Ekonomix
26017 prikaza

Posudili novac Agrokoru, a 'jedu države za doručak'

Ante Ramljak
Igor Soban/PIXSELL
Taj “lešinarski fond” je, naime, kupio obveznice Agrokora za 30-40 posto cijene

Vulture, grabežljivi, strvinarski ili lešinarski fondovi, imaju jednostavnu logiku: samo loša država ili kompanija dobra je prilika za zaradu.

Stvar će dobro objasniti kamatarska logika: čovjek u povoljnoj prilici posuđuje novac od banke, pa joj ga vraća. Čovjek u neprilici posuđuje novac od kamatara pa im ga ne vraća. 

Kulmerovi dvori Juriš na Agrokor Ekonomix Rusi Todoriću plijene dionice - sljedeći Kulmer?

Ali kamatarima nitko ne ostaje dužan: oni upravo čekaju takve jadnike, kojima onda plijene imovinu, naplaćujući se višestruko jer kamata svakog dana raste i vrlo brzo premašuje glavnicu.

Ako vam kamatar posudi novac i kaže: “Vi ste fantastična poslovna prilika”, što to znači? Znači da ćete uskoro nositi gaće na štapu, dok će kamatar prodavati vašu kuću, na kojoj će ostvariti sjajan profit. 

Ono “fantastična prilika” on je, naime, rekao iz svog a ne iz vašega kuta..

"Smatramo da je Agokor fantastična kompanija koja će najviše vrijednosti zadržati ako se održe na okupu njezine ključne sastavnice", rekao je prošlog tjedna Večenjem listu Thomas Wagner, jedan od čelnih ljudi hedge fonda koji je Agrokoru posudio novac. 

Tu je izjavu, od koje se čovjeku može nakostriješiti kosa na glavi, Hrvatska televizija prenijela bez objašnjenja, kao pohvalu simpatičnog Djeda Mraza koji u torbi punoj darova nosi novac za spas Agrokora i usput dijeli komplimente.

No logika je Wagnerova komplimenta jasna: ako se Agrokor restrukturira i počne vraćati novac, mi ćemo sjajno zaraditi. 

Taj “lešinarski fond” je, naime, kupio obveznice Agrokora za 30-40 posto cijene. 

Ako se Agrokor oporavi, vratit će im puni iznos, sto posto nominalne vrijednosti obveznica; ako ne uspije, oni će se već naplatiti na druge načine. Fondovi imaju novca i strpljenja.

Mercator Ovršena imovina Top News Konačni pad: Sberbank će prodati Mercator za mizeriju

Ako Agrokor ne vrati lovu, oni će tužiti i čekati. Tužit će državu. Nakon pet ili deset godina sudovanja dobit će puni iznos novca, a možda i kamate i - puna šaka brade. 

Hedge fondovi specijalizirani za riskantna ulaganja u zadnje vrijeme imaju sve manje prilika jer se biznis razgranao. 

Zato su omiljene mete Portoriko, Grčka, Argentina, Agrokor te slične države i kompanije u nevoljama. 

Prema jednoj zapadnoj analizi, 22 od 36 analiziranih hedge fondova ulagalo je u zemlje i gradove poput Argentine, Grčke, Detroita i Portorika. Tri hedge fonda kupila su dug u sva četiri slučaja.

"Pozajmljivanje u Portoriku nije slučajno; to je strategija ulaganja. Michael Novogratz, bivši menadžer Fortress Investment Groupa, koja djeluje u Portoriku, Grčkoj i Argentini, kaže da su te zemlje “tako loše da su dobre”...

Cijena koja se plaća za vraćanje duga fondovima je utoliko strašnija ukoliko je zemlja manje moćna.

"Da bi vratio dug, Portoriko je odgodio povrat poreza i plaćanja dobavljačima, smanjio zdravstvenu zaštitu i usluge javnog prijevoza, otpustio 30.000 radnika u javnom sektoru, zatvorio 100 škola, povećao porez na promet za više od 50 posto... 

Stopa siromaštva na otoku je oko 45 posto, a samo 40 posto radne snage ima posao. Zarobljeni u ekonomskoj spirali smrti, ljudi su masovno emigrirali u SAD: Portoriko je izgubio 300.000 građana od 2006. godine.

U Portoriku je danas najteže pronaći kofer, kaže jedan sugovornik.

"Ne mogu ih zadržati na policama. Svi bježe. Wagner misli posve suprotno. On kaže kako je njegov fond pomogao Portoriku, a pomaže i Grčkoj i Argentini.

"U Portoriku smo uložili jedino u dug PREPA-e, tamošnje električne kompanije. Proveli smo restrukturiranje njihova duga, srezali opterećenje, smanjili kamate, produljili rokove dospijeća i period odgađanja plaćanja.

Ante Ramljak Raspad sustava Ekonomix Ramljak se 'pere', a Rusi plijene imovinu Agrokora

Sve je to pomoglo stanovnicima Portorika. Kongres SAD-a prepoznao je učinkovitost naše aktivnosti u Portoriku proglasivši ga jedinim sporazumnim dogovorom oko duga tijekom ondašnje gospodarske krize... 

Naše ulaganje u Grčku temeljimo na predviđanju da će grčka vlada pronaći konstruktivan dogovor s europskim vjerovnicima i MMF-om te da će se grčko gospodarstvo nastaviti oporavljati.

Možemo samo zamisliti kako će se Hrvati radovati ovoj vrsti pomoći - koja će, čini se, doći i u Hrvatske autoceste, i u HEP, i u javne sustave - ali o tom potom. Sami smo izbjegavali provoditi reforme uz umjerenu i prihvatljvu cijenu, sad će nam ih nametati vulture fondovi i MMF, ako javne financije zaškripe. 

Kako je to izgledalo u Portoriku, a i u Grčkoj, vidjeli smo. Teško je povjerovati da će obični ljudi dijeliti Wagnerov entuzijazam. Nastojimo - nastavio je Wagner u Večernjaku - izbjegavati sudske postupke, osim u slučajevima teških kršenja naših ugovora i/ili prava. 

Mi stvari preferiramo rješavati dogovorom, a s mnogim tvrtkama i vladama širom svijeta izgradili smo odlične odnose...

Hrvatska nije pozajmila novac nego Agrokor, i to je jedna od razlika nas i Portorika. No Vlada upravlja Agrokorom, temeljem specijalnog zakona, “lex Agrokora”, koji je - prema mišljenju autoritativnih domaćih kritičara - neustavan, inkonzistentan i pun rupa. 

Jedna od ključnih je ta što u tom zakonu nema roll-up modela kreditiranja, prema kojemu sa svakim novim kreditom koji dajete posrnuloj kompaniji ostvarujete pravo prvenstva naplate za stare kredite. 

To znači da će američki fond za svakih sadašnjih sto milijuna eura kredita dobiti pravo na povrat sto milijuna od prije, koje su kupili po 20 ili 30 milijuna. Fantastična prilika uz mali rizik i malu pozajmicu. 

Za to će vrijeme Rusi, koji su Agrokoru posudili 1,4 milijarde eura, čekati u nekom od zadnjih naplatnih redova, i škrgutati zubima na prijevaru. 

Ante Ramljak u trgovini Konzum Neprofitabilni dućani Ekonomix Konzum u idućih mjesec dana zatvara 27 trgovina

Oni su očito stavljeni u neravnopravan položaj, pa je sigurno da će tužiti državu, a još je sigurnije da će početi s pljenidbom imovine: u vrijeme zaključivanja ovog broja već su Todoriću zapljenili dionice Mercatora i isposlovali sudske zabrane za Frikom i Dijamant u Srbiji.

Hrvatska vlada očito je, stiješnjena između ruskog medvjeda i američkih strvinara, procijenila kako su investitori sa zapada bolja prilika. Sberbank je, doznajemo, već napisao tužbe.

Goranko Fižulić na Telegramu je objavio kritiku ovog modela financiranja, koji nas vodi u stupicu:

"Mi ni danas ne znamo tko je i kada donio odluku o roll-up modelu financiranja po kojem je KHCM dobio pravo da 150 milijuna eura ‘starih’ tražbina prebaci u nove, a ako Sberbank, VTB, J.P. Morgan Securities, BNP Paribas i Goldman Sachs ne konzumiraju svoje zajedničko pravo na 170 milijuna eura, tad KHCM može povećati svoj roll-up na čak 320 milijuna eura.

Javnost se ne treba brinuti zbog toga što su Thomas Wagner i prijatelji kupili taj iznos za najviše 120 milijuna eura te na taj način osigurali bruto dobit od 200 milijuna eura bez obzira na krajnji ishod postupka. Javnost treba brinuti činjenica da primjena roll-up modela izravno povećava gubitak svih ostalih vjerovnika koji u njemu ne sudjeluju, ponajviše spomenutih banaka, jer upravo s njima vlasnici obveznica dijele jamstva kompanija u sastavu koncerna. 

Ivica Todorić | Author: Robert Anić/PIXSELL Robert Anić/PIXSELL
Kako “lex Agrokor” nije izrijekom omogućio roll-up model te je njegova primjena najblaže rečeno dvojbena, nezadovoljni vjerovnici ispostavit će račun Hrvatskoj, u kojoj se, kako to zgodno kaže gospodin Wagner, “strogo poštuje vladavina prava”...

Thomas Wagner kaže da je Fond pozajmio novac Agrokoru jer je to najpovoljniji i najbrži način financiranja.

"Zbog niske kamatne stope u tvrtki ostaje novac, koji će moći u većoj mjeri biti uložen u namirivanje duga prema dobavljačima i vjerovnicima. Vjerujemo da će ovo kreditiranje trajno stabilizirati financijsko stanje tvrtke i s vremenom omogućiti uspješnu reorganizaciju poslovanja", rekao je Wagner, no mi dosad ne znamo kako će izgledati to restrukturiranje i kad će započeti. 

Ante Ramljak u velikom intervjuu za N1 televiziju rekao je da će Agrokor biti dekomponiran, rastavljen na manje kompanije, koje će potom biti prodane na tržištu, da se više nikad ne bi ponovilo stvaranje takvog opasnog hidroencefalosa.

Čini se da će se prvi na udaru, krajem ljeta, naći Konzum, koji će opasno stradati, i ako gledamo broj prodajnih mjesta i ako imamo na umu broj zaposlenih. 

No naše je iskustvo zabrinjavajuće, ako ne i zastrašujuće: U Hrvatskoj je samo jedna veća tvrtka, Pevec, uspješno restrukturirana - pa i onda je, nakon okončanja posla, počela “igranka”. Čini se da su na ovaj ozdravljeni komad sočnog mesa navalili domaći strvinari. 

Nikad niti jedan sustav veličine Agrokora nije bio restrukturiran, osobito ne sudjelovanjem tako malog broja ljudi. Ante Ramljak praktički je i dalje “one man band”, čovjek orkestar, koji je nedavno dobio nekoliko asistenata, ali njihove dionice još nismo čuli.

Thomas Wagner ovako opisuje “svijetlu budućnost Agrokora”:

"Sa Zagrebačkom bankom osigurali smo financiranje u vrijednosti od 400 milijuna eura s konačnim rokom dospijeća za više od tri godine, pa očekujemo da će barem toliko dugo trajati i naše investiranje. Vjerujemo da će Vladin povjerenik vratiti kompaniju na pravi put kako bi ponovno ojačao njezin položaj na tržištu, povećala se profitabilnost, a s vremenom i doseg njezinih najboljih brendova. Za to će biti potrebno vremena. Očekujemo suradnju s ostalim dionicima, koja će osigurati da povjerenik i njegov tim budu uspješni.

"Vjerujemo - dodao je - da koncern može vratiti izgubljeni tržišni udio, pa i dodatno proširiti međunarodni doseg nekih brendova. Smatramo da je Agrokor fantastična kompanija koja će najviše vrijednosti zadržati ako se održe na okupu njezine ključne sastavnice. To je, međutim, izravno suprotno Ramljakovoj viziji, koja se bazira na nepovratnom razdruživanju “ključnih sastavnica Agrokora”.

Nejasno je otkud ovolike razlike u viđenju budućnosti kompanije, to prije što Wagner priznaje da se puno puta sreo s Ramljakom. Gdje i kad su se mogli sresti puno puta? Koji je bio cilj tih učestalih sastanaka?

U međuvremenu, u Zagrebu su se, u krugovima insajdera, počele plesti zanimljive priče. Jedna od njih jest da je “lex Agrokor” osmišljen zato da se najboji komadi nacionalne ekonomije, koja je već dugo na “spirali smrti”, daju u ruke novih, malih Todorića. 

To je repriza privatizacije i pretvorbe. Trošak ove operacije već u startu je, ozakonjenjem državnog preuzimanja Agrokora, prebačen na porezne obveznike: oni će platiti izgubljene sudske procese. 

Hrvatska nije uspjela provesti monetizaciju autocesta, spin off, IPO HEP-a, reformu javne uprave, pa zašto bi upjela s Agrokorom? Koferi će kod nas, kao i u Portoriku, čini se, dugo biti tražena roba...

  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Avatar Pavica Blažević
    blaze272@htnet-dsl 10:50 07.Srpanj 2017.

    svi su krivi za agrokor,od dobavljaća,banke ,političara na vlasi i što su todoriću išli na ruku ,on je žnirao keš i u strane banke a narod neka skuplja plastične boce.....

  • Mmest163 11:46 29.Lipanj 2017.

    Javnost još uvjek nije vidjela taj Vladin tim koji vodi tu akciju,ali još više me zanima tko se bavi uzrokom a ne posljedicama.Do sada je jedino sigurno da će gospodin Upravitelj biti bogatiji za oko milion kuna osobnog dohotka nakon ... prikaži još! isteka 15 mjeseci.(ako je osobni kako mediji govore oko 60 tisuća kuna)

  • Avatar Mumija0001
    Mumija0001 07:44 29.Lipanj 2017.

    Kako to,da onog sveca sa rogovoma,nitko ne dira.a jedini je on krivac,totalni neznalica u financijama("gospodin" Todorić)God bless kriminal.