Znanost
4012 prikaza

Otkriće: Poljoprivredu smo razvili kako bismo se opijali

Oktoberfest
1/8
Andreas Gebert/DPA/PIXSELL
Arheološki lokalitet star 11.500 godina odao tajnu pijanki i terevenki prije čak 10.000 godina

Konzumiranje alkohola krucijalno je za našu evoluciju i socijalizaciju. Novi neolitički lokalitet Göbekli Tepe u južnoj Turskoj uključuje golemo kamenje koje je tamo postavljeno prije 10.000 godina. Na dnu tih golemih sprava pronašli su ostatke spoja kalcij oksalata koji nastaje tijekom procesa fermentacije.

Zaključak je kako je lokacija služila kao mjesto okupljanja gdje su muškarci i žene dolazili piti pivo, a znanstvenici su sve sigurniji u tezu kako je umjereno konzumiranje alkohola odigralo jednu od ključnih uloga u našoj evoluciji i razvoju načina socijalizacije.

"Studije pokazuju da postoji veza između čitavog niza zdravstvenih i socioloških benefita između konzumiranja alkohola. Zato praksa tako dugo i postoji", kaže biolog Robin Dunbar sa Sveučilišta Oxford.

Neandertalci okupljeni oko vatre u špilji RAZVOJ Znanost Znanstveni misterij: Kako su neandertalci otkrili vatru

Argumentira i kako su se svečanosti održavale oko 400.000 godina nakon što je čovjek ovladao vatrom, i iako na samom početku alkohol nije bio prisutan vrlo je brzo postao dio "folklora". Takva su događanja, piše Guardian, cementirala odnose, pomagala u trgovini, i izmjenjivanju priča i tračeva.

Sve te aktivnosti - od pričanja priča pa do izmjenjivanja tračeva, pjevanja te dijeljenja hrane i pića - potiču izlučivanje endorfina u mozak koji se onda "osjeća jako dobro", a mi se lakše povezujemo.

Dunbar tvrdi kako su prije piva i vina naši preci uživali u fermentiranim voćkama, kao što to danas rade primati i slonovi. Uvjeren je i kako nas je proizvodnja pive "transformirala" iz lovca-sakupljača u poljoprivrednike. Naime prve pronađene žitarice ne bi bile dobre za kruh, ali i bile fantastične za pivu.

"To je nevjerojatna teorija koja mijenja pogled i perspektivu na našu cjelokupnu povijest. Nismo postali zemljoradnici radi hrane, nego da bi cugali", kaže Mark Forsyth u knjizi "A Short History of Drunkenness".

"Tijekom 17. stoljeća konzumiranje alkohola postao je kritično važan društveni čin. Na ta se način pokazivala lojalnost kroz zdravice, ako to niste učinili ili ste učinili krivo, mogli ste završiti mrtvi", kaže povjesničarka Angela McShane i napominje kako mnogi danas nemaju povjerenja prema onima koji ne piju.

Pivo i vino su pića na kojima se, pokazuje arheologija, stvaralo čovječanstvo. Lokalitet Gadačrili Gora u Gruziji mjesto je gdje se prije 8.000 godina uzgajalo grožđe, a nedavno je međunarodna skupina arheologa konačno i dokazala da su stanovnici malog naselja iz doba ranog neolitika doista znali kako da od grožđa proizvedu piće, pisao je Express.

Ovo mjesto dio je neolitičke kulture Šulaveri-Šomu koja se prostirala današnjom Gruzijom, Azerbejdžanom i visoravnima Armenije.

Podrum za skladištenje vina Pijano bogatstvo Ekonomix Kakvo zlato i dragulji!? Hit je ulaganje u ove boce

Grnčarija koju su arheolozi tamo pronalazili na sebi ima dekoracije za koje arheolozi smatraju da predstavljaju grozdove, a analize ostataka peludi pokazale su da su obronci brda koja danas prekrivaju šume, u ta doba pokrivali vinogradi. Vrlo slične posude za vino i danas se koriste u proizvodnji vina u Gruziji.

Gruzija je ovime dobila i službenu potvrdu onoga čime se ova nacija do sada neslužbeno ponosila; kao mjesto s kojega se svijetom proširilo umijeće proizvodnje vina.

"Vino se koristilo kao lijek, sredstvo društvenog povezivanja, sredstvo mijenjanja svijesti i kao luksuznu robu. Vino je ušlo u središte kultova, farmakopeje, kuhinje, ekonomije i društva na Bliskom istoku", stoji u znanstvenom članku, a znanstvenici su na posudama
osim peludi, pronašli i ostatke škroba, te na kraju i tragove vinske kiseline.

Arheološki lokalitet Gadačrili Gora, Gruzija | Author: YouTube YouTube

"Zanimljivo je da je čovjeku bilo potrebno vrlo kratko vrijeme, samo nekoliko tisuća godina, od trenutka kad je otkrio kako kultivirati divlje trave, koje će dugim procesima selekcije postati žitarice kakve danas poznajemo, do trenutka kad su otkrili kako proizvoditi vino. Poznato je da sve današnje euroazijske sorte grožđa potječu iz jedne jedine, neke drevne koja je nekoć uspijevala na području današnjeg Kavkaza. Diljem svijeta postoji ih mnoštvo, a samo u Gruziji postoji ih čak 500 različitih.

Moguće je, doduše još uvijek samo u teoriji, da su ljudi u kamenom dobu na jednom mjestu uzgajali vino još i ranije. Riječ je o Taurskom gorju u istočnoj Turskoj s monumentalnim lokalitetima Gobekli Tepe i Nevali Cori uz rijeku Tigris gdje se u organiziranim naseljima živjelo već 9500 godina pne. A ako bi se uspjelo dokazati i to, takvo otkriće značilo bi da su ljudi vinarstvo otkrili skoro pa u prvim trenucima samih prapočetaka kultiviranja žitarica i poljoprivrede", pisao je već Express o isprepletenosti razvoja poljoprivrede i kultura koje su nam omogućile da napravimo prvo vino i pivo.

Barack Obama i Joe Biden Genetika Znanost Porijeklo kože - kako je nastala bijela, a kako crna

Na temi alkohola lome se koplja jer je jasno da pretjerano konzumiranje šteti zdravlju, no znanstvenici poput Dunbara i njegovi kolega kažu kako, generalno gledano, umjereno konzumiranje ima samo benefite.

"Alkohol je lubrikant koji povezuje društvo i direktno može utjecati na to koliko imamo prijatelja, a to je pak nakon, recimo, pretrpljenog srčanog udara, mnogo važnije za oporavak od nekih strogo medicinskih faktora, to sve više pokazuju rezultati istraživanja", napominje Dunbar i podsjeća na istraživanje koje kaže da su sretniji oni građani koji nekoliko puta tjedno imaju prilike posjetiti svoj pub.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.