Dorina, Milka i Kandit čokolade neprimjetno su tijekom godina krize sa 100 grama spale na 80 ili čak 75 grama. Smanjenje gramaže nije pratilo i smanjenje cijena.
Vrećica Zvijezda majoneze umjesto nekadašnjih 100 grama danas ima 90 grama. Iz velike staklenke pekmeza od šljiva “isparilo” je 190 grama, a lakša su i pakiranja keksa. I takva manja pakiranja tek na akciji su jeftinija od prijašnjih, većih.
Svi mi svaki dan za isti novac, koji smo prije ostavljali na blagajnama, danas iz trgovina izlazimo s nezanemarivo manje proizvoda. Potrošačka košarica 24sata koju smo objavili jučer pokazuje da su cijene osnovnih prehrambenih namirnica u usporedbi s 2006. porasle čak 15 posto.
Iako se rast cijena pripisuje i inflaciji činjenica je da su neki proizvodi uistinu manji. A drugi pak imaju veću ambalažu s manje stvarnog sadržaja.
Proizvođači i trgovci smanjivanje ambalaže pravdaju krizom i mijenjanjem imidža kompanije te govore kako nije riječ o zavaravanju kupaca. No u Europskom parlamentu ne dijele njihovo mišljenje.
"Dokad će nam trgovci prodavati zrak", pitala je Europsku komisiju hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan.
I ona je kao potrošačica primijetila da su vrećice čipsa napuhanije nego inače.
"Kupite vrećicu koja izgleda golemo, gurnute ruku i tek negdje na dnu dođete do čipsa", slikovita je bila Borzan.
Podsjetila je na istraživanje provedeno u 13 europskih zemalja koje je pokazalo da je zbog zavaravajuće ambalaže čak 73 posto ispitanika reklo da se osjetilo prevareno. Iako se ne krši ni jedan zakon.
"Kad proizvođači smanje količinu i taj proizvod prodaju po istim cijenama, time se ne krši zakon. Ne napišu oni da je neto težina ista i ne lažu nam. Ali je ipak riječ o lukavoj obmani i, da, doista mislim da nam prodaju zrak", odlučna je Borzan.
Podsjeća da je Europski parlament još 2012. donio uredbu o zavaravajućim pakiranjima koji spadaju u kategoriju kažnjivih nepoštenih trgovačkih praksi.
No sankcija za nepoštene trgovce i proizvođača nema jer nema ni točne definicije što je točno zavaravajuće pakiranje.
Stoga trgovci i proizvođači i dalje rade što ih je volja, na štetu i na račun svih nas. Borzan misli da bi se na razini Europske unije trebalo poduzeti više kako bi se kupca zaštitilo.
"Ako se 73 posto građana smatra prevareno, to je očito znak da nešto nije u redu i da nešto treba mijenjati", zaključuje Biljana Borzan.
Primjeri koje smo nabrojili nisu jedini proizvodi koji su se “stisnuli” tijekom godina. I Domaćica je smršavila za 50 grama.
Je li zato i pojeftinila? Ne. Pašteta Argeta je u konzervi od 95 grama, dok su stara pakiranja imala 100 grama. I Franck nam je skratio užitak. Njihova jubilarna mljevena kava umjesto 200 ima 175 grama.
Sardina Postira se odnedavno prodaje pod imenom Queen, a u konzervi ima 105 grama ribica. Stara pakiranja imala su 115 grama.
"Kupila sam higijenske uloške. U pakiranju je prije bilo 60 komada. Neugodno sam se iznenadila kad sam došla kući i shvatila da kutija ima samo 54 uloška", požalila nam se svojedobno čitateljica.
Apsurdno je, smatraju u udrugama za zaštitu potrošača, što trgovci potrošače mame akcijama i pod natpisima gratis dodaju 20, 30 ili 50 posto onoga što se prije “pod normalno” prodavalo za istu cijenu.
Domagoj Šojat s portala Supermarketi. info već godinama prati cijene u trgovačkim centrima. Da se za istu ili veću cijenu prodaje manja količina proizvoda, primijetio je još prije nekoliko godina.
"Najbolji primjer su Kraševe napolitanke koje su manje 160 grama. Kad se to dogodilo, cijena je bila niža za to manje pakiranje, no s vremenom je rasla", kaže Šojat.
Danas 840 grama napolitanki stoji 24,99 kuna ako nisu na akciji. Kilogram smo prije devet godina platili pet kuna manje.
Za isti novac danas dobivate i kilogram piletine. I Šojat se slaže s Borzan da ovdje nije riječ o kršenju zakona, nego o obmani. Navodi još takvih primjera.
"Događa se i da proizvođači ili trgovci robnim markama (proizvod nekog trgovačkog centra) vanjsku ambalažu ostave istu kao i prije ili je čak povećaju, a onda u veliku kutiju stave ono što želite kupiti. I to jako malo toga. To je još jedan način da se smanji neto težina jer potrošači često ne gledaju sastav, nego se vode ‘odokativnom’ veličinom ambalaže", objašnjava Šojat.
Primjer za to su razne žitne pahuljice. Iako mnogi potrošači prst krivnje upućuju u trgovce, Šojat misli da su oni ovakvom praksom proizvođača najviše oštećeni.
"Izgleda kao da su trgovci krivi jer se proizvođači mogu pravdati i reći da su smanjili težinu, ali da ne određuju oni krajnju cijenu. Mogu postaviti pitanje zašto su trgovačke marže tako visoke. A možda su proizvođači smanjili težinu, a cijenu ostavili istom. I ovdje se događa taj rat između proizvođača. prekupaca i kupaca", misli Šojat.
Borzan nije sigurna tko je kriv.
"Možda su proizvođači, smanjivši proizvod, smanjili i cijenu, a u trgovini je ostala stara cijena, pa je trgovac sebi na račun toga uzeo veću maržu. To je teško reći", misli eurozastupnica.
Hana Jurić, voditeljica Društva za zaštitu potrošača Istre, smatra da se stječe dojam zavaravanja jer su se proizvodi smanjili “tiho”.
"Kad su to radili, trebali su to objasniti kupcima. Ovako nije ispalo fer", smatra Jurić.
Misli kako bi trebalo precizno definirati sve oblike zavaravajuće prakse. S njom se slaže i odvjetnica Dijana Kladar.
"Dobro je što se o tome počelo govoriti, kao što polako priznajemo da su proizvodi za istočno tržište lošije kvalitete od onih za zapadno. Načeli smo temu i priznali da problem postoji. Sad na razini Europe treba sjesti i definirati pravila", smatra Dijana Kladar.
U potrošačkim udrugama upozoravaju na čitanje deklaracija. No treba paziti i u kojim trgovinama kupujemo. Milka mliječna čokolada u Kauflandu i Mulleru teži 100 grama, a stoji 7,89 kuna.
U Konzumu i Billi prodaju 20 posto lakšu Milku, i to za 10 lipa više. Nestle je 2006. bio prvi koji je na tržište lansirao čokolade od 90 g.
Tada je standard tabletne čokolade bio 100 grama, a “revolucionarna ideja” je bila da u istoj širini i visini (ali tanje) bude čokolada po nižoj ili istoj cijeni.
Ista priča je i s Maggi juhama (ne mjere u militrima, nego u gramima). Nisu samo prehrambeni artikli manji. Tako se Vanish deterdžent umjesto u onima od litre prodaje u pakiranjima od 450 mililitara ili 1,5 litara.
Proizvođači kažu da su pakiranja manja jer su koncentriranija. Prije devet godina Ariel je bio u pakiranju od šest kilograma. Pitali smo ih za koliko pranja je to bilo dostatno i koje pakiranje je današnji ekvivalent tome.
"Prije devet godina šest kilograma bilo je dovoljno za 40 pranja. Sad tome odgovara pakiranje od 2,8 kilograma", kažu u tvrtki Procter & Gamble, čiji je Ariel jedan od brendova.
Ariel od šet kilograma stajao je 70-ak kuna, a 3,5 kilograma za 50 pranja sad je 100 kuna.
Zašto smanjivanje proizvoda nije pratilo i pojeftinjenje te je li riječ o zavaravanju, pitali smo i neke od najvećih hrvatskih prehrambenih divova. U Francku su ambalažu smanjili jer “osluškuju potrebe potrošača”.
'Stisnula' se i kava
"Istraživanje tržišta koje smo radili 2011. pokazalo je da potrošači preferiraju pakiranja koja su u skladu s njihovim ritmom nabavke namirnica. Kod kave im je važna gramatura pakiranja koje traje do iduće kupovine. Pakiranje od 200 grama smanjeno je na 175 grama jer se pokazalo da potrošači nisu skloni prevelikim pakiranjima s obzirom na to da kava hlapi ako predugo stoji nakon otvaranja. Smanjili smo i vrećicu od 500 grama na 400 grama, a sukladno tome korigirana je i cijena. Pakiranje od 500 grama u prosjeku je stajalo 37 kuna, dok je pakiranje od 400 grama dostupno za 29,99 kuna", objasnili su nam u Francku.
Nisu jedini proizvođači kave koji su promijenili ambalažu pa su se tako ‘stisnula’ i Nescafe pakiranja.
U Krašu kažu kako se prilagođavaju trendovima i aktivnostima konkurencije te proizvode prilagođavaju promjenama na tržištu.
Nešto se i povećalo
"Nepobitna je činjenica da je tijekom nekoliko godina pogoršan položaj konditorskih proizvođača s obzirom na iznimno povećanje cijena većine strateških sirovina poput čokolade i šećera, energenata, kao i tržišnih ulaganja te marketinških troškova. Upravo suprotna situacija istodobno se događala s cijenama gotovih proizvoda, tj. došlo je do deflacije, smanjivanja njihove cijene na polici", rekli su u Krašu i dodali da nisu dizali cijene svih proizvoda.
"Kao primjer možemo istaknuti Dorina mliječnu čokoladu koju spominjete, a koja je na tržištu u 80-gramskom pakiranju prisutna od 1997. godine. Njezina cijena u 2014. bila je ista kao i 2008. godine. Bananko je povećan s 20 na 30 grama, uz zadržavanje iste cijene. Smanjenje gramature napolitanki praćeno je i smanjivanjem cijene za 14 posto, dok je kod Domaćice promjenom gramature i cijena proizvoda smanjena osam posto", tvrde u Krašu.
Ipak, u našoj usporedbi cijena iz 2006. godine i danas vidljivo je da je cijena napolitanki pet kuna veća i sad stoje 24,99 kuna. Našli smo i nekoliko drugačijih primjera.
Najviše je poskupjelo mlijeko
Pakiranja Cedevite ostala su ista, a cijena je čak i manja nego prije primjerice devet godina. Nedavno su ugostiteljska pakiranja Cedevite s 15 grama povećali na 19 grama.
"Reakcije potrošača bile su sjajne, a rezultati pozitivni", rekli su nam u Atlantic Grupi.
Pozitivnih primjera je još. Nije se smanjio deterdžent Čarli niti salama Poli od 500 grama.
Nisu manji ni jogurti ili kisela vrhnja većine proizvođača, a cijena im je gotovo jednaka. Međutim, litra mlijeka je osjetno poskupjela, kao i većina mliječnih namaza.
