Dragan Velikić: Da je živ, Slobodan Milošević bi imao zašto biti ponosan

Svaki život, ma kako dug i uzbudljiv bio, svodi se na monoton inventar činjenica, piše Dragan Velikić u svojem romanu “Astragan”, objavljenom sad već davne 1991. u tad prestižnoj biblioteci Hit zagrebačkog Znanja kao druga knjiga u opusu autora koji će do danas napisati 11 romana, tri knjige priča i sedam knjiga eseja, prevedenih na 18 jezika. Ušavši s prvijencem “Via Pula” (1988.) u, riječima Igora Mandića, glavnu kompoziciju jugoslavenske proze, Velikić (1953.) u nešto više od tri desetljeća etablirao se kao jedan od najistaknutijih pisaca naših prostora, vrhunski intelektualac europskoga kalibra i nagrađivani klasik suvremene srpske književnosti. Pisac, kako ga naziva Miljenko Jergović, “lutajućeg identiteta, porazmještanih zavičaja i snažne srednjoeuropske pripadnosti”, po svemu Srbin, ali na neki način i Hrvat (rođen je u Beogradu a djetinjstvo i mladost proveo je u Puli), Velikić je vječno upućen na mjesto maloga čovjeka u velikoj povijesti, trajno okrenut prošlosti i svijetu mrtvih, “konačnom i stabilnom kozmosu” kao identitetskom ishodištu novih biografija što nose neke buduće uspomene. Posežući - nimalo monotono - za vlastitim životom, u svojim se knjigama bavi identitetom, sjećanjem i transformacijom u vremenu, duboko kritički promišljajući našu suvremenost. “Astragan” se u povijest književnosti naših prostora upisao kao “posljednji jugoslavenski roman”, a njegov autor, meandarski lutajući kroz vrijeme i prostor, s vremenom je, baš kao i njegov protagonist, izgradio filigransku tehniku promatranja i prizivanja predaka - svojih, tuđih - ne odustajući ni nakon svih tih godina od nade da je povratak iz tajanstvenih vrtova moguć jednim jedinim pokretom: stavljanjem bijelog papira u metaforički valjak pisaće mašine. Godine 2019. izašao mu je najnoviji roman “Adresa”, a trideset godina nakon prvog izdanja, Velikićev hrvatski nakladnik MeandarMedia nedavno je objavio reizdanje “Astragana”. Autor je početkom rujna u Zagrebu otvorio Festival svjetske književnosti nakladnika Frakture, gostovao na festivalu ŠKURE u Šibeniku te Vrisak festivalu u Rijeci, a tim povodom s istaknutim srpskim piscem i intelektualcem razgovaramo o njegovoj književnosti i našem svijetu danas, u mašti i u zbilji, jer, kao što će reći u “Astraganu”, sve što se zbiva u zbilji ima svoj osnov u mašti.