Kad bi netko neupućen čitao veliki božićni intervju premijera Andreja Plenkovića pomislio bi da je Hrvatska zemlja sretnih ljudi.
- Imamo najbolju turističku sezonu, rast BDP-a, povećanje izvoza i industrijske proizvodnje, smanjenje deficita, ... povećanje zaposlenosti, rast plaća, povećanje mirovina, manje poreze,... učinkovitije upravljanje državnom imovinom i državnim poduzećima... nabrajao je predsjednik hrvatske Vlade uspjehe kojima nam je uljepšao život u 2017. godini.
Pa čemu onda 200.000 iseljenih u posljednjih šest godina? Zašto svake godine Hrvatska ostane bez grada veličine Karlovca ili Varaždina? Čemu toliko dezertera, kako ga kadi biskup Vlado Košić?
Možda bi se baš sad trebalo prisjetiti prošlogodišnjeg Božića, kad je premijer, slično kao i ove godine, pun optimizma uoči najvećeg katoličkog blagdana, izašao pred kamere i odlučno najavio otkup dionica Ine od MOL-a, prodajom dionica HEP-a.
- Mi očekujemo da će cijeli ovaj proces trajati otprilike godinu dana. Vjerujem da je to razuman rok i razuman okvir. Nastojat ćemo ga voditi vrlo precizno, vrlo transparentno i zakonski uređeno. A što se tiče vodstva procesa, ono će imati i političku i stručnu dimenziju, najavio je tad veliku transakciju i u siječnju otkrio da je Hrvatska zatražila poništavanje arbitražne odluke u slučaju INA-MOL, donesene 23. prosinca 2016. godine pred Arbitražnim sudom.
Pljuska iz Švicarske
Potkraj listopada ove godine stigla je i prva pljuska. Švicarski Savezni sud glatko je odbio zahtjev za poništenjem arbitraže koju je Hrvatska izgubila od mađarske naftne kompanije.
Danas, godinu dana kasnije, Plenković kaže da su prije dva tjedna pokrenuli proces odabira financijskih savjetnika u vezi moguće kupnje dionica Ine i moguće naknadne prodaje strateškom partneru. Tek sredinom siječnja 2018. odabrat će investicijskog savjetnika, a onda i eventualnog strateškog partnera. Na pitanje tko bi to bio, premijer odgovara da 'postoji interes potencijalnih
strateških partnera ali zasad nisu pristigle konkretne ponude'. Dakle, još uvijek - nula bodova.
Siječanj još nije ni završio, a pred Plenkovićem su se našla dva nova problema. Najprije je na sjednici Vlade odbio prijedlog saborskih zastupnika za smjenu ministra znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Pave Barišića zbog, kako je rekao, 'pogrešnog navođenja fusnota' u svom znanstvenom radu, a već početkom idućeg mjeseca uspio je zbog toga pred cijelim Saborom omalovažiti našeg uglednog i svjetski priznatog znanstvenika Ivana Đikića.
Oglasio se i po pitanju sporne ploče poginulim pripadnicima HOS-a u Jasenovcu na kojoj je uklesan ustaški pozdrav 'Za dom spremni'. Pozdrav nije smatrao delikatnim jer, kako je rekao, 'ovo nije ploča u spomen nekome u kontekstu Drugog svjetskog rata i ustaškog režima'.
Pomična ploča
Tek u rujnu, osam mjeseci kasnije, ploča je iz Jasenovca preselila u Novsku. Na pitanje ploče i pozdrava 'Za dom spremni', vraćao se tijekom 2017. još mnogo puta, da bi inicirao osnivanje Vijeća za suočavanje s posljedicama totalitarnih režima i najavio da bi do ožujka 2018. trebali riješiti i tu dilemu.
U veljači je pak podržao ministra obrane Damira Krstičevića zbog ideje da ponovno uvede obavezni vojni rok.
- Hrvatski narod voli vojsku, rekao je egzaltirani Plenković, ali se ubrzo otkrilo kako ni on, ni tadašnji predsjednik Sabora i koalicijski partner iz Mosta, Božo Petrov nisu služili vojni rok. Prvi zbog blažeg oblika anemije – tzv. talasemie minor, a drugi zbog problema s vidom.
U ožujku je na red došla 'afera dnevnice' u kojoj je glavni osumnjičenik bio Tomislav Saucha. Bivši predstojnik ureda bivšeg premijera Zorana Milanovića, optužen je zbog isplata dnevnica za 57 nepostojećih službenih putovanja, a njegovi donedavni partijski kolege ostavili su Sauchu na vjetrometini, da sam dokazuje nevinost. Saucha je zbog toga istupio iz SDP-a i postao nezavisni
saborski zastupnik, a kako će se uskoro pokazati, i vrlo koristan glas HDZ-u i vladajućoj koaliciji. Uglavnom, Andrej Plenković sazvao je 6. ožujka tiskovnu konferenciju na kojoj je izvijestio da se krađa novca nastavila i nakon odlaska Milanovića i Sauche iz Vlade, te najavio:
- Zamolio sam da DORH u cijelosti preuzme ovaj slučaj i da se istraže svi putni nalozi u Vladi proteklih godina.
Da bi dokazao svoju odlučnost, na pressicu u Vladu priveo je i glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana. Iako DORH u kaznenim postupcima djeluje kao neovisno tijelo, ovim se potezom namjerno ili nenamjerno signaliziralo da bi Vlada i premijer mogli odigrati važnu ulogu u daljnjem postupanju DORH-a.
Saucha kao HDZ-ova cheerleaderica
Mjesec dana kasnije Sauchin glas u Saboru spasio je Plenkovićevog ministra financija Zdravka Marića od smjene, a od tada je HDZ u bivšem SDP-ovcu dobio sigurnu ruku za sve svoje prijedloge.
Zadnji dan ožujka premijer je najavio odlučnu bitku za dovođenje Europske agencije za lijekove u Zagreb:
-Cijeli proces trajat će, po mom uvjerenju, do kraja ove godine a mi ćemo staviti u prvi plan naše argumente, posebno našu tradiciju javnog zdravstva i činjenicu da smo nova članica EU, koja trenutno na svom teritoriju nema niti jednu EU-ovu agenciju. Međutim, to je proces u kojem ćemo morati još dosta lobirati.
Pola godine kasnije u Bruxelles je otišlo moćno izaslanstvo u sastavu Milan&Milan – Bandić i Kujundžić. Ministar zdravstva Kujundžić je briljirao. “Thanks for your coming. I'm a Croatian minister and I'll speak Croatian”, izjavio je i govor nastavio na hrvatskom, kao i Bandić koji je na novinarska pitanja također odgovarao na materinjem jeziku.
Rezultat: EMA nije došla u Hrvatsku, a Hrvatska je dan prije glasanja herojski povukla kandidaturu zbog – sumnje u namještanje rezultata.
Što je Bandić rekao u Bruxellesu dok je davao izjavu HINI, najbolje je ne prepričavati:
No, važnost dolaska EMA-e Plenković je silom prilika morao brzo zaboraviti. U travnju se Agrokorov toranj već opasno ljuljao i Vlada je imala prečeg posla. Po hitnom postupku 6. travnja na snagu je stupio 'lex Agrokor', odnosno Zakon o postupku izvanredne Uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja, za koji ni danas ne znamo tko ga je sastavljao. Tim zakonom hrvatska
država preuzela je odgovornost za spašavanje posrnulog koncerna koji je krahom ugrozio cjelokupno hrvatsko gospodarstvo.
DJ-takeover u Agrokoru
Na čelo tvrtke došao je financijaš i DJ Antonio Alvarez III iz financijske tvrtke Alvarez&Marsal, a sa suradnicima se zadržao točno tjedan dana. Za svoj rad poslali su fakturu u studenom, s iznosom od 11.200.000 kuna, odnosno 1.600.000 kuna po danu. Na čelo Agrokora Vlada je postavila privremenog upravitelja Antu Ramljaka, a ni danas se ne zna kako će završiti ova afera. Prema Ramljaku, trošak za oko 140 savjetnika, koštat će ukupno između 58-69.000.000 eura – dakle oko pola milijarde kuna.
Odlazak Mosta iz vladajuće koalicije jedva je dočekao Ivan Vrdoljak, predsjednik HNS-a. Iako je obmanjivao svoje birače i hrvatsku javnost kako HNS ni u kojem slučaju neće ulaziti u koaliciju s HDZ-om, to se ubrzo dogodilo. Već početkom lipnja. Zauzvrat Plenković je u Vladi resor obrazovanja dodijelio HNS-ovoj Blaženki Divjak, dok je graditeljstvo dao Predragu Štromaru. Vrdoljak je
manevrom otišao s mjesta predsjednika stranke, da bi se evo – pred neki dan, vratio se na isto mjesto pa počeo bulazniti o novom ministarstvu informatizacije i valjda virtualne stvarnosti.
Koaliranje s HNS-om koštalo je Plenkovića još jednog odlaska. Ovaj put napustio ga je ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier, koji se vratio u saborske klupe. Stier nije mogao podnijeti koaliciju s HNS-om i bio je skloniji novim parlamentarnim izborima na kojima bi – bio je uvjeren Stier – HDZ osvojio još nekoliko saborskih mjesta. Plenković je Stierovu logiku nazvao oportunističkom.
Istovremeno, na elegantan način riješio se utega Pave Barišića kojeg nije smijenio, nego je, kako je rekao Barišić, 'razriješen u koalicijskom preslagivanju'.
Nekako u to vrijeme Plenković je raščistio i sa partnerima s tvrde desnice – Zlatkom Hasanbegovićem i Brunom Esih, kad su njih dvoje odlučili sami otići na lokalne izbore. Zbog odustajanja od dvoje saborskih zastupnika, Plenković se našao na udaru notornog desničara, biskupa Košića koji ga je u javnom pismu optužio za političku prostituciju.
Sam sebi šef
Nakon odličnih rezultata na lokalnim izborima i nakon što je političkom trgovinom prikupio dovoljan broj glasova u Saboru, Plenković je mogao bar malo odahnuti, no aktualiziralo se pitanje stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja. Tako je već početkom srpnja morao osobno sjediti na sjednici na kojoj je predsjednica Povjerenstva Dijana Vican, prvi put ukrstila koplja s HNS-ovom novom ministricom obrazovanja Blaženkom Divjak.
Tri mjeseca kasnije nimalo demokratski, iznerviran pitanjima o reformi obrazovanja i radu Povjerenstva, premijer je bio odrješit:
- Povjerenstvo je moje kako god okrenete. Čitajte pravila pa ćete vidjeti. Ne pod Vladom, čak isključivo poda mnom. I ja mogu njime predsjedati kad god hoću.
U praksi bi to izgledalo doista zgodno - da sam sebe postavi na čelo Povjerenstva i da sam sebi bude odgovoran, te pregovara s ministricom koju je sam imenovao.
Atraktivni požar
U srpnju Plenković se sastao i sa slovenskim kolegom Mirom Cerarom. Bio je to razgovor gluhog i nijemog. Dok je Plenković inzistirao na poništenju odluke arbitražne komisije i novih pregovora oko granice u Piranskom zaljevu, Cerar je tražio upravo suprotno.
Tek što je pogasio požar u vlastitoj stranci i Vladi, premijer se zatekao sredinom srpnja opet na velikom zgarištu. Ovaj put riječ je bila o pravom i stravičnom požaru u Splitu i okolici. Katastrofa je bila tim veća jer su stanovnici grada, zajedno s vatrogascima bili prepušteni sami sebi. Da se nisu samoorganizirali, požar bi progutao i dobar dio grada. Umjesto da barem izraze empatiju,
HDZ-ovci su, opijeni netom osvojenom izbornom pobjedom, na društvenim mrežama prenosili dijelove Plenkovićevog trijumfalnog intervjua.
Sam premijer, koji je vatrogascima u 2017. godini iz budžeta oduzeo milijun kuna, obišao je zgarište s 30 sati zakašnjenja, a od svega je ostala zapamćena antologijska rečenica:
- Požar je bio interesantan iz razloga što je praktički došao do kuća i atraktivan jer je u pitanju sam Split.
Ribanje i ribarsko prigovaranje
U kolovozu, prije no što je otišao na odmor, najavio je kupovinu vojnih zrakoplova, a pod pritiskom Udruge Lipa koja je sakupila 150.000 potpisa protiv uvođenja poreza na nekretnine, premijer je izjavio da do daljnjeg od njega i odustaje.
Skoknuo je i do Savudrije i 23. kolovoza poručio hrvatskim ribarima:
- Radite sve i ponašajte se na moru kao i dosad. Arbitražna presuda za Hrvatsku nije važeća, ne priznaje je Vlada a imamo i jasnu poziciju hrvatskog Sabora. Granično pitanje je otvoreno. Moramo biti zreli.
Rezultat takve zrelosti u kojoj je Sloveniji dodijeljeno 2/3 Piranskog zaljeva, bio je i novi sastanak s Cerarom prije nekoliko dana u Zagrebu. Odnosi su toliko nategnuti da se njemački tisak upravo raspisao o mogućem oružanom sukobu. Čak ni njegov govor pred Općom skupštinom UN-a nije dao nikakve rezultate iako je podsjetio da u ruci već dvije godine ima audio snimke kao dokaz o
korumpiranosti slovenskih političara i arbitražnih sudaca.
Jesen je prošla u znaku potjere za Ivicom Todorićem koji je konačno lociran u Londonu i zato do daljnjeg nedostupan već tradicionalno neefikasnom hrvatskom pravosuđu, odakle preko svog bloga skoro svakodnevno prijeti novim tužbama protiv jedine mu i najdraže domovine - Republike Hrvatske.
Potkraj listopada skoro u isto vrijeme – premijer Plenković i ministar obrane Damir Krstičević zatrubili su u ratne trube i uveli novi termin u hrvatski svakodnevni govor.
- Mi smo u hibridnom ratu, zaključili su, a da niti jednom riječju nisu građanima objasnili zašto i protiv koga se taj rat vodi.
Tako se došlo valjda i do teme o kupovini vojnih aviona. Od koga će se avioni nabaviti odlučit će se uskoro, a za njih će se iz proračuna izdvojiti u idućih 4-5 godina oko 7,5 milijardi kuna.
Naravno, još jednom se izdašno nagradilo branitelje i ispunili su se svi njihovi zahtjevi koje su postavili još u šatoru. Dodatne povlastice, veće mirovine, novi automobili, prednost pri zapošljavanju njih i njihove djece, rezultiralo je povećanjem budžeta za Ministarstvo branitelja za oko 200.000.000 kuna, a prema proračunima Gorana Beusa Richenberga iz GLAS-a izračunalo se da će za sve to do 2025. godine hrvatski građani platiti oko 5.000.000.000 kuna.
Nek se troši!
Istovremeno u tom Ministarstvu revizija je prije desetak dana utvrdila da je u posljednjih 20 godina čak 718 korisnika stambenih kredita ostalo dužno 4.400.000 eura. Od 200 nasumično odabranih korisnika kredita, samo je njih 54 koristilo sredstva namjenski. Do danas su razne vlade, uključujući i Milanovićevu, braniteljima otpisale 180.000.000 kuna koje su dobili da bi pokrenuli vlastiti posao, ali sredstva nisu trošili namjenski. Ministar Tomo Medved pravda se da je riječ o dugovima starim i po 20-ak godina, no svejedno u godinu dana ni jedno nije izvijestio o problemu nikoga, pa ni DORH.
Prije nekog vremena Udruga poreznih obveznika 'Lipa' objavila je kampanju prikupljanja novaca za 'Crnu knjigu trošenja javnog novca'. Riječ je o knjizi u kojoj će 'Lipa' objaviti sve slučajeve netransparentnog trošenja naših novaca koje dajemo državi kroz razne poreze i namete.
Budući da je kampanja uspješno završila 28. 12., za očekivati je da će javnost u dogledno vrijeme dobiti pedantni uvid u to kako Vlada i državne institucije bacaju naš novac koji nam oduzimaju porezima i raznim nametima. Tako je obećao Lipin predsjednik Davor Huić i pozvao građane da im dojave svaku makinaciju s našim poreznim novcem.
Evo kako je 'Lipa'' motivirala donatore: ako nam donirate 10 USD – to je iznos koji ste ove godine već poklonili za nabavku 603 nova državna automobila. Ako nam donirate 50 USD – toliko ste već 2017. poklonili Hrvatskim autocestama.
Sa 100 USD subvencionirali ste Hrvatske željeznice, čak ako se i niste vozili vlakom. Još 500 USD svaki porezni obveznik dao je za razne subvencije i poticaje – poput onih za pašnjake koji krave vidjeli nisu. A svatko od nas je još 1000 USD ove godine dao za podmirivanje kamata na javni dug.
Drugim riječima, svaki hrvatski građanin koji plaća porez, u 2017. godini morao je u vjetar baciti 10.500 kuna ili – primjerice - četiri penzionerska mjeseca životarenja, dva mjeseca života radnika s prosječnom plaćom, ili jedno prekrasno ljetovanje onima koji si ga mogu priuštiti.
Opet mirovinski fondovi
Kako će završiti afera Agrokor to će se znati tek za nekoliko mjeseci kad se zbroje svi gubici mirovinskih fondova koji su ulagali u dionice raznih Todorićevih tvrtki, koje danas grcaju u dugovima po raznim jamstvima koja su davali Agrokoru. A svaki mjesec iskoči pokoji novi kostur iz ormara.
Istovremeno, na kraju 2017. godine premijer Andrej Plenković obratio se hrvatskim građanima božićnom čestitkom u kojoj je, pored ostalog napisao:
- Iščekujući kršćanski blagdan mira i zajedništva promišljamo što smo u odlazećoj godini učinili ili propustili učiniti za sve potrebite. Ohrabreni novom snagom i božićnim duhom skromnosti, nesebičnosti i solidarnosti, odgovorno ćemo i nesebično služiti čovjeku i njegovu dobru.
Avioni - milioni
Vjerojatno misli na sve pacijente koji mjesecima čekaju na bolničkim listama za najobičniji pregled, kao i na sve one oboljele od rijetkih bolesti koji moraju novac za liječenje prikupljati humanitarnim akcijama jer nam je zdravstvo u minusu od oko 8.000.000.000 kuna.
Tko zna, možda jednog dana i to dođe na red, nakon što kupimo dovoljno oružja, podmirimo minuse Hrvatskih auto cesta i Hrvatske željeznice, nabavimo dovoljno službenih automobila, konačno nakon 20 godina unovčimo otok Smokvicu, kad Narodne novine obustave proizvodnju WC papira i kad pravosuđe konačno počne raditi svoj posao.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
nema nam spasa,190.000 mladih je vani išlo
Plenkovic bi trebao sto prije shvatiti: Sto HDZ bude duze zivio to ce Hrvatska duze i bolnije umirati. Jedino eutonazijom HDZ moze poceti reanimacija ljeceenje i ozdravljenje Hrvatske.