Ministar financija Zdravko Marić u tišini je uspio u sklopu zadnje porezne reforme novim zakonom ograničiti period Poreznoj upravi za utvrđivanje nesrazmjera imovine i primanja građana. Do tada je porezna mogla zaviriti u stanje građana sve do 2005. godine, a od 2017. smije se provjeravati nesrazmjer samo šest godina unatrag. Prvi koji se hvalio da će na "treći stup srama" stavljati sve koji ne mogu dokazati odakle im nekretnine nekoliko puta vrednije od primanja bio je ministar financija "Kukuriku vlade" Slavko Linić.
Velika borba protiv porezne utaje od 2010. do 2017. dala je nezamjetne rezultate. U sedam godina Porezna je utvrdila nesrazmjer u 895 slučajeva, od kojih je ukupno naplatila malo više od 38 milijuna kuna. Usporedbe radi, samo za bivšeg predsjednika Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadana Vidoševića Uskok tvrdi da je za čak 39 milijuna kuna u nesrazmjeru sa svojim primanjima.
A on je od početka odbacivao optužbe za izvlačenje novca u slučaju Remorker i tvrdio da će mu najjednostavnije biti doznati podrijetlo imovine. No do danas nije poznato je li to i dokazao. Iako je promjena ovog zakona prošla prilično nezamjetno, neki saborski zastupnici posebno su se njome bavili. Bili su to Nikola Grmoja i Maro Krstić.
"Zanimljivo je da nitko nije na to reagirao. Uz Krstića i mene bio je i Boris Lalovac. Nije nam bilo jasno zbog čega svi šute dok Vlada omogućava da se najproblematičnije razdoblje nesrazmjera imovine i primanja stavlja izvan zakonske snage. Tako je 'Sanaderovo razdoblje' ispalo iz igre, Porezna to više ne smije provjeravati i svakom godinom gubi se godina provjere. Tako se u 2019. nesrazmjer može provjeriti do 2013. godina. Sve prije je u zastari", pojasnio je mostovac Grmoja.
Dodao je kako se nisu uspjeli izboriti za to da period provjere nesrazmjera ostane po starom, ali jesu za postotak poreza koji se primjenjuje ako se utvrdi nesrazmjer.
"Ministar Marić htio je uvesti stopu od 36 posto, no mi smo se izborili za 54 posto. Ipak, rok koji smo htjeli da se zadrži od 2005., smanjio je na šest godina. Moram priznati da im je obrazloženje bilo glupo", dodaje Grmoja.
Kad već spominje bivšeg premijera Ivu Sanadera, upućeni pojašnjavaju kako svi postupci koji su bili pokretani prije 2017. podliježu i zakonima koji su vrijedili u razdoblju pokretanja postupka. Dakle, nesrazmjer koji se spominje u njegovu slučaju ne može pasti u zaborav, ali svi koji su se eventualno u vrijeme njegova vođenja Vlade domogli imovine za koju ne mogu dokazati kako, a da protiv njih nisu pokretani postupci do 2017., zaštićeni su od porezne provjere.
Podsjetimo, nesrazmjer u legalno zarađenoj Sanaderovoj imovini te imovini koju njegova obitelj posjeduje bio je 23,7 milijuna kuna iako je sud u nepravomoćnoj presudi nalagao oduzimanje 15,2 milijuna kuna. Procesi još traju, pa je pitanje kako će sve završiti. Inače, u Sanaderovu slučaju sud je primjenjivao odredbu novoga Kaznenog zakona koja omogućava svojevrsnu mješavinu oduzimanja iznosa ilegalne zarade i proširenog oduzimanja imovinske koristi.
A kako Porezna uopće odlučuje koga će provjeravati te koji su postupci provjere pojasnio nam je jedan od ljudi u njihovu sustavu.
"Radi se o poreznim postupcima i, kad Porezna utvrdi nesrazmjer koji se nije mogao opravdati, Porezna naplaćuje porez. Oni koji su dobili rješenje o naplati imaju pravo žalbe koje obično završe na višem stupnju, a nekad se otegne i do Ustavnog suda. Zbog toga je to dugotrajan proces, koji zna potrajati i do dvije godine", kaže nam dobro upućen izvor.
Ističe da se takvi slučajevi ne prijavljuju automatizmom DORH-u.
"Informacije stižu do DORH-a kad se tijekom postupka posumnja da je imovina stečena na nelegalan način, odnosno da se radi o kaznenom djelu. Ako imaš imovinu, a ne možeš dokazati podrijetlo, to samo po sebi nije kazneno djelo nego nesrazmjer. Za ostalo treba postojati osnovana sumnja. S druge strane, DORH sam zna zatražiti od Porezne provjeru", pojasnio je.
Na pitanje što on misli o novom zakonu, koji omogućava da se nesrazmjer imovine i prihoda provjerava samo u proteklih šest godina kaže: "Mislim da nije bilo opravdanog razloga za to. Bolje je bilo da se moglo provjeravati što dublje u povijest. Ionako Porezna ne provjerava po nekoj abecedi ili svakoga nego kad posumnja, tako da se time samo ograničilo nešto nepotrebno". Pitali smo i ministra zbog čega su skratili period obrade.
"Pa ako nisu u stanju šest godina provjeriti, onda o čemu da pričamo", kaže nam ministar financija Zdravko Marić.
Tražili smo od njega da nam pojasni zbog čega se ograničila provjera na šest godina kad je prije vrijedilo da se provjerava sve do 2005.
"Tijekom poreznog razdoblja Porezna uprava uspoređuje podatke o fizičkim osobama kojima raspolaže te prikuplja i ostale podatke bitne za oporezivanje. Ako usporedbom podataka utvrdi da izvori za imovinu fizičkih osoba nisu dokazani, odnosno ako se utvrdi značajno odstupanje, poziva poreznog obveznika da se putem propisanog obrasca očituje o izvorima temeljem kojih je stekao imovinu. Uz obrazac je porezni obveznik obvezan priložiti vjerodostojnu dokumentaciju kojom će dokazati istinitost podataka upisanih u obrascu. Zbog primjene odredbi članka 8. Općeg poreznog zakona porezno tijelo dužno je čuvati kao poreznu tajnu sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku i sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom, kojima raspolaže, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima", kažu iz Porezne te dodaju:
"Od 2010. do 2017. godine nepravilnosti i nesrazmjer između iskazanog dohotka i stečene imovine utvrđeni su u 895 postupaka. Ukupno je naplaćeno 38,290.292,53 kn poreza na dohodak i prireza. Postupci pokrenuti u 2018. godini, a bilo ih je 121, još nisu okončani jer se radi o dugotrajnim postupcima, koji se najčešće ne završavaju u godini u kojoj su pokrenuti."
Na pitanja zbog čega se poreznom reformom promijenio i zakon koji od 1. 1. 2017. godine omogućava da se provjerava nesrazmjer između iskazanog dohotka i stečene imovine unazad najviše šest godina te koliko je u zadnje dvije godine ta izmjena zakona pridonijela ili olakšala posao poreznicima, do objave ovog broja nisu nam odgovorili.
Rekli su samo da će odgovore tražiti od "nadležnog sektora". Ujedno kažu kako Porezna uprava ne raspolaže podacima koliko je podignuto optužnica u slučajevima u kojima je utvrđen nesrazmjer, kao ni koliko ih je završilo osuđujućom presudom.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
SAMO CRNA KRONIKA.
Znači, nakon legalizacije nelegalno izgrađenih objekata, sada slijedi i legalizacija opljačkane imovine. Bravo za vladajuće - tako se to radi.