Nakon jednog od najtoplijih ljeta u povijesti, Europu bi mogla dočekati zima s neobično snažnim prodorima hladnog zraka. Znanstvenici upozoravaju da bi iznimno snažan El Niño mogao oslabiti polarni vrtlog i povećati mogućnost velikih snježnih nevremena. No hoće li se to doista dogoditi?
Dok se svijet suočava s posljedicama ekstremnih vrućina, znanstvenici upozoravaju na neobičan meteorološki paradoks. Jedan od najsnažnijih El Niño fenomena u povijesti mogao bi istodobno pridonijeti globalnom zatopljenju i povećati mogućnost prodora ledenog arktičkog zraka prema Europi. Riječ je o složenom atmosferskom procesu koji bi tijekom zime 2026./2027. mogao oslabiti takozvani polarni vrtlog, golemi sustav vjetrova koji tijekom hladnijeg dijela godine zadržava izrazito hladan zrak iznad Arktika. Ako taj sustav oslabi, povećava se mogućnost prodora hladnog zraka prema europskom kontinentu. Ipak, meteorolozi upozoravaju da takav rasplet još nije moguće pouzdano predvidjeti.
Prema pisanju Euronewsa, ovogodišnji El Niño mogao bi biti jedan od najsnažnijih u povijesti mjerenja. Temperature površine mora u ekvatorijalnom dijelu Tihog oceana dosegnule su iznimno visoke vrijednosti, a vrhunac zagrijavanja očekuje se tek krajem jeseni ili početkom zime. Takav razvoj događaja povećava mogućnost da 2027. postane najtoplija godina otkako postoje sustavna mjerenja. Međutim, rast prosječne globalne temperature ne znači da će svaki dio planeta istodobno biti topliji. Upravo suprotno, velike promjene u oceanskim i atmosferskim strujanjima mogu na pojedinim područjima izazvati neuobičajeno hladne vremenske prilike, čak i u svijetu koji se dugoročno zagrijava.
El Niño nastaje kada se površinske vode središnjeg i istočnog dijela tropskog Pacifika zagriju iznad uobičajenih vrijednosti. Takvo zagrijavanje mijenja raspored oborina, atmosferski tlak i smjerove vjetrova na velikom dijelu planeta. Posljedice mogu biti dramatične: dok pojedina područja Južne Amerike, istočne Afrike i juga Sjedinjenih Država mogu biti izložena obilnim oborinama i poplavama, Australiji, Indoneziji i drugim dijelovima svijeta prijete suše i požari. Znanstvenici procjenjuju da bi ekstremne vrućine povezane s ovogodišnjim El Niñom, u razdoblju od lipnja 2026. do veljače 2027., mogle pridonijeti čak 451.000 dodatnih smrtnih slučajeva u svijetu. Riječ je o procjeni mogućih posljedica, a ne o već zabilježenom broju žrtava.
Što je polarni vrtlog i zašto je toliko važan?
Za razumijevanje mogućih posljedica El Niña na europsku zimu ključan je polarni vrtlog, odnosno polarni vorteks. Riječ je o golemom sustavu snažnih zapadnih vjetrova koji tijekom zime kruže visoko iznad Arktika, u stratosferi, na visinama između približno 10 i 50 kilometara. Ti vjetrovi okružuju izrazito hladnu zračnu masu i pomažu održavanju njezine koncentracije u polarnim područjima. Kada je vrtlog snažan i stabilan, mogućnost velikih prodora arktičkog zraka prema jugu obično je manja. No kada oslabi, poremeti se ili podijeli, mijenja se i raspored atmosferskih strujanja, što može otvoriti put hladnijem vremenu u dijelovima Europe, Sjeverne Amerike i Azije. Jedan od najvažnijih mehanizama koji može oslabiti polarni vrtlog jest iznenadno stratosfersko zagrijavanje, poznato pod engleskom kraticom SSW (Sudden Stratospheric Warming). Unatoč nazivu, taj događaj ne znači da će na površini Zemlje nastupiti toplije vrijeme. Naprotiv, temperatura zraka visoko u stratosferi može u samo nekoliko dana porasti za čak 50 Celzijevih stupnjeva, čime se narušava stabilnost polarnog vrtloga. Posljedice se zatim mogu postupno prenijeti u niže slojeve atmosfere i utjecati na mlaznu struju, snažno zračno strujanje koje ima važnu ulogu u određivanju vremenskih prilika. Time se povećava mogućnost promjene uobičajenih putanja ciklona i prodora hladnog zraka prema nižim geografskim širinama.
Posebno je zanimljiva povezanost El Niña i takvih atmosferskih poremećaja. Iako se El Niño razvija tisućama kilometara daleko od Europe, u tropskom Pacifiku, njegove posljedice mogu se preko velikih atmosferskih valova prenijeti sve do stratosfere iznad sjeverne hemisfere. Nakon vrhunca snažnog El Niña povećava se vjerojatnost slabljenja stratosferskog polarnog vrtloga, a time i mogućnost iznenadnog stratosferskog zagrijavanja. Međutim, to ne znači da svaki snažan El Niño nužno izaziva takav događaj, niti da svako slabljenje polarnog vrtloga završava velikim zahlađenjem u Europi. Za razvoj konkretnog vremenskog scenarija potrebno je poklapanje niza atmosferskih uvjeta.
Europi prijeti ledeni val, ali ne nužno svugdje
Prema britanskoj meteorološkoj službi Met Office, posljedice poremećaja polarnog vrtloga često ovise o tome gdje se uspostave područja visokog tlaka zraka i kako se promijeni smjer prevladavajućih vjetrova. Takvi sustavi mogu nastati iznad sjevernog Atlantika i Skandinavije te znatno promijeniti vremenske prilike u Europi. U određenim scenarijima sjever Europe, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, može doživjeti dulje razdoblje hladnog i suhog vremena, dok na jugu kontinenta prevladavaju blaži, vlažniji i vjetrovitiji uvjeti. Na granici tih područja mogu se razviti hladni istočni vjetrovi koji donose nagli pad temperature, a ponegdje i obilne snježne oborine.
Za Hrvatsku bi takav razvoj događaja mogao imati različite posljedice, ovisno o položaju atmosferskih sustava. Ako bi hladan kontinentalni zrak prodro prema srednjoj i jugoistočnoj Europi, kontinentalni dijelovi Hrvatske mogli bi biti zahvaćeni izraženijim zahlađenjem, jakim mrazom i snijegom. U slučaju istodobnog dotoka vlažnog zraka sa Sredozemlja, povećala bi se i mogućnost obilnijih oborina, osobito u gorskim krajevima. Na Jadranu bi hladni prodori mogli pogodovati snažnoj buri, dok bi u drukčijem rasporedu atmosferskih sustava moglo prevladavati razmjerno blago, kišovito vrijeme. No za sada ne postoje dovoljno pouzdani podaci na temelju kojih bi se moglo tvrditi da Hrvatsku očekuje iznimno hladna ili snježna zima.
Hoće li se ponoviti velike europske zime?
Strah od slabljenja polarnog vrtloga povezan je i s ranijim iskustvima snažnih zimskih zahlađenja. Jedan od najpoznatijih primjera dogodio se krajem veljače i početkom ožujka 2018. godine, kada je Europu pogodio prodor ledenog zraka iz istočnih i sjeveroistočnih područja kontinenta. U britanskim medijima taj je val hladnoće dobio naziv Beast from the East, odnosno Zvijer s istoka. Hladnoća i snijeg tada su izazvali velike poteškoće u prometu, zatvaranje škola i poremećaje u svakodnevnom životu. Takvi događaji pokazuju koliko atmosferske promjene na velikim visinama mogu utjecati na vremenske prilike pri tlu, ali ne predstavljaju dokaz da će se isti scenarij ponoviti ove zime.
Meteorolozi upozoravaju da na europske zime, osim El Niña i polarnog vrtloga, utječe niz drugih čimbenika. Među njima su temperature površine Atlantika, raspored područja visokog i niskog tlaka zraka, položaj mlazne struje i dugoročne klimatske promjene. Posebno je važno naglasiti da globalno zatopljenje ne isključuje pojavu snažnih hladnih valova, ali mijenja njihov klimatski kontekst. Primjerice, istraživanje Sveučilišta Newcastle iz 2025. pokazalo je da emisije nastale izgaranjem fosilnih goriva ubrzavaju promjene zimskih oborina u Ujedinjenom Kraljevstvu i Europi, i to gotovo 25 godina ranije nego što se očekivalo. To znači da se uz moguće prodore hladnog zraka mora računati i s promjenama količine te rasporeda kiše i snijega.
Britanski meteorolog Grahame Madge, glasnogovornik Met Officea, upozorio je za Euronews da poznata povezanost El Niña i hladnijeg završetka britanske zime nikako ne jamči takav ishod. Vrijeme tijekom zimskih mjeseci ovisi o međusobnom djelovanju brojnih čimbenika, a ne o jednom izoliranom klimatskom fenomenu. Dodatni problem predstavlja činjenica da se pojedinačni događaji iznenadnog stratosferskog zagrijavanja mogu pouzdano prognozirati tek otprilike tjedan dana unaprijed. Zbog toga su najave o sigurnom dolasku ekstremne zime nekoliko mjeseci prije njezina početka znatno pouzdanije kao upozorenje na mogući rizik nego kao stvarna prognoza.
Ono što je već sada jasno jest da će snažan El Niño biti jedan od važnih čimbenika globalnog vremena tijekom sljedećih mjeseci. Njegov utjecaj na Europu vjerojatno će biti neizravniji i slabiji nego u tropskim područjima, ali mogućnost poremećaja polarnog vrtloga privlači veliku pozornost meteorologa. Europa bi u pojedinim razdobljima mogla imati blaže, vlažnije i vjetrovitije vrijeme, a zatim doživjeti nagle prodore hladnog arktičkog zraka.
