Slabiji ekonomski rast i u razvijenim i u zemljama u razvoju znači da je globalna recesija u 2020. godini jasna opasnost upozorio je UN. Riječ je o izvještaju UN-ovog tijela Unctad, zaduženog za trgovinu i razvoj, koje je predstavilo pokazatelje po kojima će 2019. biti godina najslabijeg ekonomskog rasta svijeta u ovom desetljeću, iz čega se zaključuje da bi se usporavanje ekonomije moglo izroditi u pravo zaustavljanje ekonomije sljedeće godine.
UN navodi da se signali ovakve 2020. godine već neko vrijeme vrte oko trgovinskih ratova, fluktuacije valuta, mogućnosti Brexita bez dogovora i mijenjanja kamatnih stopa na dugoročne obveznice. Pritom, stoji dalje, malo je znakova da su vlade spremne za nadolazeću oluju.
Nakon što je nedavno objavljeno da je ekonomski rast Republike Hrvatske u trećem kvartalu procijenjen na 2,4 posto, što je nešto manje u prethodnom, na isti način komentirali su i analitičari u našoj zemlji. Posebno to što ekonomski usporava Njemačka o kojoj ovisi i EU u cjelini i o kojoj u velikoj mjeri ovisi i ekonomija naše zemlje.
Početkom rujna premijera Andreja Plenkovića pitali su da komentira spominjanu mogućnost izbijanja recesije u Hrvatskoj.
"Ne znam zašto pokušavate kreirati atmosferu kako ćemo destabilizirati koaliciju, ovdje ćemo ljude prepasti gospodarskom krizom. Ajmo se fokusirati na činjenice i fakte. Dolazimo na treću godišnjicu pobjede na izborima i sve bitno što smo zacrtali da ćemo ostvariti smo ostvarili unatoč svim napadima i destabilizaciji i s ljevice i desnice", odgovorio je tada premijer.
UN-ovo tijelo sada je u godišnjem izvještaju zaključilo da bi ministri financija i središnje nacionalne banke diljem svijeta trebali prekinuti sa svojom opsesijom cijenama dionica, kvartalnim zaradama i povjerenju investitora, te se umjesto toga usredotočiti na stvaranje radnih mjesta, povećanje plaća i rast javnih investicija.
Na točno tom tragu je nedavno objavljena kampanja Financial Timesa, koju su tiskali preko cijele naslovnice jednog od najnovijih brojeva: "Kapitalizam. Vrijeme za resetiranje." Zaključak tog broja Financial Timesa i cijele "nove agende" je da se mora promijeniti "korporativna svrha", za što se navodi da je to citat sa sastanka organizacije "Business Roundtable".
Business Roundtable je neprofitna organizacija koja okuplja sve sam krupni biznis. Tamo su na jednom mjestu izvršni direktori najvećih američkih korporacija: JPMorgan Chase, General Motors, Oracle, Duke Energy, Johnson & Johnson, S&P Global, AT&T... sve tome slično.
Ovo što je sada javno kulminiralo sa zaključcima u Business Roundtable, zapravo je sazrelo još prije mjesec dana kada je organizacija usvojila "Statement on the purpose of a Corporation", dokument što ga je potpisalo oko 200 izvršnih direktora najvećih američkih kompanija.
UN sada objašnjava što su posljedice ovakvog kapitalizma: "Sjever koji slabi, opće usporavanje na jugu i sve veći dug posvuda prijeti globalnoj ekonomiji. Ovo u kombinaciji s promjenama na tržištima, slomljenim multilateralnim sustavom i rastućom neizvjesnosti, znači da politici predstoje veliki izazovi."
Izvještaj konstatira da je svjetska ekonomija ostala osjetljivom i cijelo desetljeće nakon završetka financijske krize, te poziva na fundamentalnu promjenu modela "rada po starom" koji je svijet u razvoju doveo do rekordnih razina duga. Svjetski ekonomski rast bio je u 2018. godini 3 posto, a ove godine procjenjuje se na 2,3 posto, što je najslabije od 2009. godine kad je svjetska ekonomija rasla 1,7 posto.
Zanimljivo je da i UN-ov izvještaj kritizira dosadašnje makroekonomske politike koje su se "jednostrano i nedovoljno koordinirale kako bi povećale potražnju", odnosno da se sve prepuštalo "hirovitosti tržišta" kroz mješavinu rezanja troškova i liberalizacije. Unctad ne misli da će američki Fed ili EU centralna banka uspjeti svojim nedavnim rušenjem kamata.
Kako to funkcionira u hrvatskim uvjetima o čemu govori i ovo tijelo UN-a i skupina svjetskih korporacija na koje se oslonio Financial Times, pokazuje opetovano traženje HUP-a da se "režu porezi" poslodavcima.
"Rezanje poreza korporacijama i bogatim pojedincima nije uspjelo dovesti do produktivnih investicija", konstatira Unctad.
Unctad dalje prepoznaje nove probleme; premali dio ekonomskih procesa koji se odnosi na rad, čitaj plaće radnika su preniske i ne slijede rast ekonomija, opadanje javnih troškova, slabljenje investiranja i neodrživ rast razina CO2. Unctad rast i spašavanje ekonomije svijeta vidi u masovnim investicijama u zelene ekonomije, obnovljive izvore energije i sve ono što bi dovelo do "Green New Deala", što bi u konačnici dovelo i do otvaranja radnih mjesta i tehnološkog napretka.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Nek se javi neka na jugovac35@gmail.com sa slikom ja sam trenutno u Njemačkoj tu radim i živim za sex i vezu ako ima slobodno se javi na Mel.adresu koja pise