Jedan od najslavnijih strip junaka, Corto Maltese, smiješi se s velikih panoa pulske galerije C8, gdje je, na inicijativu Generalnog konzulata Italije u Rijeci, Arheološkog muzeja Istra i Istarske županije, otvorena izložba naziva "Hugo Pratt: Naslijeđe, djelo, biografija". Život i iskustva Huga Pratta i njegova najpoznatijeg lika Corta Maltesea izvrsno se prožimaju i preklapaju. Argentinske, irske, etiopske i karipske avanture slavnog strip junaka nisu tek mrtvo slovo na papiru, nego čitatelja uvode u istinski proživljeni svijet. Tako se osjeća vrućina pijeska i vlage velikih šuma, miris udaljenog dima i senzualnost plesačice koja pleše u sjeni palmi južnih mora.
I tako Corto Maltese živi svoje bezvremenske avanture, a Pratt je onaj koji je zapravo zaista posjetio sva ta čudesna i posebna mjesta. Novi svjetovi, beskrajna fantazija, dokumentarna točnost, stvarno iskustvo..., u gotovo svakoj zemlji stranac, ali uvijek sposoban komunicirati putem glazbe i svoje nasmiješene duboke lakoće, Corto uspijeva uvijek razgovarati sa svakim, od Patagonije do Japanskog mora, od irskih planina do afričkih pustinja. Jer zna svakoga slušati. Nije slučajno da su zato njegove priče prevedene na više od dvadeset jezika. Tome svakako treba pridodati sjećanja na iskustva iz mladosti, kadrove na tisuće odgledanih filmova, stranice pročitanih knjiga i atlasa. Tako Corto postaje idealan prijatelj čijom je rukom svaki čitatelj vođen prema njegovu jedrenjaku, u kojem je neopisivo lijepo otploviti, gdjegod. U Puli su izloženi paneli stripa posvećeni južnoj Americi, Aziji, keltskom svijetu, Etiopiji, Veneciji i Tihom oceanu, a dva su panela s biografijama Pratta i Corta Maltesea. Corto Maltese je skitnica golemog srca, romantičar i mornar koji vječno traga za nekom novom avanturom, nekim drugim neistraženim, uzbudljivim svjetovima. Tog misterioznog i šutljivog kapetana iz Venecije stvorio je Hugo Pratt, koji nakon povratka iz Argentine 1967. godine izdaje najpoznatiju epizodu serijala o Cortu Malteseu, "Balada o slanom moru", gdje se pojavljuje kao krijumčar i pirat na pacifičkim otocima u vrijeme Prvog svjetskog rata. Kroz pustolovine Corto je nadrastao medij stripa i postao pravom ikonom vremena.
Dok je stvarao taj lik (alter ego), Pratt je detaljno istraživao povijest 20. stoljeća i tako stvorio izuzetno detaljnu fiktivnu biografiju tog junaka. Corto je rođen 10. srpnja 1887. godine na Malti. Otac mu je bio engleski pomorac, a majka Ciganka iz Seville. Sreli su se na Gibraltaru i Corto je djetinjstvo proveo u Cordobi gdje je pohađao židovsku školu. "Moj je otac stalno odlazio i sve se rjeđe vraćao. Bio je iz Tintagela u Cornwallu, mjestu prepunom vila i čarobnjaka. Tvrdio je da je unuk vještice s Otoka Man koja je imala veliku crvenu mačku, no svašta je govorio kad bi se pogubio među bocama", dio je citata stripa izloženog na panelima izložbe.
Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, rekao je da je po njemu Hugo Pratt jedan od najvećih europskih i svjetskih crtača stripova, a Maltese je njegov najpoznatiji junak, romantik i svjetski putnik. "Putuje kroz prostor, vrijeme, upoznaje razne civilizacije. Valjda su ga zato arheolozi i studenti arheologije obožavali čitati jer je stalno otkrivao neke nove kulture, nove spoznaje i nove civilizacije. Nekako je to poveznica prema muzeju. Strip je nekad bio zabranjen, a danas je postao zanemaren. Ideja je revitalizirati ideju čitanja stripova. Meni su nekad roditelji uzimali strip iz ruke da bih čitao knjige, a danas mi guramo svojoj djeci stripove u ruke da bismo ih natjerali da možda ponovno počnu čitati knjige. Pula je grad stripa jer imamo i udruge koje se bave stripom te razne izložbe stripa. To je taj život u oblacima koji je obilježio našu mladost, a nadam se da će to zaista biti dio nečije druge mladosti", rekao je Komšo. Corto Maltese, nastavio je Komšo, na svoja putovanja kretao je većinom iz Venecije, mjesta gdje je živio, i to mu je bila matična luka, njegovo polazište i ishodište. "Kako je Corto Maltese živio u Veneciji, a Istra ima jako velike veze s Venecijom, nadao sam se da ću prije ili kasnije u nekom od stripova susresti nekakvu vedutu Istri. Nisam to uspio nikad uočiti, ali nedavno sam dobio informaciju da je Hugo Pratt živio u Istri krajem Drugog svjetskog rata i da postoji jedan kadar Corta Maltesea u pulskoj luci. Očito onaj tko traži, taj će nešto takvo i naći", rekao je ravnatelj Arheološkog muzeja Istra.
Maltese je bio zavodnik kojemu su se osladile mnoge, ali ga ni jedna nije uspjela zadržati. Iz kuta usana vječno mu se dimila cigareta, na kartanju je često varao, ali je i u tome bio meka srca i nekakav pravednik. Svog bi protivnika prije upozorio na to. "Iz svog najranijeg djetinjstva pamtim zastavu s mnogo križeva i crvenu očevu bradu. Moja majka Ciganka iz Seville. Bila je toliko lijepa da se slikar Ingres ludo u nju zaljubio, ne znam je li to bila istina, ona mi nikad nije pričala o tim stvarima", piše na panou izložbe gdje se pored citata, udobno zavaljena u ružičasti naslonjač, s velikom lepezom u ruci, savršeno počešljane frizure, bademastih očiju koje prodiru u dušu, smiješi njegova majka. Cortova putovanja po zemaljskoj kugli su putovanja u vlastitu nutrinu, gdje upoznaje sebe kroz avanture po svijetu. Pratt je baš kao njegov najpoznatiji junak proputovao svijet i lik je većim dijelom zasnovao na vlastitim doživljajima. Ime Corto navodno je odabrao zbog dvoznačnosti. U španjolskom žargonskom govoru označava osobu brzih prstiju, lopova, ali i kradljivca osjećaja. "Sjećam se prekrasne kuće s patiom prepunim cvijećem, pored džamije u Cordobi, i vrlo dobro pamtim dan kad me je majčina prijateljica primila za lijevi dlan i pogledala užasnuto: nisam imao liniju sreće", još je jedan citat.
Zadnji put ga susrećemo u djelu "Pustinjski škorpion", gdje nestaje tijekom Španjolskoga građanskog rata. Pratt je svjetsku slavu stekao kao tvorac Corta Maltesea, moreplovca rođenog bez linije sudbine na dlanu, pa ju je bio primoran sam urezati britvom pokojnog oca. Prattov otac bio je profesionalni vojnik kojega su 1941. godine uhitile britanske trupe te je 1942. godine umro kao ratni zarobljenik. Iste godine Hugo i njegova majka bivaju poslani u logor u Diredaoua. Od logorskih čuvara Hugo kupuje stripove. I tako se rađa doživotna ljubav prema stripu. Nakon rata Pratt se seli u Veneciju, pridružuje venecijanskoj grupi talijanskih strip autora. "Htio bi da moje priče stvaraju slike koje bi bile kao putokazi na poticanje radoznalosti, male početne radoznalosti koja otvara vrata prema nepoznatom svijetu."
