Ekonomix
296 prikaza

Poznati trgovački lanac lokalcima donosi više štete nego koristi

Lidl
Marijan Murat/DPA/PIXSELL
Jedan od najuspješnijih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, Lidl, možda veseli kupce, ali ne i poljoprivrednike

Prošlog tjedna njemačka televizija ARD prikazala je u sklopu emisije Monitor prilog iz Rumunjske, gdje su istraživali kako ide posao lokalnih proizvođača voća i povrća.

Za početak, novinari su otišli na jednu tržnicu u Bukureštu, gdje ih je zatekao otužan prizor. Štandovi su bili puno svježih namirnica po primamljivim cijenama no kupaca nije bilo ni za lijek. Prodavači su se žalili da su za to prije svega krivi Lidl i Kaufland.

Dodali su da sve veći broj malih poljoprivrednika ozbiljno razmišlja o tome da preore svoja polja i unište plodove i usjeve, jer im se ne isplati plaćati ni najjeftinije radnike (čija satnica košta svega 1.5 eura), kad na kraju nemaju kome prodati svoje proizvode.

Novinare je to iznenadilo, budući da nije nikakva tajna da je njemački Schwarz Dienstleistung KG, pod čijim su okriljem oba navedena lanca, u Rumunjskoj otvorio 186 trgovina, pri čemu ga je financirao servis Svjetske banke za pomoć u razvoju.

Lidl | Author: Marijan Murat/DPA/PIXSELL Marijan Murat/DPA/PIXSELL

Njemački trgovački gigant dobio je kredit od 393 milijuna dolara (po prilično nepovoljnim uvjetima) za proširenje poslova u Hrvatskoj, Srbiji, Poljskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj, koji, s druge strane, jamči privatnim ulagačima da je riječ o 'provjerenim' trgovcima, te zbog kojeg im je država izdala sve potrebne dozvole i potvrde 'preko reda'.

Naravno da kredit koji donosi takve prednosti, postavlja i neke uvjete, s tim da su najznačajniji oni koji kažu da trgovac mora nuditi povoljne proizvode (koje si može priuštiti i siromašnije građanstvo), da mora povećati količinu proizvoda od lokalnih proizvođača hrane, te da mora povećati razmjenu dobara između proizvođača u regiji (da, to je razlog talijanskom, mađarskom, franucskom i sličnim tjednima).

Lokalni proizvođači uopće ne profitiraju

Iako Lidl svugdje nudi proizvode po povoljnim cijenama, to čini na način otkupljuje samo najjjeftinije proizvode, bez obzira odakle dolazili, koje zatim distribuira po cijeloj regiji. Iako to veseli kupce, lako je moguće da na kraju lokalni proizvođači hrane uopće ne profitiraju, kao što je slučaj u Rumunjskoj. 

Naime, na izravan službeni upit novinara koliko posto živežnih namirnica u rumunjskom Lidlu dolazi iz drugih zemalja, dolazi odgovor: 71 posto. Drugim riječima, iako su financirani kako bi se usredotočili na prodaju domaćih proizvoda, oni čine tek 29 posto ponude.

Lokalni proizvođači hrane u Rumunjskoj žale se isto tako da ne samo da njihovi proizvodi ne hrle u ostatak regije, nego ih pokušavaju zatirati i u njihovim privatnim poslovnim pokušajima.

Bibiana Stanciolou je naporno radila kako bi pokrenula posao proizvodnje džema od šljiva. Kako je rastao broj njezinih kupaca, glas o njoj se proširio sve do Lidla, koji je poslao svoje predstavnike da joj ponude ugovor kojim bi se obvezala da će proizvoditi puno veće količine džema, po znatno nižoj cijeni, samo za njih.

Stanciolou je, naravno, odbila, a nedugo nakon toga na policama Lidla osvanuo je gotovo identičan džem, koji doduše košta trećinu manje od njezinog, ali je i pun sastojaka koji počinju sa zloglasnim slovom 'E'. Ti aditivi čine proizvod ukusnim, iako on uopće ne mora sadržavati svježe voće, a čak i ako ga ima, ono može biti iz bilo kojeg dijela svijeta, umjesto iz vaše domovine, piše Deutsche Welle.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.