Mjesecima je engleski kralj Rikard I., poznat i pod nadimkom Lavlje Srce, krajem 12. stoljeća bio zatočen u tada novosagrađenom dvorcu Dürnstein pokraj Dunava. Iz trećeg križarskog rata vraćao se u Englesku preko današnje Austrije gdje ga je zarobio ga je austrijski vojvoda Leopold V. Tražio je basnoslovnu otkupninu.
Jedni izvori tvrde kako je bila riječ o 150.000 tadašnjih maraka, drugi kako je Leopold tražio 35 tona srebra, a nedvojbeno je da je vrijednost bila tolika da su Rikardov brat John i ekipa koja je umjesto Lavljeg Srca vladala Engleskom morala uvesti nove poreze kako bi prikupila otkupninu. Taj dio priče dobro je poznat iz filmova o Robinu Hoodeu.
Austrijanci vino piju drugačije
Po austrijskom dijelu legende, cijeli iznos nikad im nije bio isplaćen, no Rikarda su pustili, a dobili su dovoljno novca da sagrade Bečko Novo Mjesto, u kojem su Habsburgovci 1671. pogubili Petra Zrinskog i Frana Krstu Frankopana, ali i "novi" Dürnstein, na obali najduže rijeke u današnjoj EU, a ispod istoimenog dvorca na brežuljku.
Taj je gradić danas središte vinske regije Wachau, čije je terasaste vinograde 2000. godine UNESCO zaštitio kao svjetsku baštinu, a iz njih stižu neki od najboljih svjetskih rizlinga. Austrijanci vjeruju kako sorta koja daje najbolja bijela vina svijeta i potječe odavde, a ne s obala druge velike europske rijeke Rajne.
Kao argument navode glasoviti vinograd Ritzling u obližnjem mjestašcu Weißenkirchen i kažu da se slovo "t" izgubilo u prijevodu. Bez obzira na to gdje je sorta nastala, rizlinzi s austrijskih obala Dunava, posebno ove lijeve, uzvodno od Beča, fenomenalni su. I drukčiji od onih s obala Rajne i Mosela u Njemačkoj. Sasvim su suhi. A drukčije su i vinske navike.
"Nijemci popiju 80 posto rizlinga bez hrane, pa im odgovara malo slatkoće i rade vina s nekoliko grama neprovrela šećera. Austrijanci su uvijek pili vina uz hranu. Zato su naši rizlinzi suhi", ispričao je Michael Moosbrugger, direktor vinarije Schloss Gobelsburg u Kamptalu, nekoliko kilometara udaljenom od Wachaua.
Te suhe rizlinge preporučuju uz tradicionalna jela poput reisfleischa, svojevrsnog mesnog rižota, fleischlaberla, što su faširani šnicli ili kosani odresci, schinfenfleckerla, odnosno tjestenine zapečene s dimljenom šunkom, gljivama i vrhnjem te pastrva kojima se ponose i zovu ih forelle i kosanih odrezaka od štuke u vinskom umaku (hechtnokerl in weissweinsauce).
Najbolje vinarije, Austrijanci kažu weingut, u Dürnsteinu su Alzinger, Knoll, F. X. Pichler i Domäne Wachau. U mjestu Spitz an der Donau, uzvodno uz Dunav, za preporuku su vinarije Franz Hirtzberger Johann Donabaum i Fj Gritsch Mauritiushof, a između su slavni Prager u Weißenkirchenu te Rudi Pichler u Wösendorfu.
Taman po ukusu Franje Josipa
Nisu, naravno, jeftina njihova ponajbolja vina. Alzingerov Riesling Smaragd Ried Steinertal iz 2017. u vinoteci u Austriji stoji oko 240 kuna, no riječ je o vinu iz jako dobrog vinograda Steinertal i s oznakom smaragd koja jamči autentičnost. Ima i 95 od 100 bodova u aktualnom i vrlo cijenjenom austrijskom Fastaffovu vinskom vodiču, a košta gotovo upola manje od njemačkih rizlinga slične kakvoće.
Malo su jeftinija vina od sorte grüner veltliner (zeleni veltlinac) kojoj je podrijetlo nedvojbeno austrijsko, drugi je vinski ponos Donje Austrije, a i najrasprostranjenija sorta u cijeloj državi, u kojoj raste u čak 31 posto vinograda. Ovaj potomak traminca daje vina raznolikih stilova poput rizlinga, slične su i voćne arome breskve i marelice, ali nema toliko izražene kiseline i ne podnosi tako dobro vrijeme.
Preporučuju ga uz tafelspitz, govedinu kuhanu s povrćem koju je obožavao car Franjo Josip, panirano meso, bilo slavni bečki odrezak ili piletinu, te svinjska pečenja. Odležanim veltlinerima dobar par su i šparoge, važna austrijska namirnica.
Butelja Alzingerova Grüner Veltlinera Smaragd Ried Steinertal 2017. stoji između 200 i 220 kuna, 15-ak posto manje od rizlinga istog vinara iz istog vinograda i berbe te s istom oznakom smaragd. To su ipak vina najviše kakvoće, a dobar zeleni veltlinac pouzdane vinarije, kakav je Domäne Wachau Federspiel Ried Kollmitz 2017., u vinotekama stoji oko 100 kuna.
Wachau spada u vinsku regiju Donja Austrija (Niederösterreich) poznatu uglavnom po bijelim vinima. U njoj su podjednako slavna vinogorja Kamptal, Wagram i Kremstal te manje znana, ali vrlo zanimljiva Carnuntum, Thermenregion, Traisental i Weinviertel. Sva su oko Beča, a odlična su im i vina od crvenog veltlinca (roter veltliner), zelenca (rotgipfler) i žerjavine (zierfandler).
Među crnim sortama dominiraju zweigelt, frankovka (blaufränkisch), crni pinot (pinot noir) i lovrijenac (Sankt Laurent). Ostale vinske regije su Gradišće (Burgenland) s moćnim crnjacima od frankovke, lovrijenca i zweigelta, Štajerska na jugu (Steiermark) poznata po aromatičnim laganim bijelim vinima od sauvignona, traminca i muškata a vrlo je važna regija i Beč.
U gradu je više od 600 hektara vinograda, a najpoznatiji je po bijelom vinu Gemischter Satz, zaštićenom 2013., u kojemu moraju biti najmanje tri sorte. Širom Austrije desetljećima rade odlična predikatna, slatka vina, a posljednjih godina i vrlo dobre pjenušce.
