Vlada Andreja Plenkovića dvije i pol godine gradi svoj imidž na transparentnosti u trošenju novca poreznih obveznika, no nedavni slučaj otpisa potraživanja po kreditima iz programa bivšeg Fonda za razvoj i zapošljavanje pokazuje da se tog pravila i ne drži uvijek. Niti nakon mjesec i pol dana Vlada ne objavljuje komu je to otpisala dugove, a konkretno riječ je o ukupno 58 tvrtki koje su brisane iz sudskog registra i kojima je otpisano pola milijarde kuna.
Odluka o tome donesena je na sjednici 15. ožujka, a njom je korisnicima kredita "posušeno" sveukupno 670 milijuna kuna dugova po spomenutom programu Fonda. Za dio tvrtki, njih 32, koje su koristile kredite i još posluju, objavljena su imena i precizni podaci o korištenim kreditima i visini otpisa po glavnici i kamatama koje će ostvariti temeljem vladine odluke. Međutim najveći dio otpisanog iznosa - 482 milijuna kuna, odnosi se na ugašenih 58 tvrtki i ostao je tajan, piše Poslovni.
Njihova imena Vlada nije objavila kao što je učinila za one koje su aktivne, već je samo navela broj kreditne partije. Zašto je tako postupila i tko su tvrtke kojima su dugovi u cijelosti otpisani, iz Vlade nismo dobili informacije niti na upit koji je Poslovni dnevnik uputio prije mjesec dana.
"Odgovor se priprema... Čekamo podatke iz Ministarstva financija...", odgovarali su iz službe za odnose s javnošću, pravdajući se i obvezama zbog dolaska kineske delegacije u Hrvatsku. Međutim, popis imena tvrtki ni kasnije nije stigao iz Banskih dvora. Pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali tvrde kako Vlada nema nikakvog pravnog osnova da ne objavi sve podatke o tvrtkama kojima je otpisala dug. Interes javnosti je znati kome je oprostila dug.
Dakle, ne samo zato što je dala na uvid imena onih poduzetnika koji uredno posluju, nego stoga što je obveza Vlade da podastre podatke svih koji su obuhvaćeni tom odlukom. Ne može se pozivati ni na bankarsku tajnu, jer korištenje javnog novca nikako ne može biti tajna, kažu pravnici. Tog principa, upozoravaju pravnici, posebno se treba držati nakon što je prije deset godina uspostavljena javna objava imena poreznih dužnika. Dug državi, ukratko, ne može biti tajna i interes javnosti je da svi uredni platiše znaju tko to nije i gdje je sve išao javni novac.
Od poduzetnika s odobrenim otpisom iz skupine koja posluje, a riječ je uglavnom o poznatim proizvodnim tvrtkama, ne čuju se zamjerke Vladi zbog objave informacija o otpisu i njihovog identiteta. Dapače, svi s kojima smo razgovarali smatraju objavu zakonitim i opravdanim postupanjem. Tim više je i njima sporno što je izostao uvid u podatke o tome na koga se odnose daleko veći otpisani iznosi i koje su to "mrtve" tvrtke na koje se odnose.
"Ovako, stječe se dojam da iz nekih razloga Vlada nešto prikriva i štiti nekoga", kaže vlasnik jedne od tvrtki, te poziva premijera da dokaže da to nije posrijedi i da javnosti uvid u imena tvrtki koje su koristile kredite i nestale s tržišta prije otplate, kako bi svi sami analizirali i sami donosili zaključke. Poduzetnici koji posluju, prema vladinoj odluci, svoja će prava na odobreni jednokratni otpis 30% odobrenog kredita i cjelokupnog iznosa kamata, te dodatan otpis 20% nedospjele glavnice ostvariti tek nakon što isplate obveze po kreditima Ministarstvu financija, koje je nakon gašenja Fonda za razvoj i zapošljavanje preuzelo nadzor i praćenje ovih kreditnih partija.
Procjena je Ministarstva financija da će po tom osnovu od njih naplatiti nešto više od 103 milijuna kuna. Prije otpisa Ministarstvo financija će kod ovih poduzetnika obaviti i dodatan nadzor jesu li oni, te njihova povezana društva i vlasnici podmirili obveze prema državi, a provjerit će i jesu li kreditna sredstva namjenski utrošena, odnosno pokrenuta nova proizvodnja i otvorena nova radna mjesta.
Plenkovićeva se Vlada, inače, odlučila ići s otpisom nakon što su korisnici programa Fonda za razvoj i zapošljavanje pokrenuli sporove zbog promjene uredbe temeljem koje su im omogućeni otpisi odobrenog i iskorištenog kredita, te kamata, a za takvo postupanje su zeleno svjetlo tražili i dobili od Državnog odvjetništva, koje je procijenilo da bi se time umanjilo moguću štetu za državni proračun zbog presuda i novih sudskih postupaka.
Problem je nastao u doba Vlade Zorana Milanovića koja je u okviru mjera za ublažavanje posljedica ekonomske krize najprije donijela Uredbu o kriterijima za otpise i odgodu plaćanja, da bi ju, pod pritiskom EU zbog ocjene da je riječ o nedopuštenim državnim potporama, po ulasku u EU ukinula. Dio korisnika pokrenuo je potom sporove protiv države pozivajući se na svoja stečena prava, no u odluci Vlade o otpisu potraživanja nije navedeno odnosi li se lista tvrtki kojima su obveze otpisane samo na one koji su pokrenuli pravne postupke protiv države, te koliko je još potencijalnih tužbi.
