnih računa, od Cipra, preko Srbije do Švicarske, a u Hrvatskoj je najpoznatiji kao bivši suprug Severine, s kojim je vodila mučnu brakorazvodnu parnicu i bitku za skrbništvo nad sinom. Dijelovi zapisnika koji su objavljeni su zaista tek manji dio cijelog nalaza od 300 stranica.

U njima se navodi da je preko četiri računa tvrtki kojima je stvarni vlasnik Popović u manje od četiri godine prošlo milijardu i 46 milijuna kuna. Od toga je bilo sumnjivo, a ne prijavljeno Uredu za sprečavanje novca čak 488 milijuna kuna. Ali kako nam je neslužbeno potvrđeno, a i iz tvrdnji samog Popovića, tih 488 milijuna kuna nije unutar ranije spomenutih 1,79 milijardi kuna koje su podignute u gotovini.

Sudski proces Ekonomix Jugobanka prijeti PBZ-u i Zabi: Vratite nekretnine!

- Ja znam samo ono što se pojavilo u medijima jer me baš nitko ni o čemu nije službeno obavijestio. Ali odgovorno tvrdim: od sveg tog novca koji je prošao kroz račune nije bilo niti uplata u gotovini niti sam ja digao jedan cent u gotovini – ustvrdio nam je Popović.

Treći krak nadzora odnosi se na dubinske provjere klijenata koje je banka trebala provoditi nad određenim klijentima, pa su manjkavosti utvrđene za 79 od 118 klijenata. 

I HNB je o ovom slučaju prilično zakopčan, ali smo od upućenih uspjeli doznati neslužbeno par detalja. Banka se već očitovala o ovom nadzoru i HNB je sve poslao na sud. Paralelno je sva dokumentacija poslana i Uredu za sprečavanje pranja novca. Ono što je jasno je da ne mora biti da su sve transakcije i bile pranje novca. 

To tek treba utvrditi jer nadzornici HNB-a nemaju mogućnost nadzora i tvrtki i njihovih bilanci. Dakle, banka će dobiti kaznu jer je evidentno da nisu imali utvrđene obrasce za prepoznavanje sumnjivih transakcija i nisu ih prijavili Uredu za sprečavanje pranja novca.

Dionica banke već danima postupno gubi na vrijednosti, a teško je razlikovati koliko je to zbog ove afere, a koliko zbog globalne panike uzrokovane korona virusom. Kad sud donese svoju presudu, ona će biti javno objavljena, pa će se znati i više detalja. 

Sad je na potezu Ured za sprečavanje pranja novca. Oni su dobili detaljna izvješća od HNB-a, koja će im biti polazna točka u utvrđivanju jesu li sumnjive transakcije zaista bile pranje novca ili su potpuno legalno pokrivene računima. 

U HNB-u potpunim okretanjem pile naopako smatraju kritike da oni nisu ništa poduzeli i opovrgavaju informacije da je signal za nadzor Zagrebačke banke došao iz Italije i SAD-a te povezan je s aferom UniCredita u Europi. 

- To je bio redovan nadzor. I svake godine se izabere i dubinski provjeri četiri-pet banaka. Nepravilnosti je bilo i ranije, ali u znatno manjoj mjeri. U međuvremenu je znatno postrožena regulativa za sprečavanje pranja novca, pa je i to djelomično uzrokovalo ovako velik srazmjer afere. Ipak, i same nadzornike je iznenadilo što su otkrili u Zagrebačkoj banci tako velike iznose sumnjivih transakcija – kaže naš sugovornik.

Opet Kuščević Top News Tajni vlasnici s Malte kupili milijune kvadrata u Dalmaciji

Obradimo prvo 1,79 milijardi kuna koje su stigle iz inozemstva u Hrvatsku preko različitih računa. Taj novac je podiglo 88 ljudi, ali zasad je nepoznat u kojem razdoblju. Iznos od skoro 5000 transakcija sugerira da se radi o nizu “manjih” transakcija. Novac u gotovini je podizan u niz manjih poslovnica u Istri.

Nadzornici su utvrdili da se radi o sumnji na ono što se naziva Talijanska tipologija. A hrvatska javnost je već imala priliku do u detalj na jednom domaćem slučaju utvrditi glavna obilježja te tipologije - u aferi Remorker. Ista stvar se i sada događala preko računa u Zagrebačkoj banci, ali ovaj put je odredište bila Hrvatska.

Potvrđeno nam je da su sudjelovali i talijanski državljani u podizanju novca. U aferi Remorker novac je izvlačen iz HAC-a i Hrvatske gospodarske komore. Ukratko, tvrtke koje su radile za HAC su uplaćivale novac za fiktivne usluge malim tvrtkama kojima je pravi vlasnik bio Igor Premilovac, a navedeni direktori su samo bili paravan.

Zatim su te tvrtke taj novac prosljeđivale na račune tvrtke Remorker, koja je bila registrirana u Češkoj. Novac je preko posrednika podizan s Remorkerova računa u Austriji, a zatim se ta gotovina dijelila kao mito među uključenima.

Ista stvar je bila u HGK. Samo što je tada, prema svjedočenju, Nadan Vidošević davao naloge za isplate malim tvrtkama, pa je zatim put novca bio jednak i vraćao se u gotovini njemu. Te optužbe ni danas nisu dokazane na sudu, proces još traje bez nepravomoćne presude iako je prošlo sedam godina. 

I to govori koliki posao čeka istražitelje. Prvo Ured za sprečavanje pranja novca mora utvrditi nezakonitosti, a tek onda prijaviti DORH-u. Iako su direktive pooštrene, tu je veliki problem u suradnji na razini EU, koja još nema jedinstveni Ured koji bi se tim bavio nego nacionalni uredi surađuju i ovise o pomoći jednih drugima. Ali tu je “kvaka 22”. Čim se i utvrdi da je bilo nezakonitosti u jednoj državi i otvori se istraga, ona postaje tajna i više se ne mogu dijeliti podaci.

Cherie Blair Top News Brani Gazdu i diktatore - porijeklo novca je ne zanima

- Bez jedinstvenog ureda na razini EU, borba protiv pranja novca i financiranja terorizma je znatno otežana - kaže nam upućeni sugovornik.

U slučaju Milana Popovića radilo se o drugačijim sumnjama. Nadzor navodi da su postojala četiri računa tvrtki kojima je prošlo više od milijardu kuna. Transakcije preko tri računa u iznosu od 488 milijuna kuna “udovoljavaju zakonskoj definiciji sumnjivih”, navodi se u nalazu nadzora.

Popović nam objašnjava da su njemu računi u banci naprasno zatvoreni u travnju prošle godine, a nadzor je bio u drugoj polovici godine, pa Popović vjeruje da je kolateralna žrtva.

- Imam osjećaj da su oni zatvorili stotine računa kako bi one stvarno sporne i sumnjive bilo teže pronaći. Od tih milijardu kuna koje su u četiri godine prošle preko računa čak 90 posto je bilo između mojih tvrtki. Pa neću ja prati novac sam sa sobom – kaže Popović.

Ipak, tvrtka Celanova ulaže u nekretnine, pa je primjerice kupila dva stana, poslovni prostor i garažu u Zagrebu, nekretninu na Hvaru, a druga tvrtka Lardero Assets je gradila kuću u Zagrebu u kojoj Popović živi.

Ulaganje u nekretnine može biti način pranja novca. Novac prije kupnje prođe kroz nekoliko računa kako bi se zameo trag i podrijetlo. Pitamo Popovića što će biti ako istražitelji krenu od nekretnina i vrate se, recimo, deset transakcija unatrag...

- Naći će da je sve čisto! Jedna od četiri najveće svjetske tvrtke radi mi reviziju svake godine i, da je bilo nepravilnosti, oni bi ih prijavili. Za sav novac koji je prošao računima postoje fakture u slučaju da se radilo o trgovini strojevima i ostalom opremom. Novac za nekretnine je došao od isplaćene dobiti mojih tvrtki u svijetu. Na te dividende je plaćen porez u matičnim državama, bilo Cipru, Švicarskoj ili nekoj drugoj zemlji. Poštovali smo svu regulativu, a u nekretnine u Hrvatskoj ulažem jer smatram da će i u budućnosti postojati velika potražnja za najmom nekretnina – kaže Popović.

Kaže i da očekuje da ga iz banke kontaktiraju ako bilo što treba dostaviti ili dodatno objasniti jer nema nikakve mrlje na njegovim transakcijama.